Connect with us

Svet

Kina uvodi privremene mere za ograničenje rasta cena goriva zbog globalnog poskupljenja

Nacionalna komisija za razvoj i reforme najavila ograničenje poskupljenja benzina i dizela, s ciljem zaštite potrošača

Published

on

Foto Izvor:

Nacionalna komisija za razvoj i reforme najavila ograničenje poskupljenja benzina i dizela, s ciljem zaštite potrošača

Kina je donela odluku o uvođenju privremenih mera za kontrolu cena rafinisanih naftnih proizvoda, saopštila je Nacionalna komisija za razvoj i reforme. Ove mere stupaju na snagu zbog rasta globalnih cena energenata izazvanih sukobima na Bliskom istoku.

Prema važećem mehanizmu formiranja cena, cene benzina i dizela trebalo je da porastu za oko 306 evra, odnosno 294 evra po toni. Nakon prilagođavanja, povećanje će biti ograničeno na 161 evro za benzin i 155 evra za dizel po toni. U praksi, ovo znači da će poskupljenje goriva biti oko 0,85 evra po litru, što je niže od planiranih 0,97 evra po litru. Krajnji korisnici će ostvariti uštedu od oko 0,12 evra po litru.

Za vlasnike privatnih vozila sa rezervoarom od 50 do 60 litara, punjenje benzina od 92 oktana biće jeftinije za pet do sedam evra, dok će kod teških kamiona sa rezervoarima od 400 do 600 litara ušteda iznositi od 42 do 69 evra po punjenju.

Stručnjaci ističu da je ovo prvi put od uvođenja mehanizma 2013. godine da država interveniše direktno u regulaciju cena rafinisanih naftnih proizvoda. Privremene mere imaju za cilj da zaštite krajnje korisnike, umanje ekonomski pritisak na industriju i domaćinstva i obezbede stabilnost ekonomskih tokova.

Nacionalna komisija za razvoj i reforme naglašava da će mere biti ograničenog trajanja i primenjivane u okviru postojećeg cenovnog mehanizma, uz poruku o spremnosti kineskih vlasti da reaguju u situacijama ekstremnih poremećaja na tržištu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Donald Tramp potvrdio upotrebu uvredljivog jezika prema Benjaminu Netanjahuu tokom razgovora o Libanu

Bivši predsednik SAD naveo da je bio nezadovoljan izraelskim akcijama u Libanu i tražio hitno zaustavljanje eskalacije

Published

on

By

Bivši predsednik SAD naveo da je bio nezadovoljan izraelskim akcijama u Libanu i tražio hitno zaustavljanje eskalacije

Donald Tramp, bivši predsednik Sjedinjenih Američkih Država, potvrdio je da je u telefonskom razgovoru sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom koristio uvredljiv izraz, reagujući na izraelske vojne operacije u Libanu. U izjavi tokom gostovanja u podkastu, Tramp je potvrdio ranije izveštaje o sadržaju razgovora i objasnio razloge nezadovoljstva izraelskim postupcima.

Tokom razgovora, Tramp je kritikovao intenzivne izraelske napade na Liban, posebno nakon informacija o mogućem planiranju udara na centar Bejruta. Prema njegovim rečima, američka administracija bila je zabrinuta zbog moguće eskalacije i posledica po stabilnost regiona. Tramp je istakao da je pokušao da posreduje u postizanju prekida vatre, ali da izraelska strana nije prihvatila predloge koji su uključivali uslove koje je izneo Hezbolah preko libanskih vlasti.

Tramp je potvrdio da je Netanjahuu poručio da je potrebno hitno zaustaviti eskalaciju situacije. “Jesam”, rekao je Tramp na pitanje da li je premijera Izraela nazvao uvredljivim imenom, objašnjavajući da je to učinio zbog duboke zabrinutosti za stabilnost regiona.

Nakon što su izjave Donalda Trampa postale javne, izraelski premijer Benjamin Netanjahu reagovao je u intervjuu, poručivši da su Sjedinjene Države i Izrael “potpuno usklađeni” po pitanju vojnih operacija protiv Hezbolaha. Netanjahu je organizaciju Hezbolah nazvao “iranskim proksijem” i istakao da je razoružavanje te grupe ključno za stabilnost Bliskog istoka, dodajući da strateški ciljevi Vašingtona i Tel Aviva ostaju usklađeni.

Tramp je na kraju istakao da, uprkos oštroj retorici tokom razgovora, i dalje ima dobar odnos sa Netanjahuom i da SAD i Izrael generalno dobro sarađuju.

Pročitaj još

Svet

NOAA upozorava na mogućnost šireg izbeljivanja korala usled El Ninja

Nacionalna administracija za okeane i atmosferu iznela procenu o riziku za koralne grebene širom Pacifika i Kariba tokom narednih meseci

Published

on

By

Nacionalna administracija za okeane i atmosferu iznela procenu o riziku za koralne grebene širom Pacifika i Kariba tokom narednih meseci

Nacionalna administracija za okeane i atmosferu (NOAA) upozorila je da bi očekivani dolazak klimatskog fenomena El Niño u narednim mesecima mogao dovesti do još jednog masovnog izbeljivanja korala širom sveta. Ovo bi, prema navodima NOAA, predstavljalo peti globalni događaj izbeljivanja korala otkako se vodi evidencija, a dolazi svega godinu dana nakon što je prethodni zabeleženi talas izbeljivanja završen.

