Connect with us

Svet

Pomorski saobraćaj kroz Ormus opada: Zašto je plovidba slabija nego ranije

Kretanje brodova kroz Ormuski moreuz palo je za 65 odsto u odnosu na period pre sukoba, prema saopštenju Britanske agencije za pomorske trgovinske operacije.

Objavljeno pre

,

Pomorski saobraćaj kroz Ormus opada: Zašto je plovidba slabija nego ranije Foto Izvor: Tanjug AP/Rafiq Maqbool

Kretanje brodova kroz Ormuski moreuz palo je za 65 odsto u odnosu na period pre sukoba, prema saopštenju Britanske agencije za pomorske trgovinske operacije.

Pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz opao je za 65 odsto u odnosu na predratni nivo, prema podacima Britanske agencije za pomorske trgovinske operacije (UKMTO). Ova promena u plovidbi kroz jedan od najvažnijih svetskih moreuza beleži se od izbijanja američko-izraelskog sukoba protiv Irana 28. februara. Tokom sedam dana zaključno sa 11. novembrom, zabeleženo je 139 odlaznih i 169 dolaznih prolazaka brodova. Za poređenje, prethodne nedelje bilo je 170 odlaznih i 155 dolaznih prolaza.

Osim toga, UKMTO navodi da plovidba kroz Ormuski moreuz ostaje daleko ispod nivoa iz vremena pre poslednjih regionalnih tenzija. Ovakav pad saobraćaja izazvao je pažnju stručnjaka i međunarodnih posmatrača, jer je Ormuski moreuz ključna tačka za globalnu trgovinu energentima.

Statistika pomorskog saobraćaja kroz Ormus

Prema saopštenju, u poslednjoj izveštajnoj nedelji UKMTO je registrovao značajan pad broja brodova. U odnosu na prethodni period, pad iznosi čak 65 odsto. Ove brojke ukazuju na ozbiljan uticaj regionalnih napetosti na transport naftnih i drugih tereta kroz ovaj moreuz.

Takođe, UKMTO je tokom iste nedelje registrovao osam pomorskih incidenata. Od toga je pet incidenata zabeleženo u Ormuskom moreuzu, dva u Persijskom zalivu, dok se jedan dogodio u Omanskom zalivu. Tri broda su nastavila plovidbu nakon incidenta, tri su zatražila pomoć, a za dva slučaja ishod nije poznat.

Incidenti i bezbednosna situacija

Od početka američko-izraelskog rata protiv Irana, UKMTO je zabeležio ukupno 163 incidenta povezana sa sukobom. Među njima, čak 141 izveštaj odnosi se na oštećenje brodova. To ukazuje na rastuću nesigurnost u regionu, što je dodatno uticalo na odluku brodovlasnika i kompanija da smanje ili odlože prolazak kroz Ormuski moreuz.

Prema istom izveštaju, 42 odsto brodova sa iranske liste nepoštovanja pomorskih propisa bilo je umešano u incidente širom Persijskog zaliva, Ormuskog i Omanskog zaliva. Podaci UKMTO uključuju i olakšane prolaske koje su prijavile Sjedinjene Američke Države, iako agencija ove informacije nije mogla nezavisno da potvrdi.

Širi značaj pada saobraćaja kroz Ormus

Zbog toga što je Ormuski moreuz jedna od najvažnijih pomorskih arterija za izvoz nafte i gasa iz regiona, pad saobraćaja kroz Ormus ima globalne posledice. Sve slabija plovidba kroz ovaj moreuz izaziva zabrinutost kod trgovaca, naftnih kompanija i država koje zavise od stabilnog snabdevanja energentima. U međuvremenu, međunarodne organizacije nastavljaju da prate situaciju i bezbednosne izazove u ovom području.

Na kraju, statistika UKMTO jasno pokazuje da je pomorski saobraćaj kroz Ormus značajno opao, dok se bezbednosni rizici zadržavaju na visokom nivou. Dalji razvoj situacije u regionu ostaće pod budnim okom globalne pomorske zajednice.

Pročitaj još

Svet

Tramp, Si i Putin: Istorijski trilateralni sastanak zakazan u Šenženu

Predsednici SAD, Kine i Rusije sastaće se u četvrtak u Šenženu na marginama APEC samita, prema saopštenju Bele kuće.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Tramp, Si i Putin: Istorijski trilateralni sastanak zakazan u Šenženu – trilateralni sastanak Tramp Si i Putin

Predsednici SAD, Kine i Rusije sastaće se u četvrtak u Šenženu na marginama APEC samita, prema saopštenju Bele kuće.

