Connect with us

Domaće

Srpska autoindustrija ostvarila izvoz od 3,2 milijarde evra uz rast od 50 odsto

Proizvodnja Fiat Grande Pande iz Kragujevca povukla rast, dok izvoz kablovskih setova beleži pad od 9 odsto

Objavljeno pre

,

Srpska autoindustrija ostvarila izvoz od 3,2 milijarde evra uz rast od 50 odsto Foto Izvor: Pexels / Aziz Er

Proizvodnja Fiat Grande Pande iz Kragujevca povukla rast, dok izvoz kablovskih setova beleži pad od 9 odsto

Srpska autoindustrija ostvarila je izvoz od 3,2 milijarde evra u prvih sedam meseci 2026. godine, što predstavlja rast od oko 50 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine, saopštio je Republički zavod za statistiku. Ključni podsticaj dao je početak serijske proizvodnje Fiat Grande Pande u Kragujevcu, čime je sektor automobilske industrije dostigao 15,4 odsto ukupnog robnog izvoza Srbije.

Izvoz automobila u Kragujevcu povukao celu industriju

Ovaj rast proizvodnje gotovih automobila u Kragujevcu iznosio je više od četiri i po puta u odnosu na isti period prošle godine. Najveći deo izvoza, 1,4 milijarde evra, odnosi se na kompletirana vozila, dok auto-sektor čini 68,5 odsto ukupnog rasta izvoza prerađivačke industrije. Bez ovog rezultata, celokupna prerađivačka industrija zabeležila bi pad od 1,8 procentnih poena. Prema podacima Agencije za privredne registre, u sektoru proizvodnje motornih vozila i komponenti u Srbiji je tokom prethodne godine poslovalo 263 preduzeća, što je za 16 manje nego 2024. godine. Ukupan broj zaposlenih iznosio je 65.730, ili 3,3 odsto manje u odnosu na isti period 2024. godine, dok su zarade porasle za 11,5 odsto.

Pad izvoza komponenti i izazovi za dobavljače

Iako su gotovi automobili ostvarili značajan rast, izvoz komponenti i pribora beleži pad od 2,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Vrednost izvoza kablovskih setova smanjena je za oko 9 odsto, dok je fizički obim proizvodnje opao za više od 12 odsto. Ana Raičević, sekretarka Udruženja za metalsku i elektroindustriju Privredne komore Srbije, ističe da su proizvođači auto-komponenti pod pritiskom zbog pada narudžbina iz Nemačke i rasta troškova rada i struje. “Rast lokalnih troškova i visoka stopa zloupotrebe bolovanja razlog su što investitori radno intenzivne poslove već premeštaju u zemlje Severne Afrike – Maroko, Tunis i Egipat, koje nude jeftiniji rad”, navela je Raičević.

Strukturna kriza u lancu dobavljača

Prema analizi publikacije Makroekonomske analize i trendovi, tempo rasta proizvodnje u Kragujevcu postepeno usporava, što je očekivano nakon početnog skoka. S druge strane, evropska autoindustrija prolazi kroz duboku strukturnu krizu koja se direktno preliva na domaće proizvođače komponenti. Nikola Avramović, konsultant kuće Alvarez & Marsal, naglašava da sudbina dobavljača zavisi od modela za koji proizvode delove. On navodi da je zaposlenost u oblasti proizvodnje vozila smanjena za oko 1.600 ljudi, uz dodatni gubitak od 1.900 radnika zbog zatvaranja Leonijevog pogona u Malošištu.

Uticaj nemačke krize i budući rizici

Nemačka, koja uvozi skoro trećinu srpske automobilske proizvodnje, beleži pad tražnje i najavljuje gašenje fabrika, poput plana Volkswagen grupe da zatvori četiri pogona i otpusti do 100.000 radnika do 2030. godine. Kao rezultat, pad tražnje u Evropi i rast troškova u Srbiji umanjuju konkurentnost domaćih dobavljača, što pojačava migraciju radno intenzivnih poslova ka Severnoj Africi. Uprkos rekordnom izvozu gotovih automobila, lanac dobavljača suočava se sa izazovima održivosti i potrebom za prilagođavanjem globalnim promenama u autoindustriji.

