Connect with us

Srbija

Kiša stiže u Srbiju: Gde se očekuju najobilnije padavine danas posle podne

U većem delu Srbije posle podne i uveče očekuju se umerene do obilne kišne padavine, naročito na severu i istoku zemlje.

Objavljeno pre

,

Kiša stiže u Srbiju: Gde se očekuju najobilnije padavine danas posle podne – kišne padavine u Srbiji Foto Izvor: Tanjug/Vladimir Sporčić, Pixabay.com

U većem delu Srbije posle podne i uveče očekuju se umerene do obilne kišne padavine, naročito na severu i istoku zemlje.

U Srbiji danas preovlađuje pretežno oblačno vreme, a temperature se trenutno kreću od 5 do 10 stepeni. Prema saopštenju, na Zlatiboru je izmereno 9 stepeni, u Beogradu 8, u Sjenici 5, dok Požega i Kopaonik beleže po 4°C.

Oblačnost sa kišom iz pravca Podrinja tokom dana premeštaće se na severoistok, obuhvatajući i područje Vojvodine. Sredinom dana očekuje se jače naoblačenje, a posle podne i uveče kiša i pljuskovi zahvatiće celu zemlju.

Najobilnije padavine u Vojvodini, Beogradu i na istoku

Padavine umerenog intenziteta najavljene su za veći deo Srbije, ali se očekuje da će najobilnije kiše biti upravo na severu i istoku. Posebno se izdvajaju Vojvodina, Beograd, Pomoravlje, Podunavlje, delovi Šumadije, Braničevski okrug i Homolje. U ovim krajevima može pasti više od 30 litara kiše po kvadratnom metru.

Osim toga, postojace uslovi za pljuskove praćene grmljavinom, naročito u Metohiji. Vetar će biti umeren do jak, jugoistočnog pravca, dok se u košavskom području očekuju olujni udari vetra, na jugu Banata do 100 kilometara na čas.

Prodor hladnog fronta i promena vetra

Kasnije posle podne, sa severozapada će uslediti prodor hladnog fronta. Zbog toga će doći do promene pravca vetra sa jugoistočnog na severozapadni, uz postepeno slabljenje jačine vetra.

Prema trenutnim podacima, maksimalna temperatura danas će biti u okvirima od 5 do 10 stepeni.

Očekivane kišne padavine u Srbiji, naročito na severu i istoku, mogu lokalno biti obilne i predstavljaju važan meteorološki događaj dana. Građani ovih regiona treba da budu spremni na promenjive uslove i moguće kratkotrajne pljuskove.

Pročitaj još

Srbija

Ivana Stojanović otkriva život sa progerijom: 20 godina čekala dijagnozu, nada u lek još traje

Ivana Stojanović iz Srbije govori o izazovima progerije, putu do dijagnoze i čekanju na terapiju koja bi joj olakšala svakodnevicu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ivana Stojanović otkriva život sa progerijom: 20 godina čekala dijagnozu, nada u lek još traje – progerija iskustva

Ivana Stojanović iz Srbije govori o izazovima progerije, putu do dijagnoze i čekanju na terapiju koja bi joj olakšala svakodnevicu.

Život sa retkom bolešću kao što je progerija donosi brojne izazove, što potvrđuje i iskustvo koje je imala Ivana Stojanović. Za dijagnozu progerije čekala je čak 20 godina, a danas, sa 40 godina, trudi se da vodi što normalniji život i nada se da će lek konačno biti dostupan i u Srbiji. Tema “progerija iskustva” postaje sve važnija, jer pokazuje sa kakvim se izazovima suočavaju oboleli u našoj zemlji.

Ivana je o svojoj borbi govorila u emisiji, gde je podelila detalje o dijagnozi, svakodnevnim problemima i nadi koju joj pruža mogućnost terapije. Naime, progerija se kod nje javila još u detinjstvu, ali su pravi uzroci bolesti otkriveni tek decenijama kasnije. Zbog toga je njen put do dijagnoze bio izuzetno dug i neizvestan.

