Connect with us

Svet

Kaja Kalas iznosi stavove o Rusiji: Kako EU odgovara na maksimalističke zahteve

Evropska unija razmatra sopstvenu listu zahteva prema Rusiji dok traži hitan prekid vatre u Ukrajini.

Objavljeno pre

,

Kaja Kalas iznosi stavove o Rusiji: Kako EU odgovara na maksimalističke zahteve – maksimalistički zahtevi Rusije Foto Izvor: Tanjug/Virginia Mayo

Evropska unija razmatra sopstvenu listu zahteva prema Rusiji dok traži hitan prekid vatre u Ukrajini.

Kaja Kalas, visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost, govorila je u Briselu o trenutnoj situaciji sa Rusijom i njenim maksimalističkim zahtevima u pregovorima o Ukrajini. Tokom dolaska na sednicu Saveta za spoljne poslove (FAC), Kalas je istakla da takvi zahtevi predstavljaju izgovor za nastavak rata, što izaziva dodatne tenzije u regionu. Prema njenim rečima, Evropska unija odgovara sopstvenom listom zahteva i traži hitan prekid vatre, što je ključno za zaustavljanje dalje eskalacije.

Kalas je podsetila da trenutni zahtevi Rusije podsećaju na događaje iz 2021. godine, kada je Moskva iznela sličan spisak ultimatuma, koristeći ga kao povod za invaziju na Ukrajinu. S druge strane, EU insistira da je potrebno ostati trezven i odgovoran, naglašavajući da svaki suštinski razgovor o miru ili bezbednosnoj arhitekturi mora započeti momentalnim prekidom vatre. Ovim stavom, Unija šalje jasnu poruku da neće popustiti pred pritiscima, već će nastaviti da štiti interese svojih članica i podrži Ukrajinu.

Maksimalistički zahtevi Rusije i odgovor Evropske unije

S obzirom da Rusija trenutno sprovodi intenzivne napade na vozove, mostove i energetsku infrastrukturu u Ukrajini, Kalas je ukazala da ovakva eskalacija ima za cilj da nanese što veću patnju civilnom stanovništvu, naročito pred nastupajuću zimu. Prema njenoj oceni, ovakvi koraci su pokušaj da se Ukrajina primora na kapitulaciju, dok se sa evropske strane insistira na humanitarnom pristupu i zaštiti civila.

Pored toga, Evropska unija nastoji da formuliše sopstvenu listu maksimalnih zahteva kao odgovor Moskvi. Kalas je naglasila da to nije jednostavno prepisivanje ruskih zahteva, već jasna strategija kojom Unija želi da postavi okvir za buduće pregovore. Na taj način, EU šalje signal da je spremna za razgovore, ali uz jasno definisane uslove i insistiranje na prekidu vatre kao osnovnom preduslovu.

Pregovarački format i prioriteti EU

Govoreći o diplomatskom formatu za pregovore o Ukrajini, Kaja Kalas je navela da evropski lideri usaglašavaju svoje stavove nakon signala iz Vašingtona. Ipak, ona je naglasila da je prioritet EU da se postigne hitan prekid vatre, što bi omogućilo otvaranje suštinskih razgovora o miru i bezbednosnoj arhitekturi u regionu.

Takođe, Kalas je dodala da je Evropska unija svesna izazova sa kojima se suočava ukrajinsko stanovništvo zbog aktuelnih napada na kritičnu infrastrukturu. Zbog toga je još jednom apelovala na sve strane da se uzdrže od akcija koje dodatno pogoršavaju humanitarnu situaciju.

Zahtevi i očekivanja u nastavku pregovora

U nastavku sednice Saveta za spoljne poslove, članice Evropske unije će, prema rečima Kaje Kalas, razmotriti dalji tok pregovora i precizirati svoje zahteve prema Rusiji. Istovremeno, Unija će nastaviti da zahteva momentalni prekid vatre kao uslov za sve naredne korake i moguće ustupke.

Na kraju, Kalas je poručila da je EU odlučna da nastavi podršku Ukrajini, ali i da ostane otvorena za dijalog, uz jasne uslove i principijelni pristup pregovorima. Ova strategija, kako ističu zvaničnici, ima za cilj očuvanje stabilnosti i bezbednosti u Evropi, dok se nastavlja sa naporima da se pronađe trajnije rešenje za sukob.

Pročitaj još

Svet

Bela kuća otkrila plan za trilateralni sastanak u Šendženu: Šta donosi susret Trampa, Sija i Putina?