Ažurirana prognoza izbeljivanja korala, koju je NOAA objavila ove sedmice, ukazuje da su grebeni u severnom delu Tihog okeana, uključujući havajska ostrva, izloženi visokom riziku tokom ovog leta. Prema istoj proceni, i grebeni uz obale Floride i Kariba mogli bi biti pogođeni sličnim uslovima.

Koralni grebeni predstavljaju ključne podvodne ekosisteme koji obezbeđuju stanište za značajan deo morskih organizama. NOAA navodi da povišene temperature okeana, koje prate pojavu El Niña, mogu izazvati stres kod korala, što često rezultira gubitkom pigmenta i izbeljivanjem. Ovaj proces može uticati na sposobnost korala da prežive i obnovi se nakon perioda visokih temperatura.

U poslednjim decenijama zabeleženo je više događaja masovnog izbeljivanja korala, a mnogi naučnici ukazuju na klimatske promene i rastuće temperature okeana kao glavne uzroke. Prošle godine, istraživači sa Univerziteta u Ekseteru opisali su koralne grebene kao prvi ekosistem koji je dostigao tzv. klimatsku „tačku preokreta“, što znači da promene postaju teško reverzibilne.

NOAA ističe da će dalji razvoj situacije zavisiti od intenziteta i trajanja El Niña, ali i drugih pratećih klimatskih faktora. Organizacija nastavlja sa praćenjem temperature mora i stanja koralnih grebena, dok naučna zajednica upozorava na potrebu praćenja i očuvanja ovih ekosistema zbog njihove uloge u održavanju morske biodiverziteta.

Pitanje očuvanja koralnih grebena ostaje u centru pažnje međunarodnih organizacija, s obzirom na njihovu važnost za morski život i lokalne zajednice koje se oslanjaju na resurse iz ovih ekosistema. NOAA planira nastavak izveštavanja o promenama, dok se očekuje dalji razvoj El Niña tokom narednih meseci.

Pročitaj još

Svet

Izveštaj ukazuje na moguće smanjenje socijalnih davanja u SAD do 2032. godine

Analiza fiskalne politike pokazuje da bi korisnici socijalnog osiguranja mogli dobiti niže iznose, potvrđuju stručni izvori

Published

on

By

Analiza fiskalne politike pokazuje da bi korisnici socijalnog osiguranja mogli dobiti niže iznose, potvrđuju stručni izvori

Milioni građana Sjedinjenih Američkih Država koji se oslanjaju na socijalno osiguranje mogli bi se suočiti sa smanjenjem mesečnih isplata u narednim godinama, prema analizi fiskalne politike objavljenoj 3. juna 2026. godine. Prema podacima Komiteta za odgovorni federalni budžet, ukoliko dođe do insolventnosti fonda za penzije do kraja 2032. godine, prosečno smanjenje bi moglo iznositi oko 500 dolara mesečno po korisniku.

Analiza navodi da bi to predstavljalo smanjenje od 24% u odnosu na sadašnji nivo prosečne isplate. Fond socijalnog osiguranja trenutno pokriva razliku između prihoda i obaveza, ali sa rastućim brojem korisnika i odlaskom velikog broja ljudi u penziju, fond se suočava sa povećanim pritiskom. U slučaju iscrpljivanja rezervi, beneficije bi bile automatski umanjene, osim ako ne dođe do intervencije Kongresa.

Prema izveštaju, procenat stanovništva pogođenog umanjenjem isplata u pojedinim američkim državama varira između 10% i 23%. Nijedna savezna država ne bi bila pošteđena potencijalnog smanjenja, navodi se u zaključku analize. Najveća moguća prosečna smanjenja isplata zabeležena su u državama kao što su Konektikat (556 dolara), Nju Hempšir (553 dolara), Nju Džerzi (554 dolara), kao i u Merilendu, Masačusetsu, Mičigenu, Minesoti, Delaveru, Juti i Vašingtonu, gde bi prosečni iznosi umanjenja premašivali 520 dolara.

U izveštaju se ističe da potencijalna insolventnost ne znači potpuni prestanak isplata korisnicima socijalnog osiguranja. Čak i u slučaju iscrpljivanja fonda, program bi nastavio da isplaćuje određeni procenat iz prikupljenih poreza na plate, što bi omogućilo nastavak isplata, ali u smanjenom obimu.

Ova analiza objavljena je neposredno pre objavljivanja godišnjeg izveštaja upravnih lica Agencije za socijalno osiguranje, koji bi trebalo da pruži ažurirane procene o stanju fonda i mogućoj godini insolventnosti. Prethodni izveštaj iz 2025. godine ukazivao je na mogućnost iscrpljivanja fonda 2033. godine, nakon čega bi program mogao da isplati 77% sadašnje visine beneficija.

Prema navodima analize, trenutna situacija ukazuje na potrebu za daljim praćenjem i eventualnim merama zakonodavaca kako bi se održala stabilnost socijalnog osiguranja za sve korisnike širom SAD. Stručnjaci napominju da se procene mogu promeniti u zavisnosti od demografskih i ekonomskih faktora, te da će najnoviji zvanični izveštaj pružiti dodatne informacije o budućim izgledima fonda.

Pročitaj još

U Trendu