Put do dijagnoze: kako izgleda život sa progerijom

Simptomi progerije kod Ivane pojavili su se rano, ali nije bilo moguće odmah utvrditi uzrok. Tek posle mnogo godina i velikih napora, ona i njen lekar iz Kliničkog centra Srbije uspeli su da dobiju tačnu dijagnozu. Pre svega, kako ističe, neizvesnost i čekanje predstavljali su jedan od najvećih psihičkih izazova.

Tokom godina, Ivana je pokušavala da vodi normalan život i da se suoči sa svakodnevnim problemima koje donosi progerija. Ipak, nada u terapiju i dalje je ostala, posebno jer je reč o izuzetno retkoj bolesti.

Progerija iskustva: borba za dostupnost terapije

Još u junu prošle godine, njen lekar i ona podneli su zahtev za odobravanje i finansiranje leka preko Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO). Terapija je skupa, a jedna bočica košta oko 40.000 dolara. Ivana naglašava da bi ovaj lek značajno poboljšao kvalitet njenog života.

Kao rezultat toga, čeka se odluka države o finansiranju. U međuvremenu, Ivana nastavlja da se bori, nadajući se pozitivnom odgovoru nadležnih. Osim toga, ističe da je odlazak u Boston bio važan korak u njenom lečenju, ali terapija u Srbiji bi joj omogućila bolju svakodnevicu.

Važnost podrške i razumevanja za obolele od progerije

Priča Ivane Stojanović osvetljava koliko je važno da društvo prepozna izazove sa kojima se suočavaju osobe sa retkim bolestima. Progerija iskustva pokazuju da je potrebna veća podrška i razumevanje okoline, kao i efikasniji sistem za odobravanje i finansiranje terapija.

Na kraju, Ivana poručuje da ne odustaje od nade i da veruje da će terapija postati dostupna i u Srbiji. Njena ispovest može biti podsticaj i drugim obolelima, ali i signal institucijama da ubrzaju procedure za retke bolesti.

Pročitaj još

Srbija

NBS uvodi novinu: Banke u Srbiji sada mogu međusobno da ustupaju gotovinu

Nova odluka Narodne banke Srbije omogućava bankama da do februara 2027. godine razmenjuju gotov novac, uz precizne uslove i izveštavanje.

Objavljeno pre

,

Objavio:

NBS uvodi novinu: Banke u Srbiji sada mogu međusobno da ustupaju gotovinu – međusobno ustupanje gotovine

Nova odluka Narodne banke Srbije omogućava bankama da do februara 2027. godine razmenjuju gotov novac, uz precizne uslove i izveštavanje.

Narodna banka Srbije (NBS) donela je značajnu odluku kojom se omogućava međusobno ustupanje gotovine između banaka u Srbiji. Ova mera, objavljena u Službenom glasniku, važi od dana stupanja na snagu odluke do 26. februara 2027. godine, a predviđa jasne procedure i obaveze za sve finansijske institucije koje učestvuju u razmeni.

Prema odluci, banka može ustupiti gotov novac drugoj banci pod uslovom da je ta druga banka prethodno prenela odgovarajuća sredstva sa svog računa na račun banke koja ustupa novac, i to upravo u iznosu koji se prenosi. Na taj način se omogućava jednostavnija logistika gotovine među bankama, što bi moglo doprineti efikasnijem upravljanju novcem u domaćem bankarskom sektoru.

Međusobno ustupanje gotovine: detalji nove odluke

U praksi, međusobno ustupanje gotovine podrazumeva da banke mogu jedne drugima olakšati snabdevanje određenim apoenima ili količinama gotovine, što može biti posebno korisno u periodima povećane potražnje. Ova mogućnost je deo dopuna Odluke o upravljanju tokovima gotovine, a primenjivaće se tokom naredne tri godine.

Takođe, banka koja ustupa gotov novac dužna je da najkasnije narednog radnog dana dostavi Narodnoj banci Srbije podatke o izvršenom ustupanju elektronskom poštom, koristeći propisani obrazac. Na ovaj način, NBS ima uvid u sve transakcije i može da prati tokove gotovine između banaka, što doprinosi transparentnosti i sigurnosti celokupnog procesa.