Američki predsednik Donald Tramp u četvrtak će u Šendženu prvo razgovarati sa Sijem Đinpingom, a zatim prisustvovati trilateralnom samitu sa Sijem i Putinom.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Bela kuća otkrila plan za trilateralni sastanak u Šendženu: Šta donosi susret Trampa, Sija i Putina?

Američki predsednik Donald Tramp u četvrtak će u Šendženu prvo razgovarati sa Sijem Đinpingom, a zatim prisustvovati trilateralnom samitu sa Sijem i Putinom.

Bela kuća je objavila zvanični raspored predsednika Donalda Trampa za predstojeću posetu Šendženu 19. novembra. Prema planu, on će najpre održati bilateralni sastanak i radni ručak sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, a potom će uslediti trilateralni samit sa Sijem i ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. Ovaj događaj zakazan je na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), koji se održava 18. i 19. novembra u Kini.

Detalji trilateralnog sastanka u Šendženu

Kako je najavljeno, fokus susreta biće na zajedničkim temama između lidera SAD, Kine i Rusije. Zamenica portparola Bele kuće, Olivija Vejls, naglasila je da nema planiranog odvojenog bilateralnog sastanka između Donalda Trampa i Vladimira Putina tokom boravka u Šendženu. Prema njenim rečima, administracija SAD vodi odvojene pregovore sa Kijevom i Moskvom o pitanjima vezanim za rat u Ukrajini, pa trilateralni razgovori neće biti izričito posvećeni tom sukobu.

Bilateralni susret Trampa i Sija Đinpinga

Pre trilateralnog sastanka, Tramp će imati bilateralni sastanak i radni ručak sa Sijem Đinpingom. Tokom ovog susreta, očekuje se razmatranje ključnih pitanja u odnosima SAD i Kine, uključujući ekonomske i bezbednosne teme. Nakon završetka bilateralnog dela, lideri će se zajedno pridružiti trilateralnom samitu. Time će se završiti zvanična poseta Donalda Trampa Kini u okviru APEC samita.

Važnost samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje

Samit APEC okuplja vodeće ekonomije regiona i predstavlja priliku za multilateralne razgovore o regionalnoj stabilnosti i ekonomskoj saradnji. Ove godine, pažnja je dodatno usmerena na trilateralni sastanak Trampa, Sija i Putina, jer se prvi put na marginama ovog foruma održava ovakav format razgovora. Ipak, prema zvaničnicima Bele kuće, glavne teme trilateralnog susreta neće biti usmerene na ukrajinski sukob, već na šira strateška pitanja. Takođe, ne očekuju se iznenadne promene u dosadašnjoj politici Vašingtona prema Moskvi i Pekingu.

Očekivanja od predstojećih razgovora u Šendženu

Važno je napomenuti da prema saopštenju Bele kuće, trilateralni sastanak u Šendženu ima cilj da otvori prostor za dijalog i razmenu stavova među liderima tri velike sile. Iako nisu najavljeni konkretni sporazumi, ovaj susret može predstavljati korak ka većem razumevanju u složenim međunarodnim odnosima. Predstojeći sastanci u okviru samita APEC mogli bi postaviti temelje za dalje razgovore i saradnju na globalnim pitanjima.

Pročitaj još

Svet

Marta Kos na Forumu o proširenju EU: Zašto su praznine na mapi Evrope postale neodržive

Evropska komesarka za proširenje istakla je da prijem novih država u EU ponovo postaje ključna tema na Forumu o proširenju.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Marta Kos na Forumu o proširenju EU: Zašto su praznine na mapi Evrope postale neodržive – proširenje Evropske unije

Evropska komesarka za proširenje istakla je da prijem novih država u EU ponovo postaje ključna tema na Forumu o proširenju.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je povodom otvaranja Foruma o proširenju EU da “u svetu koji se brzo menja ostavljanje praznina na mapi Evrope više nije opcija”. Forum o proširenju Evropske unije održava se 15. i 16. novembra 2026. godine pod sloganom „Šira Evropa – snažnija Evropa”, a okuplja najviše evropske zvaničnike koji razmatraju aktuelnu politiku proširenja.

Na skupu su zvanično govorili predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Finske Aleksander Stub. Marta Kos je istakla da prijem novih država u Evropsku uniju ponovo postaje deo evropske priče i predstavlja priliku za izgradnju snažnije Evrope, koja može da oblikuje sopstvenu budućnost. Prema njenim rečima, politika proširenja EU sada ima novu geopolitičku težinu zbog promena koje se dešavaju širom sveta.