Domaće

Web Summit okuplja 70.000 učesnika, Azija preuzima lidersku ulogu u tehnološkom sektoru

Konferencija privukla više od 10.000 startapa, dok su američki tehnološki giganti obnovili svoje prisustvo na događaju u Lisabonu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Web Summit okuplja 70.000 učesnika, Azija preuzima lidersku ulogu u tehnološkom sektoru

Konferencija privukla više od 10.000 startapa, dok su američki tehnološki giganti obnovili svoje prisustvo na događaju u Lisabonu

Web Summit, kao jedna od najvećih svetskih tehnoloških konferencija, ove godine okupio je 70.000 učesnika u Lisabonu. Ključni trend na događaju bio je jačanje prisustva kompanija iz Azije, Istočne Evrope i Južne Amerike, dok su američki tehnološki giganti obnovili svoje prisustvo. Prema rečima osnivača Paddy Cosgrave, struktura učesnika menja se u korist azijskih i istočnoevropskih firmi, dok tradicionalne zapadne tehnologije beleže relativan pad.

Više od 10.000 startap kompanija pokušalo je da privuče pažnju 1.943 investitora, ciljajući na ulaganja u svoje inovacije. Ove godine, zabeležen je veći broj startapa iz Sao Paula nego iz Pariza, što ukazuje na globalnu promenu tehnološke scene. Cosgrave je istakao da “budućnost humanoidnih robota pripada Kinezima”, dok se inovacije iz oblasti veštačke inteligencije, robota i dronova takođe ističu.

Prisustvo američkih tehnoloških giganata i promena tržišta

Ovogodišnji Web Summit označio je povratak američkih kompanija kao što su Meta, Apple, Google Cloud, Intel i IBM. Ove firme su prethodne godine bojkotovale konferenciju zbog izjava Cosgravea vezanih za sukob u Gazi. Nakon reorganizacije rukovodstva, američki giganti su se vratili, a organizatori su u međuvremenu pojačali fokus na Aziju i Istočnu Evropu.

Na kraju događaja, učesnici su analizirali svoja učešća i potencijalne investicije. Ipak, koliko će startap kompanija uspeti da obezbedi finansiranje, biće poznato u narednim mesecima. U međuvremenu, prisustvo azijskih i južnoameričkih kompanija i dalje raste, što odražava šire promene na globalnom tehnološkom tržištu.

Budućnost Web Summita i borba za domaćinstvo

Lisabon je domaćin Web Summita od 2016. godine i ima ugovor za organizaciju do 2028. godine, vredan ukupno 110 miliona evra, ili 11 miliona evra godišnje. Međutim, već se razmatraju alternative za 2029. godinu. Poljska je javno izrazila interesovanje da preuzme domaćinstvo, dok je Kina takođe potencijalni kandidat, iako bi to moglo uticati na broj učesnika sa Zapada.

Pregovori o budućoj lokaciji su u toku, a organizatori razmatraju sve opcije. Dve godine su dug period u tehnološkoj industriji, pa ostaje otvoreno pitanje gde će se konferencija održavati nakon 2028. godine. Odluka će zavisiti od finansijskih ponuda i strateških interesa organizatora i lokalnih vlasti.

Kao rezultat promene strukture učesnika, Web Summit postaje platforma koja reflektuje globalnu preraspodelu tehnološkog uticaja. Azija sada zauzima centralnu poziciju, dok se Evropa i Zapad prilagođavaju novim tržišnim realnostima.

