Connect with us

Domaće

Web Summit okuplja 70.000 učesnika, Azija preuzima lidersku ulogu u tehnološkom sektoru

Konferencija privukla više od 10.000 startapa, dok su američki tehnološki giganti obnovili svoje prisustvo na događaju u Lisabonu

Objavljeno pre

,

Web Summit okuplja 70.000 učesnika, Azija preuzima lidersku ulogu u tehnološkom sektoru Foto Izvor: Pixabay / AltourTravelAgency

Konferencija privukla više od 10.000 startapa, dok su američki tehnološki giganti obnovili svoje prisustvo na događaju u Lisabonu

Web Summit, kao jedna od najvećih svetskih tehnoloških konferencija, ove godine okupio je 70.000 učesnika u Lisabonu. Ključni trend na događaju bio je jačanje prisustva kompanija iz Azije, Istočne Evrope i Južne Amerike, dok su američki tehnološki giganti obnovili svoje prisustvo. Prema rečima osnivača Paddy Cosgrave, struktura učesnika menja se u korist azijskih i istočnoevropskih firmi, dok tradicionalne zapadne tehnologije beleže relativan pad.

Više od 10.000 startap kompanija pokušalo je da privuče pažnju 1.943 investitora, ciljajući na ulaganja u svoje inovacije. Ove godine, zabeležen je veći broj startapa iz Sao Paula nego iz Pariza, što ukazuje na globalnu promenu tehnološke scene. Cosgrave je istakao da “budućnost humanoidnih robota pripada Kinezima”, dok se inovacije iz oblasti veštačke inteligencije, robota i dronova takođe ističu.

Prisustvo američkih tehnoloških giganata i promena tržišta

Ovogodišnji Web Summit označio je povratak američkih kompanija kao što su Meta, Apple, Google Cloud, Intel i IBM. Ove firme su prethodne godine bojkotovale konferenciju zbog izjava Cosgravea vezanih za sukob u Gazi. Nakon reorganizacije rukovodstva, američki giganti su se vratili, a organizatori su u međuvremenu pojačali fokus na Aziju i Istočnu Evropu.

Na kraju događaja, učesnici su analizirali svoja učešća i potencijalne investicije. Ipak, koliko će startap kompanija uspeti da obezbedi finansiranje, biće poznato u narednim mesecima. U međuvremenu, prisustvo azijskih i južnoameričkih kompanija i dalje raste, što odražava šire promene na globalnom tehnološkom tržištu.

Budućnost Web Summita i borba za domaćinstvo

Lisabon je domaćin Web Summita od 2016. godine i ima ugovor za organizaciju do 2028. godine, vredan ukupno 110 miliona evra, ili 11 miliona evra godišnje. Međutim, već se razmatraju alternative za 2029. godinu. Poljska je javno izrazila interesovanje da preuzme domaćinstvo, dok je Kina takođe potencijalni kandidat, iako bi to moglo uticati na broj učesnika sa Zapada.

Pregovori o budućoj lokaciji su u toku, a organizatori razmatraju sve opcije. Dve godine su dug period u tehnološkoj industriji, pa ostaje otvoreno pitanje gde će se konferencija održavati nakon 2028. godine. Odluka će zavisiti od finansijskih ponuda i strateških interesa organizatora i lokalnih vlasti.

Kao rezultat promene strukture učesnika, Web Summit postaje platforma koja reflektuje globalnu preraspodelu tehnološkog uticaja. Azija sada zauzima centralnu poziciju, dok se Evropa i Zapad prilagođavaju novim tržišnim realnostima.