Poruke sa Foruma o proširenju EU

Na drugom po redu Forumu o proširenju EU, vodeći evropski zvaničnici uputili su jasne poruke da je proces proširenja danas više nego ikada pitanje geostrateškog značaja. Ursula fon der Lajen u svom uvodnom obraćanju naglasila je da je proširenje geostrateški imperativ i dugoročno ulaganje u mir, stabilnost i bezbednost kontinenta. Dodala je da proces proširenja ostaje zasnovan na zaslugama, ali da to ne znači nužno sporost, već pravednost i predvidljivost.

Predsednik Finske Aleksander Stub ocenio je da proširenje ne treba posmatrati isključivo kao tehnički proces, već kao priliku za jačanje evropskog identiteta i otpornosti. On je ukazao na to da trenutne okolnosti zahtevaju odlučnije korake ka integraciji novih članica, kako bi Evropska unija mogla da odgovori na savremene izazove.

Šira Evropa – snažnija Evropa: značenje poruka sa Foruma

Slogan Foruma „Šira Evropa – snažnija Evropa” odražava stav da proširenje nije samo pitanje formalnog procesa, već i strateške vizije za budućnost kontinenta. Marta Kos je naglasila da je politika proširenja EU sada u središtu pažnje i da predstavlja priliku da Evropska unija preuzme aktivniju ulogu u oblikovanju sopstvene sudbine. Prema njenim rečima, ostavljanje praznina na mapi Evrope više ne može biti opcija u svetu koji se ubrzano menja.

Takođe, učesnici Foruma složili su se da je ključno obezbediti da proces proširenja ostane transparentan i pravedan za sve zemlje koje teže članstvu. Na taj način, Evropska unija može osigurati stabilnost i dugoročni prosperitet za ceo kontinent, zaključuju zvaničnici.

Pročitaj još

Svet

Ilija Ponomarenko o narativu Moskve: Višegodišnje borbe u Donbasu osporile priču o rezervama

Analiza višegodišnjih sukoba u Donbasu i visoki gubici dovode u pitanje tvrdnju da Rusija nije angažovala glavnu vojnu moć.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ilija Ponomarenko o narativu Moskve: Višegodišnje borbe u Donbasu osporile priču o rezervama

Analiza višegodišnjih sukoba u Donbasu i visoki gubici dovode u pitanje tvrdnju da Rusija nije angažovala glavnu vojnu moć.

Višegodišnje borbe u Donbasu i visoki gubici predstavljaju centralnu tačku u debati o narativu da Rusija “još nije ni počela” sa punim angažovanjem svojih vojnih resursa. Ovu temu je istakao i novinar Ilija Ponomarenko, analizirajući tvrdnje o rezervisanoj vojnoj moći.

Sukobi u Donbasu traju već godinama, a podaci o značajnim gubicima dodatno osporavaju stav da Rusija ima velike neiskorišćene rezerve. Ponomarenko naglašava da su mnogi komentatori i zvaničnici preneli narativ o mogućoj eskalaciji, ali da stvarni tok sukoba i broj poginulih pokazuju drugačiju sliku.

Višegodišnji sukobi u Donbasu

Donbas je postao žarište sukoba, sa zabeleženim velikim brojem žrtava i dugotrajnim borbama. Prema dostupnim podacima, konflikt traje više godina, a linija fronta se često menja. Ovo ukazuje na to da je već angažovano značajno vojno ljudstvo i oprema.

Ponomarenko ističe da su se tokom godina menjale i taktike i intenzitet borbi, ali ukupan nivo angažovanih resursa ostaje visok. Zbog toga se postavlja pitanje da li je realno govoriti o rezervisanoj vojnoj moći kada su već postignuti ovakvi gubici.

Gubici dovode u pitanje narativ o rezervama

Pored toga, visoki gubici u Donbasu često su tema u analizama vojne situacije. S obzirom na to, prema Ponomarenku, tvrdnje o velikim neangažovanim rezervama zahtevaju dodatnu proveru i kontekst.

Međutim, nema zvaničnih podataka koji jasno potvrđuju obim neiskorišćenih kapaciteta. Tokom dosadašnjih borbi, prema rečima Ponomarenka, linije fronta se nisu značajnije promenile u korist Rusije, što dodatno podstiče debatu o stvarnoj moći.

Analiza narativa i posledice za dalji tok sukoba

Kao rezultat, narativ o tome da “Rusija još nije ni počela” postaje sve manje održiv u svetlu činjenica iz Donbasa. Analitičari poput Ponomarenka podsećaju da je potrebno pratiti konkretne pokazatelje sa terena, umesto oslanjanja na političke poruke.

Na kraju, višegodišnje borbe u Donbasu i visoki gubici ostaju ključni argumenti u analizi mogućnosti za dalje vojne poteze. Takođe, ova situacija ima implikacije za širi regionalni kontekst i pitanja bezbednosti.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link