Connect with us

Domaće

Coca-Cola HBC Srbija smanjila emisije CO₂ za 75 odsto i potrošnju vode za 55 odsto

Kompanija sertifikovala sve tri punionice po ISO 46001 standardu i nastavila ulaganja u lokalne zajednice

Objavljeno pre

,

Coca-Cola HBC Srbija smanjila emisije CO₂ za 75 odsto i potrošnju vode za 55 odsto Foto Izvor: Pexels / Keegan Checks

Kompanija sertifikovala sve tri punionice po ISO 46001 standardu i nastavila ulaganja u lokalne zajednice

Coca-Cola HBC Srbija ostvarila je smanjenje emisija CO₂ iz Opsega 1 i 2 za više od 75 odsto u poređenju sa 2019. godinom. Ovaj rezultat deo je šire strategije održivosti Mission Refresh, a cilj je dostizanje neto nultih emisija do 2040. godine, navodi kompanija u poslednjem izveštaju. Sve tri punionice u Srbiji postigle su status „Zero Waste to Landfill“, što znači nulto odlaganje otpada na deponije.

Održivo upravljanje vodom i standardi u proizvodnji

Odgovorno upravljanje vodom je strateški prioritet za Coca-Cola HBC Srbija. Kompanija je od 2007. do 2025. godine smanjila potrošnju vode po litru proizvedenog napitka za 55 odsto. Sve tri punionice u Srbiji sertifikovane su prema međunarodnom standardu ISO 46001, koji potvrđuje sistemski pristup od zahvatanja do prečišćavanja i ponovne upotrebe vode. Ambicija Coca-Cola HBC Grupe je da do 2035. nadoknadi svaku kap vode utrošene u proizvodnji.

Ulaganja u zajednice i društveni doprinos

Pored ekoloških ciljeva, kompanija naglašava važnost uloge u lokalnim zajednicama. Sa tri punionice i mrežom distributivnih centara širom Srbije, kompanija svakodnevno sarađuje sa lokalnim partnerima. Inicijativa „Vlasina – čista ljubav“ već pet godina okuplja mrežu partnera i doprinosi očuvanju biodiverziteta, razvoju održivog turizma i podršci lokalnoj ekonomiji. Planovi uključuju i dodatne aktivnosti u opštini Kučevo, gde se nalazi punionica gazirane vode Rosa Homolje. Kompanija ističe značaj dijaloga sa lokalnim zajednicama u rešavanju klimatskih izazova i upravljanju vodnim resursima.

Angažovanje zaposlenih i sledeći koraci u održivosti

Prema rečima Tisa Čaušević, direktorke korporativnih poslova i održivosti, zaposleni su ključni nosioci održivih vrednosti u kompaniji i zajednici. Tokom prošle godine više od 260 zaposlenih učestvovalo je u volonterskim i mentorskim programima, ukupno posvetivši više od 5.000 sati. Povodom Svetskog dana čišćenja, kompanija je organizovala uklanjanje otpada sa Velikog ratnog ostrva u Beogradu. Kao rezultat dosadašnjeg napretka, Coca-Cola HBC Srbija ističe da prepoznaje nove mogućnosti za dodatno jačanje uticaja i dugoročan doprinos zajednicama.

Uticaj strategije održivosti na konkurentnost kompanije

Sve mere u domenu održivosti usmerene su na podizanje otpornosti i jačanje konkurentnosti kompanije na domaćem i regionalnom tržištu. Održivost, smanjenje emisija, odgovorno upravljanje resursima i ulaganje u zajednice predstavljaju temelje nove poslovne prakse. Na taj način, Coca-Cola HBC Srbija nastavlja da gradi poverenje sa lokalnim partnerima i doprinosi razvoju ekonomije kroz ekološki odgovorno poslovanje.

Pročitaj još

Domaće

Udruženje osiguravača Srbije bira Dragana Filipovića, premija osiguranja čini 1,8% BDP-a

Novi predsednik Upravnog odbora Filipović ističe izazov niske svesti, prosečna premija po stanovniku tek 249 evra

Objavljeno pre

,

Objavio:

Udruženje osiguravača Srbije bira Dragana Filipovića, premija osiguranja čini 1,8% BDP-a

Novi predsednik Upravnog odbora Filipović ističe izazov niske svesti, prosečna premija po stanovniku tek 249 evra

Udruženje osiguravača Srbije izabralo je Dragana Filipovića, predsednika Izvršnog odbora Generali Osiguranje Srbija a.d.o., za novog predsednika Upravnog odbora. Premija osiguranja u Srbiji činila je 1,8% BDP-a u 2025. godini, dok je prosečna premija po stanovniku iznosila 249 evra, prema podacima Narodne banke Srbije. Novi saziv Upravnog odbora počinje sa radom 1. decembra 2026. godine.

