Connect with us

Svet

Ograničenja brzine sistema ‘Staršild’: Kako ukrajinska PVO sada odgovara na dronove

Zbog tehničkih limita sistema ‘Staršild’, ukrajinske snage sve više se oslanjaju na borbene avione, mitraljeske kupole i MANPADS protiv brzih ruskih dronova.

Objavljeno pre

,

Ograničenja brzine sistema 'Staršild': Kako ukrajinska PVO sada odgovara na dronove – napad dronovima Foto Izvor: Tanjug AP/Ukrainian Emergency

Zbog tehničkih limita sistema ‘Staršild’, ukrajinske snage sve više se oslanjaju na borbene avione, mitraljeske kupole i MANPADS protiv brzih ruskih dronova.

Kontinuirana ograničenja brzine sistema Staršild pojačavaju pritisak na ukrajinsku protivvazdušnu odbranu, pokazuju najnovije analize. Prema proceni američkog Instituta za proučavanje rata (ISW), napad dronovima i ograničenja u satelitskoj komunikaciji doveli su do promene strategije u ukrajinskoj PVO. Naime, zbog tehničkih limita mreže, ukrajinski presretači dronova na mlazni pogon više ne mogu efikasno odgovarati na sve pretnje.

Problem nastaje kada presretači bespilotnih letelica izgube vezu sa operaterima čim premaše brzinu od oko 161 kilometar na sat. Zbog toga, brzi ukrajinski presretači ne mogu da sustignu i obore ruske udarne dronove tipa „Šahed”, čija brzina dostiže 300 do 400 kilometara na sat. Ova situacija posebno otežava odbranu u ranoj fazi leta dronova duž linije fronta.

Uloga borbenih aviona i drugih sistema

Zbog ograničenja brzine sistema Staršild, ukrajinske snage sve češće koriste borbene avione, automatizovane i posadom upravljane mitraljeske kupole, kao i prenosive protivvazdušne raketne sisteme (MANPADS). Prema analizi ISW, ova sredstva sada preuzimaju glavni teret odbrane od brzih ruskih dronova. Na taj način, ukrajinska PVO pokušava da kompenzuje smanjenu efikasnost svojih presretača dronova.

Takođe, stručnjaci navode da je koordinacija između različitih elemenata PVO sistema postala presudna za zaštitu ključnih tačaka i infrastrukture. Kao rezultat, borbeni avioni i sistemi MANPADS moraju češće da reaguju u realnom vremenu, što dodatno opterećuje njihove resurse.

Tekući izazovi za ukrajinsku PVO

Napad dronovima i ograničenja u sistemu Staršild nameću dodatne izazove. Pored toga, eksperti upozoravaju da bi višestruka upotreba različitih protivvazdušnih sredstava mogla dovesti do bržeg trošenja resursa ukrajinske PVO. Ipak, prema proceni ISW, ukrajinske snage pokušavaju da se prilagode novim okolnostima i pronađu optimalnu strategiju za odbranu od sve naprednijih ruskih dronova.

Na kraju, jasno je da ograničenja brzine sistema Staršild utiču na napad dronovima i zahtevaju dodatne napore svih elemenata ukrajinske protivvazdušne odbrane. S obzirom na brzinu razvoja tehnologije i promenljive uslove na terenu, stručnjaci ističu da će fleksibilnost i inovacije ostati ključni faktori u daljem razvoju ukrajinske PVO.

Pročitaj još

Svet

Boris Džonson o odnosima sa Moskvom: Pokušaj resetovanja završio bez kompromisa

Bivši premijer Velike Britanije istakao je da susret sa ruskim zvaničnicima 2017. godine nije doneo pomak, a susret sa Putinom nije bio moguć.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Boris Džonson o odnosima sa Moskvom: Pokušaj resetovanja završio bez kompromisa – odnosi sa Moskvom

Bivši premijer Velike Britanije istakao je da susret sa ruskim zvaničnicima 2017. godine nije doneo pomak, a susret sa Putinom nije bio moguć.

Boris Džonson, nekadašnji premijer Velike Britanije, govorio je o svom pokušaju da unapredi odnose sa Moskvom tokom 2017. godine. U podkastu koji je vodio nekadašnji predsednik Kolumbije Ivan Duke, Džonson je opisao kako je njegov pokušaj resetovanja bilateralnih odnosa sa Rusijom završio neuspešno. Prema njegovim rečima, sa Vladimirom Putinom nije bilo moguće postići kompromis, a ključni susret tokom posete Moskvi nije ni održan jer ga je ruski predsednik odbio primiti.