Pročitaj još

Domaće

Najbogatijih 1% u Srbiji prihoduje 30.263 evra godišnje, najsiromašnijih samo 1.136 evra

Ekonomski jaz u Srbiji: top jedan odsto ostvaruje gotovo trideset puta veći prihod od najsiromašnijih, pokazuje analiza RZS i Eurostata

Objavljeno pre

,

Objavio:

Najbogatijih 1% u Srbiji prihoduje 30.263 evra godišnje, najsiromašnijih samo 1.136 evra – koliko zarađuje jedan odsto

Ekonomski jaz u Srbiji: top jedan odsto ostvaruje gotovo trideset puta veći prihod od najsiromašnijih, pokazuje analiza RZS i Eurostata

Republički zavod za statistiku objavio je podatke o tome koliko zarađuje jedan odsto najbogatijih i jedan odsto najsiromašnijih u Srbiji. Prema analizi, top jedan odsto stanovništva ostvario je godišnji prihod od 30.263 evra, dok je jedan odsto najsiromašnijih imao svega 1.136 evra godišnje u 2025. godini. Ova razlika u prihodima pokazuje duboki ekonomski jaz u društvu.

Prihodi i potrošnja domaćinstava: razlike u decilima

Prosečno domaćinstvo u Srbiji imalo je 2,57 članova i mesečni prihod od 109.136 dinara, što je pokazala Anketa o potrošnji domaćinstava. U 2024. godini, prosečni mesečni prihodi iznosili su 97.705 dinara, dok su godinu dana ranije bili 87.973 dinara. Najveći deo prihoda domaćinstava čine plate (nešto manje od 60.000 dinara) i penzije (32.525 dinara). Prihodi od imovine su veoma niski, prosečno 581 dinar mesečno, dok od socijalnog osiguranja domaćinstva dobijaju 2.477 dinara, a od poljoprivrede 4.154 dinara mesečno.

Ekonomski jaz između najbogatijih i najsiromašnijih domaćinstava

Analiza decilne potrošnje jasno ilustruje razliku između najbogatijih i najsiromašnijih. U Srbiji je prošle godine oko 254.996 domaćinstava mesečno trošilo u proseku svega 53.069 dinara, što je blizu minimalne zarade, dok je 10. decil, odnosno grupa najbogatijih domaćinstava, mesečno trošila čak 177.184 dinara. To je više od tri puta veća potrošnja u odnosu na najsiromašnija domaćinstva. Zanimljivo je da domaćinstvo sa dve minimalne plate pripada sedmom decilu, sa prosečnom potrošnjom od 122.448 dinara mesečno.

Struktura potrošnje i najveći izdaci

Na hranu i bezalkoholna pića domaćinstva troše 36,6 odsto mesečnog budžeta, dok na alkohol i duvan odlazi 4,4 odsto, a na odeću i obuću 4,7 odsto. Stanovanje, struja i voda čine 16,1 odsto mesečne potrošnje, dok je transport drugi veći izdatak sa devet odsto. Najsiromašnijih 10 odsto domaćinstava za hranu izdvajalo je 26.298 dinara, a deset odsto najbogatijih 53.570 dinara mesečno. Iako najbogatiji nominalno troše dvostruko više na hranu, kod njih hrana čini 30 odsto budžeta, dok kod najsiromašnijih gotovo polovinu ukupne potrošnje.

Raspodela dohotka prema Eurostat podacima

Podaci Eurostata pokazuju da je 99. percentil, odnosno top jedan odsto stanovništva, u 2025. godini imao prihod od 30.263 evra godišnje. Za samo pet godina, ta cifra se gotovo udvostručila. Sledeći percentil ima za oko 5.000 evra godišnje manje prihode, dok je jaz između najbogatijih i sledećih grupa izražen. S druge strane, jedan odsto najsiromašnijih građana imao je godišnji prihod od samo 1.136 evra, odnosno 95 evra mesečno. Kao rezultat, ekonomska nejednakost ostaje značajan izazov za srpsko društvo. Ove razlike utiču na potrošnju, pristup tržištu rada i kvalitet života. Osim toga, jaz u prihodima reflektuje se i na mogućnosti za investiranje i štednju kod najbogatijih domaćinstava, dok najsiromašniji preživljavaju sa minimalnim sredstvima.