Premija osiguranja čini 1,8% BDP-a, niska svest glavni izazov

Za zamenika predsednika Upravnog odbora izabran je Vladimir Malešević, predsednik Izvršnog odbora DDOR Novi Sad a.d.o. Upravni odbor čine i predstavnici Dunav osiguranje a.d.o., Wiener Städtische osiguranje a.d.o. Beograd, UNIQA neživotno osiguranje a.d.o., Sava neživotno osiguranje a.d.o. Beograd i Globos osiguranje a.d.o. Skupština je izabrala i nove članove Nadzornog odbora, kao i predsednika i zamenika predsednika Skupštine. Prema rečima Dragana Filipovića, tržište osiguranja u Srbiji ima znanje i razvijenu ponudu, ali je i dalje osiguran mali deo građana i njihove imovine. On navodi da je niska svest o značaju osiguranja najveći izazov industrije, ali i prostor za rast.

Izjave rukovodstva i pravci razvoja industrije osiguranja

Filipović je izjavio: „Zahvalan sam kolegama na poverenju i počastvovan što ću u naredne četiri godine predsedavati Upravnim odborom Udruženja osiguravača Srbije. Domaće tržište osiguranja ima znanje, kapacitet i razvijenu ponudu, ali je i dalje osiguran mali deo građana i njihove imovine. To je naš ključni zajednički zadatak. Želimo da osiguranje postane prirodan deo planiranja svake porodice i svake firme. Mnogo posla je pred nama, ali sam siguran da novi saziv Upravnog odbora ima dovoljno znanja, posvećenosti i energije da unapredi celu industriju i približi je evropskim standardima, na korist građana i privrede Srbije.“ Kao rezultat trenutne situacije, osiguranjem je prema vrsti pokriveno oko 20% građana. Filipović naglašava da je važno jačati životno i penzijsko osiguranje po uzoru na evropska tržišta, kao i osiguranje imovine.

Struktura rukovodstva i značaj industrije za ekonomski razvoj

Dragan Filipović je od 1. januara 2016. godine predsednik Izvršnog odbora Generali Osiguranje Srbija a.d.o. U ovu kompaniju došao je 2011. godine kao zamenik generalnog direktora i član Izvršnog odbora zadužen za komercijalne poslove i razvoj proizvoda u neživotnim osiguranjima. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Upravni odbor Udruženja osiguravača Srbije ima ključnu ulogu u unapređenju sektora, dok aktuelni podaci pokazuju značajan potencijal za rast broja osiguranih građana i razvoja novih proizvoda. Pored toga, industrija osiguranja doprinosi stabilnosti privrede kroz zaštitu imovine i finansijsku sigurnost građana.

Pročitaj još

Domaće

Web Summit okuplja 70.000 učesnika, Azija preuzima lidersku ulogu u tehnološkom sektoru

Konferencija privukla više od 10.000 startapa, dok su američki tehnološki giganti obnovili svoje prisustvo na događaju u Lisabonu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Web Summit okuplja 70.000 učesnika, Azija preuzima lidersku ulogu u tehnološkom sektoru

Konferencija privukla više od 10.000 startapa, dok su američki tehnološki giganti obnovili svoje prisustvo na događaju u Lisabonu

Web Summit, kao jedna od najvećih svetskih tehnoloških konferencija, ove godine okupio je 70.000 učesnika u Lisabonu. Ključni trend na događaju bio je jačanje prisustva kompanija iz Azije, Istočne Evrope i Južne Amerike, dok su američki tehnološki giganti obnovili svoje prisustvo. Prema rečima osnivača Paddy Cosgrave, struktura učesnika menja se u korist azijskih i istočnoevropskih firmi, dok tradicionalne zapadne tehnologije beleže relativan pad.

Više od 10.000 startap kompanija pokušalo je da privuče pažnju 1.943 investitora, ciljajući na ulaganja u svoje inovacije. Ove godine, zabeležen je veći broj startapa iz Sao Paula nego iz Pariza, što ukazuje na globalnu promenu tehnološke scene. Cosgrave je istakao da “budućnost humanoidnih robota pripada Kinezima”, dok se inovacije iz oblasti veštačke inteligencije, robota i dronova takođe ističu.

Prisustvo američkih tehnoloških giganata i promena tržišta

Ovogodišnji Web Summit označio je povratak američkih kompanija kao što su Meta, Apple, Google Cloud, Intel i IBM. Ove firme su prethodne godine bojkotovale konferenciju zbog izjava Cosgravea vezanih za sukob u Gazi. Nakon reorganizacije rukovodstva, američki giganti su se vratili, a organizatori su u međuvremenu pojačali fokus na Aziju i Istočnu Evropu.

Na kraju događaja, učesnici su analizirali svoja učešća i potencijalne investicije. Ipak, koliko će startap kompanija uspeti da obezbedi finansiranje, biće poznato u narednim mesecima. U međuvremenu, prisustvo azijskih i južnoameričkih kompanija i dalje raste, što odražava šire promene na globalnom tehnološkom tržištu.

Budućnost Web Summita i borba za domaćinstvo

Lisabon je domaćin Web Summita od 2016. godine i ima ugovor za organizaciju do 2028. godine, vredan ukupno 110 miliona evra, ili 11 miliona evra godišnje. Međutim, već se razmatraju alternative za 2029. godinu. Poljska je javno izrazila interesovanje da preuzme domaćinstvo, dok je Kina takođe potencijalni kandidat, iako bi to moglo uticati na broj učesnika sa Zapada.