Pokušaj resetovanja odnosa sa Moskvom

Prisećajući se svoje posete Moskvi u decembru 2017. godine, Džonson je naveo da je u rusku prestonicu stigao sa namerom da pokrene novu fazu odnosa između dve zemlje. Međutim, Putin nije pristao na susret. Zbog toga se Džonson sreo sa šefom ruske diplomatije Sergejem Lavrovom. Kako je opisao, razgovor sa Lavrovom bio je težak i bez rezultata. Džonson je istakao da ga je Lavrov primoravao da pije velike količine votke ispred vatre iz kamina, što je uporedio sa “kaznom u viktorijanskom internatu”.

Detalji razgovora i dalje posledice

Tokom susreta sa Lavrovom, Džonson je ocenio da je ruski ministar bio “užasan i potpuno beskoristan čovek”. Iako je tada pokušao da postavi temelje za novi početak u odnosima dve zemlje, razgovori su se, prema njegovim rečima, završili bez ikakvog dogovora. Takođe, Džonson je naglasio da su ubrzo posle tih diplomatskih pokušaja usledili događaji koje je nazvao “varvarskim”, aludirajući na trovanje nervnim agensom u Solsberiju 2018. godine. Prema njegovom viđenju, ti događaji dodatno su produbili jaz između Velike Britanije i Rusije.

Odnosi Velike Britanije i Rusije posle 2017. godine

Na kraju, Džonson je zaključio da je pokušaj resetovanja odnosa sa Moskvom bio osuđen na neuspeh. On je istakao da je iskustvo iz Moskve pokazalo kako sa Putinom nije moguće postići kompromis, što je, prema njegovom mišljenju, dodatno potvrđeno kasnijim postupcima Rusije na međunarodnoj sceni. Ova izjava dolazi kao još jedan pokazatelj složenih odnosa između dve zemlje i različitih pristupa rešavanju međunarodnih pitanja.

Pročitaj još

Svet

Kaja Kalas iznosi stavove o Rusiji: Kako EU odgovara na maksimalističke zahteve

Evropska unija razmatra sopstvenu listu zahteva prema Rusiji dok traži hitan prekid vatre u Ukrajini.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kaja Kalas iznosi stavove o Rusiji: Kako EU odgovara na maksimalističke zahteve – maksimalistički zahtevi Rusije

Evropska unija razmatra sopstvenu listu zahteva prema Rusiji dok traži hitan prekid vatre u Ukrajini.

Kaja Kalas, visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost, govorila je u Briselu o trenutnoj situaciji sa Rusijom i njenim maksimalističkim zahtevima u pregovorima o Ukrajini. Tokom dolaska na sednicu Saveta za spoljne poslove (FAC), Kalas je istakla da takvi zahtevi predstavljaju izgovor za nastavak rata, što izaziva dodatne tenzije u regionu. Prema njenim rečima, Evropska unija odgovara sopstvenom listom zahteva i traži hitan prekid vatre, što je ključno za zaustavljanje dalje eskalacije.

Kalas je podsetila da trenutni zahtevi Rusije podsećaju na događaje iz 2021. godine, kada je Moskva iznela sličan spisak ultimatuma, koristeći ga kao povod za invaziju na Ukrajinu. S druge strane, EU insistira da je potrebno ostati trezven i odgovoran, naglašavajući da svaki suštinski razgovor o miru ili bezbednosnoj arhitekturi mora započeti momentalnim prekidom vatre. Ovim stavom, Unija šalje jasnu poruku da neće popustiti pred pritiscima, već će nastaviti da štiti interese svojih članica i podrži Ukrajinu.

Maksimalistički zahtevi Rusije i odgovor Evropske unije

S obzirom da Rusija trenutno sprovodi intenzivne napade na vozove, mostove i energetsku infrastrukturu u Ukrajini, Kalas je ukazala da ovakva eskalacija ima za cilj da nanese što veću patnju civilnom stanovništvu, naročito pred nastupajuću zimu. Prema njenoj oceni, ovakvi koraci su pokušaj da se Ukrajina primora na kapitulaciju, dok se sa evropske strane insistira na humanitarnom pristupu i zaštiti civila.

Pored toga, Evropska unija nastoji da formuliše sopstvenu listu maksimalnih zahteva kao odgovor Moskvi. Kalas je naglasila da to nije jednostavno prepisivanje ruskih zahteva, već jasna strategija kojom Unija želi da postavi okvir za buduće pregovore. Na taj način, EU šalje signal da je spremna za razgovore, ali uz jasno definisane uslove i insistiranje na prekidu vatre kao osnovnom preduslovu.

Pregovarački format i prioriteti EU

Govoreći o diplomatskom formatu za pregovore o Ukrajini, Kaja Kalas je navela da evropski lideri usaglašavaju svoje stavove nakon signala iz Vašingtona. Ipak, ona je naglasila da je prioritet EU da se postigne hitan prekid vatre, što bi omogućilo otvaranje suštinskih razgovora o miru i bezbednosnoj arhitekturi u regionu.