Pročitaj još

Domaće

Coca-Cola HBC Srbija smanjila emisije CO₂ za 75 odsto i potrošnju vode za 55 odsto

Kompanija sertifikovala sve tri punionice po ISO 46001 standardu i nastavila ulaganja u lokalne zajednice

Objavljeno pre

,

Objavio:

Coca-Cola HBC Srbija smanjila emisije CO₂ za 75 odsto i potrošnju vode za 55 odsto

Kompanija sertifikovala sve tri punionice po ISO 46001 standardu i nastavila ulaganja u lokalne zajednice

Coca-Cola HBC Srbija ostvarila je smanjenje emisija CO₂ iz Opsega 1 i 2 za više od 75 odsto u poređenju sa 2019. godinom. Ovaj rezultat deo je šire strategije održivosti Mission Refresh, a cilj je dostizanje neto nultih emisija do 2040. godine, navodi kompanija u poslednjem izveštaju. Sve tri punionice u Srbiji postigle su status „Zero Waste to Landfill“, što znači nulto odlaganje otpada na deponije.

Održivo upravljanje vodom i standardi u proizvodnji

Odgovorno upravljanje vodom je strateški prioritet za Coca-Cola HBC Srbija. Kompanija je od 2007. do 2025. godine smanjila potrošnju vode po litru proizvedenog napitka za 55 odsto. Sve tri punionice u Srbiji sertifikovane su prema međunarodnom standardu ISO 46001, koji potvrđuje sistemski pristup od zahvatanja do prečišćavanja i ponovne upotrebe vode. Ambicija Coca-Cola HBC Grupe je da do 2035. nadoknadi svaku kap vode utrošene u proizvodnji.

Ulaganja u zajednice i društveni doprinos

Pored ekoloških ciljeva, kompanija naglašava važnost uloge u lokalnim zajednicama. Sa tri punionice i mrežom distributivnih centara širom Srbije, kompanija svakodnevno sarađuje sa lokalnim partnerima. Inicijativa „Vlasina – čista ljubav“ već pet godina okuplja mrežu partnera i doprinosi očuvanju biodiverziteta, razvoju održivog turizma i podršci lokalnoj ekonomiji. Planovi uključuju i dodatne aktivnosti u opštini Kučevo, gde se nalazi punionica gazirane vode Rosa Homolje. Kompanija ističe značaj dijaloga sa lokalnim zajednicama u rešavanju klimatskih izazova i upravljanju vodnim resursima.

Angažovanje zaposlenih i sledeći koraci u održivosti

Prema rečima Tisa Čaušević, direktorke korporativnih poslova i održivosti, zaposleni su ključni nosioci održivih vrednosti u kompaniji i zajednici. Tokom prošle godine više od 260 zaposlenih učestvovalo je u volonterskim i mentorskim programima, ukupno posvetivši više od 5.000 sati. Povodom Svetskog dana čišćenja, kompanija je organizovala uklanjanje otpada sa Velikog ratnog ostrva u Beogradu. Kao rezultat dosadašnjeg napretka, Coca-Cola HBC Srbija ističe da prepoznaje nove mogućnosti za dodatno jačanje uticaja i dugoročan doprinos zajednicama.

Uticaj strategije održivosti na konkurentnost kompanije

Sve mere u domenu održivosti usmerene su na podizanje otpornosti i jačanje konkurentnosti kompanije na domaćem i regionalnom tržištu. Održivost, smanjenje emisija, odgovorno upravljanje resursima i ulaganje u zajednice predstavljaju temelje nove poslovne prakse. Na taj način, Coca-Cola HBC Srbija nastavlja da gradi poverenje sa lokalnim partnerima i doprinosi razvoju ekonomije kroz ekološki odgovorno poslovanje.