Predstojeći sastanak lidera tri najveće svetske sile, poznat kao trilateralni sastanak Tramp, Si i Putin, biće održan u četvrtak u kineskom gradu Šenženu. Ovaj događaj potvrdila je Bela kuća i najavila da će se razgovarati o smanjenju nuklearnog naoružanja i globalnoj bezbednosti. Lideri Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, Kine Si Đinping i Rusije Vladimir Putin prvi put će se sastati u ovom formatu. Sastanak će se održati na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC).

“Predsednik je jasno stavio do znanja da će, između ostalih tema, razgovarati o smanjenju nuklearnog oružja u svetu. Tramp veruje da je širenje te vrste naoružanja veoma opasno”, izjavila je portparolka Bele kuće Olivija Vejls. Prema njenim rečima, nuklearno naoružanje biće ključno pitanje, ali će se razgovarati i o drugim aktuelnim temama.

Glavne teme trilateralnog sastanka

Pored pitanja nuklearnog naoružanja, prema saopštenju, očekuje se da će rat u Iranu biti u centru pažnje tokom trilateralnog sastanka Tramp, Si i Putin. Kako je navedeno, pitanje Ukrajine trebalo bi da ostane po strani tokom ovih razgovora. Zvaničnici iz Vašingtona navode da je ovaj skup zamišljen kao početni dijalog između tri sile, što znači da se ne očekuje postizanje konkretnog sporazuma na prvom susretu.

Poslednji nuklearni pakt između SAD i Rusije istekao je u februaru, što dodatno pojačava značaj predstojećih razgovora. Upravo zbog toga međunarodna javnost sa posebnom pažnjom prati najavu ovog sastanka. U međuvremenu, eksperti ocenjuju da bi početak dijaloga mogao otvoriti put za buduće dogovore o kontroli naoružanja.

Istorijski značaj i očekivanja

Ovo je prvi put da se lideri Sjedinjenih Američkih Država, Kine i Rusije sastaju u ovakvom formatu. Uprkos visokim očekivanjima, američki zvaničnici naglašavaju da je glavni cilj pokretanje razgovora, a ne postizanje trenutnog dogovora. Takođe, sastanak Tramp, Si i Putin u Šenženu otvara mogućnost za nove razgovore na temu globalne bezbednosti i smanjenja tenzija na međunarodnoj sceni.

S obzirom na aktuelne globalne izazove, sastanak u Šenženu privlači veliku pažnju političke i stručne javnosti. Pored toga, ovom prilikom biće razmatrane i mogućnosti za dalje ekonomske i bezbednosne inicijative između tri države. Konačno, ostaje da se vidi da li će trilateralni sastanak postaviti temelje za novu fazu međunarodne saradnje.

Pročitaj još

Svet

Kuba i američki napad: Kako predsednik Dijaz-Kanel odgovara na Trampove najave

Kubanski predsednik ističe da je zemlja spremna da odbije svaku agresiju, ali napominje da Kuba ne predstavlja pretnju Sjedinjenim Državama.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kuba i američki napad: Kako predsednik Dijaz-Kanel odgovara na Trampove najave – napad na Kubu

Kubanski predsednik ističe da je zemlja spremna da odbije svaku agresiju, ali napominje da Kuba ne predstavlja pretnju Sjedinjenim Državama.

Kuba se nalazi u središtu pažnje nakon što su izjave američkog predsednika Donalda Trampa podstakle spekulacije o mogućem vojnom napadu na ostrvo. Predsednik Migel Dijaz-Kanel naglasio je tokom Dana nacionalne odbrane u Bojerosu, južno od Havane, da je napad na Kubu scenario na koji je zemlja spremna da odgovori. U svojoj izjavi, Dijaz-Kanel je poručio: „Odlučni smo da odbacimo svaki pokušaj strane vojne agresije protiv naše zemlje.”

Napad na Kubu: šta je izazvalo tenzije

Povod za ove izjave bio je intervju Donalda Trampa za radio voditelja Hjua Hjuita, gde je Tramp na pitanje o mogućoj vojnoj intervenciji u Kubi odgovorio: „Želim da rešim Kubu pre nego što odem.“ Dodao je da pažljivo prati situaciju na Kubi i opisao je kao „u veoma lošem stanju“. Trampov mandat završava se u januaru 2029. godine, što podgreva diskusiju o mogućim akcijama do tada. Prema njegovim rečima, Kuba je „propalo mesto, nacija, kako god želite da je nazovete“.