Takođe, Kalas je dodala da je Evropska unija svesna izazova sa kojima se suočava ukrajinsko stanovništvo zbog aktuelnih napada na kritičnu infrastrukturu. Zbog toga je još jednom apelovala na sve strane da se uzdrže od akcija koje dodatno pogoršavaju humanitarnu situaciju.

Zahtevi i očekivanja u nastavku pregovora

U nastavku sednice Saveta za spoljne poslove, članice Evropske unije će, prema rečima Kaje Kalas, razmotriti dalji tok pregovora i precizirati svoje zahteve prema Rusiji. Istovremeno, Unija će nastaviti da zahteva momentalni prekid vatre kao uslov za sve naredne korake i moguće ustupke.

Na kraju, Kalas je poručila da je EU odlučna da nastavi podršku Ukrajini, ali i da ostane otvorena za dijalog, uz jasne uslove i principijelni pristup pregovorima. Ova strategija, kako ističu zvaničnici, ima za cilj očuvanje stabilnosti i bezbednosti u Evropi, dok se nastavlja sa naporima da se pronađe trajnije rešenje za sukob.

Pročitaj još

Svet

Bela kuća otkrila plan za trilateralni sastanak u Šendženu: Šta donosi susret Trampa, Sija i Putina?

Američki predsednik Donald Tramp u četvrtak će u Šendženu prvo razgovarati sa Sijem Đinpingom, a zatim prisustvovati trilateralnom samitu sa Sijem i Putinom.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Bela kuća otkrila plan za trilateralni sastanak u Šendženu: Šta donosi susret Trampa, Sija i Putina?

Američki predsednik Donald Tramp u četvrtak će u Šendženu prvo razgovarati sa Sijem Đinpingom, a zatim prisustvovati trilateralnom samitu sa Sijem i Putinom.

Bela kuća je objavila zvanični raspored predsednika Donalda Trampa za predstojeću posetu Šendženu 19. novembra. Prema planu, on će najpre održati bilateralni sastanak i radni ručak sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, a potom će uslediti trilateralni samit sa Sijem i ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. Ovaj događaj zakazan je na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), koji se održava 18. i 19. novembra u Kini.

Detalji trilateralnog sastanka u Šendženu

Kako je najavljeno, fokus susreta biće na zajedničkim temama između lidera SAD, Kine i Rusije. Zamenica portparola Bele kuće, Olivija Vejls, naglasila je da nema planiranog odvojenog bilateralnog sastanka između Donalda Trampa i Vladimira Putina tokom boravka u Šendženu. Prema njenim rečima, administracija SAD vodi odvojene pregovore sa Kijevom i Moskvom o pitanjima vezanim za rat u Ukrajini, pa trilateralni razgovori neće biti izričito posvećeni tom sukobu.

Bilateralni susret Trampa i Sija Đinpinga

Pre trilateralnog sastanka, Tramp će imati bilateralni sastanak i radni ručak sa Sijem Đinpingom. Tokom ovog susreta, očekuje se razmatranje ključnih pitanja u odnosima SAD i Kine, uključujući ekonomske i bezbednosne teme. Nakon završetka bilateralnog dela, lideri će se zajedno pridružiti trilateralnom samitu. Time će se završiti zvanična poseta Donalda Trampa Kini u okviru APEC samita.

Važnost samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje

Samit APEC okuplja vodeće ekonomije regiona i predstavlja priliku za multilateralne razgovore o regionalnoj stabilnosti i ekonomskoj saradnji. Ove godine, pažnja je dodatno usmerena na trilateralni sastanak Trampa, Sija i Putina, jer se prvi put na marginama ovog foruma održava ovakav format razgovora. Ipak, prema zvaničnicima Bele kuće, glavne teme trilateralnog susreta neće biti usmerene na ukrajinski sukob, već na šira strateška pitanja. Takođe, ne očekuju se iznenadne promene u dosadašnjoj politici Vašingtona prema Moskvi i Pekingu.

Očekivanja od predstojećih razgovora u Šendženu

Važno je napomenuti da prema saopštenju Bele kuće, trilateralni sastanak u Šendženu ima cilj da otvori prostor za dijalog i razmenu stavova među liderima tri velike sile. Iako nisu najavljeni konkretni sporazumi, ovaj susret može predstavljati korak ka većem razumevanju u složenim međunarodnim odnosima. Predstojeći sastanci u okviru samita APEC mogli bi postaviti temelje za dalje razgovore i saradnju na globalnim pitanjima.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link