Pročitaj još

Domaće

Najbogatijih 1% u Srbiji prihoduje 30.263 evra godišnje, najsiromašnijih samo 1.136 evra

Ekonomski jaz u Srbiji: top jedan odsto ostvaruje gotovo trideset puta veći prihod od najsiromašnijih, pokazuje analiza RZS i Eurostata

Objavljeno pre

,

Objavio:

Najbogatijih 1% u Srbiji prihoduje 30.263 evra godišnje, najsiromašnijih samo 1.136 evra – koliko zarađuje jedan odsto

Ekonomski jaz u Srbiji: top jedan odsto ostvaruje gotovo trideset puta veći prihod od najsiromašnijih, pokazuje analiza RZS i Eurostata

Republički zavod za statistiku objavio je podatke o tome koliko zarađuje jedan odsto najbogatijih i jedan odsto najsiromašnijih u Srbiji. Prema analizi, top jedan odsto stanovništva ostvario je godišnji prihod od 30.263 evra, dok je jedan odsto najsiromašnijih imao svega 1.136 evra godišnje u 2025. godini. Ova razlika u prihodima pokazuje duboki ekonomski jaz u društvu.

Prihodi i potrošnja domaćinstava: razlike u decilima

Prosečno domaćinstvo u Srbiji imalo je 2,57 članova i mesečni prihod od 109.136 dinara, što je pokazala Anketa o potrošnji domaćinstava. U 2024. godini, prosečni mesečni prihodi iznosili su 97.705 dinara, dok su godinu dana ranije bili 87.973 dinara. Najveći deo prihoda domaćinstava čine plate (nešto manje od 60.000 dinara) i penzije (32.525 dinara). Prihodi od imovine su veoma niski, prosečno 581 dinar mesečno, dok od socijalnog osiguranja domaćinstva dobijaju 2.477 dinara, a od poljoprivrede 4.154 dinara mesečno.

Ekonomski jaz između najbogatijih i najsiromašnijih domaćinstava

Analiza decilne potrošnje jasno ilustruje razliku između najbogatijih i najsiromašnijih. U Srbiji je prošle godine oko 254.996 domaćinstava mesečno trošilo u proseku svega 53.069 dinara, što je blizu minimalne zarade, dok je 10. decil, odnosno grupa najbogatijih domaćinstava, mesečno trošila čak 177.184 dinara. To je više od tri puta veća potrošnja u odnosu na najsiromašnija domaćinstva. Zanimljivo je da domaćinstvo sa dve minimalne plate pripada sedmom decilu, sa prosečnom potrošnjom od 122.448 dinara mesečno.

Struktura potrošnje i najveći izdaci

Na hranu i bezalkoholna pića domaćinstva troše 36,6 odsto mesečnog budžeta, dok na alkohol i duvan odlazi 4,4 odsto, a na odeću i obuću 4,7 odsto. Stanovanje, struja i voda čine 16,1 odsto mesečne potrošnje, dok je transport drugi veći izdatak sa devet odsto. Najsiromašnijih 10 odsto domaćinstava za hranu izdvajalo je 26.298 dinara, a deset odsto najbogatijih 53.570 dinara mesečno. Iako najbogatiji nominalno troše dvostruko više na hranu, kod njih hrana čini 30 odsto budžeta, dok kod najsiromašnijih gotovo polovinu ukupne potrošnje.

Raspodela dohotka prema Eurostat podacima

Podaci Eurostata pokazuju da je 99. percentil, odnosno top jedan odsto stanovništva, u 2025. godini imao prihod od 30.263 evra godišnje. Za samo pet godina, ta cifra se gotovo udvostručila. Sledeći percentil ima za oko 5.000 evra godišnje manje prihode, dok je jaz između najbogatijih i sledećih grupa izražen. S druge strane, jedan odsto najsiromašnijih građana imao je godišnji prihod od samo 1.136 evra, odnosno 95 evra mesečno. Kao rezultat, ekonomska nejednakost ostaje značajan izazov za srpsko društvo. Ove razlike utiču na potrošnju, pristup tržištu rada i kvalitet života. Osim toga, jaz u prihodima reflektuje se i na mogućnosti za investiranje i štednju kod najbogatijih domaćinstava, dok najsiromašniji preživljavaju sa minimalnim sredstvima.