Pregovori o budućoj lokaciji su u toku, a organizatori razmatraju sve opcije. Dve godine su dug period u tehnološkoj industriji, pa ostaje otvoreno pitanje gde će se konferencija održavati nakon 2028. godine. Odluka će zavisiti od finansijskih ponuda i strateških interesa organizatora i lokalnih vlasti.

Kao rezultat promene strukture učesnika, Web Summit postaje platforma koja reflektuje globalnu preraspodelu tehnološkog uticaja. Azija sada zauzima centralnu poziciju, dok se Evropa i Zapad prilagođavaju novim tržišnim realnostima.

Pročitaj još

Domaće

Najbogatijih 1% u Srbiji prihoduje 30.263 evra godišnje, najsiromašnijih samo 1.136 evra

Ekonomski jaz u Srbiji: top jedan odsto ostvaruje gotovo trideset puta veći prihod od najsiromašnijih, pokazuje analiza RZS i Eurostata

Objavljeno pre

,

Objavio:

Najbogatijih 1% u Srbiji prihoduje 30.263 evra godišnje, najsiromašnijih samo 1.136 evra – koliko zarađuje jedan odsto

Ekonomski jaz u Srbiji: top jedan odsto ostvaruje gotovo trideset puta veći prihod od najsiromašnijih, pokazuje analiza RZS i Eurostata

Republički zavod za statistiku objavio je podatke o tome koliko zarađuje jedan odsto najbogatijih i jedan odsto najsiromašnijih u Srbiji. Prema analizi, top jedan odsto stanovništva ostvario je godišnji prihod od 30.263 evra, dok je jedan odsto najsiromašnijih imao svega 1.136 evra godišnje u 2025. godini. Ova razlika u prihodima pokazuje duboki ekonomski jaz u društvu.

Prihodi i potrošnja domaćinstava: razlike u decilima

Prosečno domaćinstvo u Srbiji imalo je 2,57 članova i mesečni prihod od 109.136 dinara, što je pokazala Anketa o potrošnji domaćinstava. U 2024. godini, prosečni mesečni prihodi iznosili su 97.705 dinara, dok su godinu dana ranije bili 87.973 dinara. Najveći deo prihoda domaćinstava čine plate (nešto manje od 60.000 dinara) i penzije (32.525 dinara). Prihodi od imovine su veoma niski, prosečno 581 dinar mesečno, dok od socijalnog osiguranja domaćinstva dobijaju 2.477 dinara, a od poljoprivrede 4.154 dinara mesečno.

Ekonomski jaz između najbogatijih i najsiromašnijih domaćinstava

Analiza decilne potrošnje jasno ilustruje razliku između najbogatijih i najsiromašnijih. U Srbiji je prošle godine oko 254.996 domaćinstava mesečno trošilo u proseku svega 53.069 dinara, što je blizu minimalne zarade, dok je 10. decil, odnosno grupa najbogatijih domaćinstava, mesečno trošila čak 177.184 dinara. To je više od tri puta veća potrošnja u odnosu na najsiromašnija domaćinstva. Zanimljivo je da domaćinstvo sa dve minimalne plate pripada sedmom decilu, sa prosečnom potrošnjom od 122.448 dinara mesečno.

Struktura potrošnje i najveći izdaci

Na hranu i bezalkoholna pića domaćinstva troše 36,6 odsto mesečnog budžeta, dok na alkohol i duvan odlazi 4,4 odsto, a na odeću i obuću 4,7 odsto. Stanovanje, struja i voda čine 16,1 odsto mesečne potrošnje, dok je transport drugi veći izdatak sa devet odsto. Najsiromašnijih 10 odsto domaćinstava za hranu izdvajalo je 26.298 dinara, a deset odsto najbogatijih 53.570 dinara mesečno. Iako najbogatiji nominalno troše dvostruko više na hranu, kod njih hrana čini 30 odsto budžeta, dok kod najsiromašnijih gotovo polovinu ukupne potrošnje.

Raspodela dohotka prema Eurostat podacima

Podaci Eurostata pokazuju da je 99. percentil, odnosno top jedan odsto stanovništva, u 2025. godini imao prihod od 30.263 evra godišnje. Za samo pet godina, ta cifra se gotovo udvostručila. Sledeći percentil ima za oko 5.000 evra godišnje manje prihode, dok je jaz između najbogatijih i sledećih grupa izražen. S druge strane, jedan odsto najsiromašnijih građana imao je godišnji prihod od samo 1.136 evra, odnosno 95 evra mesečno. Kao rezultat, ekonomska nejednakost ostaje značajan izazov za srpsko društvo. Ove razlike utiču na potrošnju, pristup tržištu rada i kvalitet života. Osim toga, jaz u prihodima reflektuje se i na mogućnosti za investiranje i štednju kod najbogatijih domaćinstava, dok najsiromašniji preživljavaju sa minimalnim sredstvima.

Pročitaj još

U Trendu