Kubanski odgovor na američki pritisak

Iako su Trampove reči široko protumačene kao pretnja, Dijaz-Kanel je istakao da Kuba ostaje mirna zemlja i da ne predstavlja pretnju nacionalnoj bezbednosti Sjedinjenih Država. On je kritikovao česte izjave američkih političara o mogućoj upotrebi vojne sile protiv Kube, ističući da su takve spekulacije deo duže prakse pritisaka na ostrvo, ali nije direktno pomenuo Trampa po imenu.

Odbrambene pripreme i vojna koordinacija

Osim toga, predsednik Dijaz-Kanel je podsetio da Kuba redovno sprovodi vojne vežbe i sastanke od početka godine, s posebnim fokusom na koordinaciju odbrane. Ove aktivnosti uklapaju se u širu tradiciju kubanske vojske da bude spremna na sve scenarije, posebno u trenucima pojačanih međunarodnih tenzija. Tokom proslave Dana nacionalne odbrane, prisustvovali su i visoki vojni oficiri, članovi Komunističke partije i lokalni zvaničnici, što dodatno ukazuje na ozbiljnost situacije.

Kako se razvija situacija oko mogućeg napada na Kubu

Iako za sada nema konkretnih najava o neposrednim potezima Sjedinjenih Država, Kuba šalje jasnu poruku da neće ostati pasivna u slučaju pokušaja agresije. Prema zvaničnim izjavama, cilj je očuvanje mira i stabilnosti, ali i spremnost na odbranu suvereniteta ostrva. Zbog toga se na Kubi nastavljaju aktivnosti usmerene na jačanje vojne koordinacije, a vlasti pažljivo prate sve izjave i postupke iz Vašingtona. U međuvremenu, javnost i dalje prati razvoj događaja, jer napad na Kubu ostaje tema koja izaziva zabrinutost i na samom ostrvu i u međunarodnoj zajednici.

Pročitaj još

Svet

Trilateralni sastanak Trampa, Sija i Putina u Kini: Šta se očekuje od razgovora

Lideri SAD, Kine i Rusije održaće prvi zajednički sastanak narednog četvrtka u Šenženu, uz fokus na nuklearno naoružanje.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Trilateralni sastanak Trampa, Sija i Putina u Kini: Šta se očekuje od razgovora

Lideri SAD, Kine i Rusije održaće prvi zajednički sastanak narednog četvrtka u Šenženu, uz fokus na nuklearno naoružanje.

Trilateralni sastanak Trampa, Sija i Putina u Kini biće održan narednog četvrtka na marginama godišnje konferencije organizacije APEK u Šenženu. Prema saopštenju američkih zvaničnika, lideri Amerike, Kine i Rusije okupiće se prvi put zajedno, sa ciljem da razmotre mogućnosti za ambiciozni sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja. Ovaj događaj privlači pažnju međunarodne javnosti zbog značaja koji bi postignuti dogovori mogli imati za globalnu bezbednost.

Glavne teme trilateralnog sastanka

Na sastanku u Šenženu očekuje se da će centralna tema biti nuklearno naoružanje, s obzirom na to da ove tri zemlje poseduju većinu svetskog nuklearnog arsenala. Zvaničnik Bele kuće naglasio je da će razgovori biti usmereni na izradu sporazuma koji bi mogao doprineti smanjenju rizika od upotrebe ovakvog oružja. Osim toga, u planu je da lideri otvore pitanja koja se tiču rata u Iranu, kao i situacije na Korejskom poluostrvu, posebno u vezi sa Severnom Korejom.

Izjave i očekivanja uoči samita

Donald Tramp je praktično potvrdio planove za održavanje ovog susreta, ističući da će jedan od sastanaka biti upravo sa Vladimirom Putinom i Si Đinpingom. “Jedan od sastanaka će, verujem, biti sa predsednikom Putinom i predsednikom Sijem, što će biti zanimljivo”, izjavio je Tramp novinarima u nedelju. Ova izjava dodatno je podigla interesovanje za predstojeće razgovore, budući da je poslednji lični susret između Trampa i Putina održan prošlog avgusta na Aljasci, gde se razgovaralo o mogućnostima okončanja rata u Ukrajini.

Šta znači trilateralni sastanak Trampa, Sija i Putina u Kini

Biće ovo prvi put u istoriji da lideri SAD, Kine i Rusije održavaju zajednički sastanak, što ukazuje na potencijalnu promenu u dinamici međunarodnih odnosa. Iako su teme razgovora najavljene, ostaje da se vidi kakve konkretne rezultate može doneti ovakav susret. U svakom slučaju, trilateralni sastanak Trampa, Sija i Putina u Kini biće događaj koji može imati dugoročne posledice za globalnu bezbednost, posebno u domenu nuklearnih sporazuma i regionalnih konflikata.

Pročitaj još

U Trendu