Pročitaj još

Domaće

Uvoz svinjskog mesa u Srbiji porastao za 1.000 tona uz pad vrednosti

Za devet meseci 2026. godine uvezeno 31.312 tona svinjskog mesa, vrednost uvoza manja za 13,8 miliona evra

Objavljeno pre

,

Objavio:

Uvoz svinjskog mesa u Srbiji porastao za 1.000 tona uz pad vrednosti

Za devet meseci 2026. godine uvezeno 31.312 tona svinjskog mesa, vrednost uvoza manja za 13,8 miliona evra

Srbija je za prvih devet meseci 2026. godine povećala uvoz svinjskog mesa za 1.000 tona u odnosu na isti period prethodne godine. Količina uvoza svinjskog mesa iznosila je 31.312 tona, dok je ukupna vrednost dostigla 80,5 miliona evra. Prema podacima koje je izneo Nenad Budimović, sekretar Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda Privredne komore Srbije, cena po kilogramu uvezenog mesa iznosila je 2,57 evra.

Vrednost uvoza svinjskog mesa i poređenje sa prethodnom godinom

U istom periodu 2025. godine Srbija je uvezla 30.750 tona svinjskog mesa, za šta je izdvojeno 94,3 miliona evra. To znači da je, iako je količina uvoza porasla za 1.000 tona, ukupna vrednost uvoza pala za 13,8 miliona evra. Cena po kilogramu uvoza 2025. godine iznosila je 3,07 evra. Za celu prošlu godinu Srbija je ukupno uvezla 40.000 tona svinjskog mesa, što je državu koštalo 120,5 miliona evra.

Kretanje otkupnih cena i regionalne razlike

Kada je reč o otkupnim cenama živih tovljenika, one se razlikuju po regionima. U srednjem Banatu otkupna cena iznosi od 200 do 220 dinara po kilogramu, dok je ta cena najniža u centralnoj Srbiji. Na stočnoj pijaci otkupljivači kupuju manje količine, dok klanice kupuju veće partije tovljenika, što takođe utiče na cenu.

Problemi sektora i tržišni uslovi

Prema rečima Nenad Budimović iz Privredne komore Srbije, domaći uzgajivači svinja već duže vreme suočavaju se sa problemima. Cena hrane za životinje zavisi od cena kukuruza i soje, a izvoz svinjskog mesa iz Srbije i dalje je izrazito nizak, jer je 2026. izvezeno svega oko 350 tona. Zbog toga domaće prerađivačke industrije često uvoze konfekcionirano meso – to jest, meso koje je mašinski ili ručno isečeno i kategorizovano po planu sečenja.

Kretanje tržišnih cena početkom novembra

Prema biltenu Sistema tržišnih informacija poljoprivrede Srbije (STIPS), početkom novembra 2026. zabeležen je pad cena prasadi i svinja u Kragujevcu, dok su tovne svinje skuplje u Beogradu i Novom Sadu. U klanicama na području Beograda otkupna cena tovnih svinja od 80 do 120 kilograma iznosila je 270 dinara po kilogramu. U Južnobačkom regionu cena je bila 220 din/kg, dok su za grla teža od 120 kilograma plaćali 210 din/kg. U Srednjebanatskom regionu cena je dostigla 250 din/kg, a u Kraljevu je na pijaci pala na 220 din/kg. Dominantna otkupna cena prasadi od 16 do 25 kilograma iznosila je 300 din/kg, dok je u Jablaničkom regionu za tovne svinje iznad 120 kilograma iznosila 180 din/kg.

Dugoročne posledice za domaću proizvodnju

Stanje na tržištu svinjskog mesa, uz pad vrednosti uvoza i rast količine, ukazuje na izazove sa kojima se suočava domaća proizvodnja. S obzirom na nisku konkurentnost i problem nedostatka stručne radne snage, domaća industrija mora će preduzeti dodatne mere kako bi poboljšala svoju poziciju na tržištu. Istovremeno, uvoz svinjskog mesa u Srbiju nastavlja da raste, ali po nižim cenama, što direktno utiče na profitabilnost domaćih proizvođača i celokupni agroekonomski sektor.

Pročitaj još

U Trendu