Novi obrazac i izveštavanje prema NBS

Odluka predviđa i uvođenje novog Priloga 17a, koji sadrži obrazac za dostavljanje podataka o ustupanju gotovog novca. Banke će biti obavezne da koriste ovaj obrazac prilikom svakog prenosa gotovine. Na taj način se standardizuje postupak, a Narodna banka Srbije dobija potrebne informacije za praćenje i kontrolu ovih aktivnosti.

Osim toga, ova izmena može olakšati funkcionisanje bankarskog sektora tokom vanrednih situacija ili kad je potrebno hitno obezbediti gotovinu određenim poslovnicama. Zahvaljujući novoj regulativi, banke u Srbiji imaju veću fleksibilnost u upravljanju gotovinom, a građani mogu očekivati stabilnije snabdevanje novcem u filijalama širom zemlje.

Na kraju, međusobno ustupanje gotovine predstavlja još jedan korak u unapređenju bankarskog sistema Srbije, a svi detalji i procedure biće regulisani u skladu sa odlukom Narodne banke Srbije.

Pročitaj još

Srbija

Penzionisanje Milana Mojsilovića: Kraj službe za generala nakon više od 42 godine u Vojsci Srbije

General Milan Mojsilović završio profesionalnu vojnu karijeru na sopstveni zahtev, a dužnost načelnika Generalštaba privremeno preuzima Tiosav Janković.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Penzionisanje Milana Mojsilovića: Kraj službe za generala nakon više od 42 godine u Vojsci Srbije

General Milan Mojsilović završio profesionalnu vojnu karijeru na sopstveni zahtev, a dužnost načelnika Generalštaba privremeno preuzima Tiosav Janković.

Profesionalna vojna služba za generala Milana Mojsilovića danas je okončana prema ukazu vršioca dužnosti predsednika Republike, na osnovu člana 110 Zakona o Vojsci Srbije. Time je penzionisan dosadašnji načelnik Generalštaba Vojske Srbije, što je potvrđeno u saopštenju Ministarstva odbrane. Odluka je doneta na sopstveni zahtev generala, koji ima 60 godina života i više od 42 godine penzijskog staža.

Zakon jasno propisuje da oficiru u činu generala služba u Vojsci Srbije prestaje kada navrši 40 godina penzijskog staža i 58 godina života. Međutim, uz mogućnost produženja profesionalne službe do dve godine, general Mojsilović je tu opciju iskoristio odlukom predsednika Republike iz jula 2025. godine. Ovime, njegova vojna karijera prelazi zakonski minimum, što dodatno ističe njegov doprinos odbrambenom sistemu Srbije.

Ko će privremeno voditi Generalštab Vojske Srbije?

Dok ne bude postavljen novi načelnik Generalštaba, ovu odgovornu dužnost privremeno preuzima komandant Ratnog vazduhoplovstva i PVO, general-potpukovnik Tiosav Janković. On je određen ukazom vršioca dužnosti predsednika Republike za zastupnika načelnika Generalštaba Vojske Srbije. Ova tranzicija garantuje kontinuitet u radu najviših vojnih struktura države, što je posebno važno za stabilnost sistema odbrane.

Milan Mojsilović svoju vojničku karijeru započeo je 1986. godine kao vojnik na služenju vojnog roka. Tokom više od četiri decenije rada, obavljao je brojne značajne dužnosti u Vojsci Srbije i gradio ugled profesionalca i lidera. Takođe, penzionisanje Milana Mojsilovića ukazuje na poštovanje zakonskih rokova službe, ali i mogućnosti produžetka angažovanja iskusnih kadrova kada je interes odbrane u pitanju.

Značaj penzionisanja Milana Mojsilovića za vojsku

Penzionisanje Milana Mojsilovića simbolizuje smenu generacija u Vojsci Srbije. U međuvremenu, privremeno rukovođenje Tiosava Jankovića osigurava neprekidnost u funkcionisanju Generalštaba. Ovakve promene predstavljaju standardnu proceduru predviđenu zakonom i deo su redovne rotacije u vojnim strukturama. Pored toga, naglašava se značaj poštovanja pravila i procedura u sistemu odbrane, što čuva stabilnost i poverenje građana u institucije.

Kao rezultat, profesionalna vojna služba za Milana Mojsilovića završava se u skladu sa propisima, a njegov doprinos ostaje zabeležen u istoriji srpske vojske.

Pročitaj još

U Trendu