Pročitaj još

Domaće

Uvoz svinjskog mesa u Srbiji porastao za 1.000 tona uz pad vrednosti

Za devet meseci 2026. godine uvezeno 31.312 tona svinjskog mesa, vrednost uvoza manja za 13,8 miliona evra

Objavljeno pre

,

Objavio:

Uvoz svinjskog mesa u Srbiji porastao za 1.000 tona uz pad vrednosti

Za devet meseci 2026. godine uvezeno 31.312 tona svinjskog mesa, vrednost uvoza manja za 13,8 miliona evra

Srbija je za prvih devet meseci 2026. godine povećala uvoz svinjskog mesa za 1.000 tona u odnosu na isti period prethodne godine. Količina uvoza svinjskog mesa iznosila je 31.312 tona, dok je ukupna vrednost dostigla 80,5 miliona evra. Prema podacima koje je izneo Nenad Budimović, sekretar Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda Privredne komore Srbije, cena po kilogramu uvezenog mesa iznosila je 2,57 evra.

Vrednost uvoza svinjskog mesa i poređenje sa prethodnom godinom

U istom periodu 2025. godine Srbija je uvezla 30.750 tona svinjskog mesa, za šta je izdvojeno 94,3 miliona evra. To znači da je, iako je količina uvoza porasla za 1.000 tona, ukupna vrednost uvoza pala za 13,8 miliona evra. Cena po kilogramu uvoza 2025. godine iznosila je 3,07 evra. Za celu prošlu godinu Srbija je ukupno uvezla 40.000 tona svinjskog mesa, što je državu koštalo 120,5 miliona evra.

Kretanje otkupnih cena i regionalne razlike

Kada je reč o otkupnim cenama živih tovljenika, one se razlikuju po regionima. U srednjem Banatu otkupna cena iznosi od 200 do 220 dinara po kilogramu, dok je ta cena najniža u centralnoj Srbiji. Na stočnoj pijaci otkupljivači kupuju manje količine, dok klanice kupuju veće partije tovljenika, što takođe utiče na cenu.

Problemi sektora i tržišni uslovi

Prema rečima Nenad Budimović iz Privredne komore Srbije, domaći uzgajivači svinja već duže vreme suočavaju se sa problemima. Cena hrane za životinje zavisi od cena kukuruza i soje, a izvoz svinjskog mesa iz Srbije i dalje je izrazito nizak, jer je 2026. izvezeno svega oko 350 tona. Zbog toga domaće prerađivačke industrije često uvoze konfekcionirano meso – to jest, meso koje je mašinski ili ručno isečeno i kategorizovano po planu sečenja.

Kretanje tržišnih cena početkom novembra

Prema biltenu Sistema tržišnih informacija poljoprivrede Srbije (STIPS), početkom novembra 2026. zabeležen je pad cena prasadi i svinja u Kragujevcu, dok su tovne svinje skuplje u Beogradu i Novom Sadu. U klanicama na području Beograda otkupna cena tovnih svinja od 80 do 120 kilograma iznosila je 270 dinara po kilogramu. U Južnobačkom regionu cena je bila 220 din/kg, dok su za grla teža od 120 kilograma plaćali 210 din/kg. U Srednjebanatskom regionu cena je dostigla 250 din/kg, a u Kraljevu je na pijaci pala na 220 din/kg. Dominantna otkupna cena prasadi od 16 do 25 kilograma iznosila je 300 din/kg, dok je u Jablaničkom regionu za tovne svinje iznad 120 kilograma iznosila 180 din/kg.

Dugoročne posledice za domaću proizvodnju

Stanje na tržištu svinjskog mesa, uz pad vrednosti uvoza i rast količine, ukazuje na izazove sa kojima se suočava domaća proizvodnja. S obzirom na nisku konkurentnost i problem nedostatka stručne radne snage, domaća industrija mora će preduzeti dodatne mere kako bi poboljšala svoju poziciju na tržištu. Istovremeno, uvoz svinjskog mesa u Srbiju nastavlja da raste, ali po nižim cenama, što direktno utiče na profitabilnost domaćih proizvođača i celokupni agroekonomski sektor.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link