Connect with us

Svet

Hronologija ključnih događaja u odnosima SAD i Irana tokom 2025. godine

Stručnjaci analiziraju tok pregovora, diplomatske inicijative i eskalaciju napetosti između Vašingtona i Teherana

Published

on

Foto Izvor:

Stručnjaci analiziraju tok pregovora, diplomatske inicijative i eskalaciju napetosti između Vašingtona i Teherana

Tokom 2025. godine, odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Irana obeleženi su nizom važnih događaja i promena u pristupu, što je uticalo na bezbednosnu i političku situaciju u regionu. Hronologija ovih događaja pruža uvid u uzroke i posledice koji oblikuju trenutne tenzije.

Nakon što je Donald Tramp 20. januara 2025. godine preuzeo predsedničku funkciju, njegova administracija obnovila je politiku “maksimalnog pritiska” s ciljem da primora Iran na novi nuklearni sporazum i ograniči njegov regionalni uticaj. Tramp je naglasio da neće tolerisati razvoj nuklearnog oružja u Iranu i istakao da su moguće sve opcije, uključujući vojnu akciju, ukoliko diplomatija ne bude uspešna.

Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei, 7. februara 2025. godine, ocenio je predložene pregovore sa Sjedinjenim Državama kao “neinteligentne, nemudre i nečasne”. Sledećeg meseca, savetnik vrhovnog vođe, Ali Larijani, izjavio je da će Iran biti prinuđen da razvija nuklearno naoružanje u slučaju napada od strane SAD ili Izraela. Predsednik Tramp je 7. marta 2025. godine poslao pismo Hamneiju sa predlogom za novi nuklearni sporazum, na šta je iranski vrhovni vođa odgovorio da pojedine vlade pregovaraju kako bi nametnule svoja očekivanja.

Situacija je dodatno eskalirala 15. marta 2025. godine, kada su Sjedinjene Države pokrenule intenzivne vazdušne napade na Hute u Jemenu, članove takozvane “Osovine otpora” povezane sa Iranom. U aprilu iste godine, direktor Organizacije za atomsku energiju Irana, Mohammad Eslami, najavio je planove za izgradnju dodatnih nuklearnih elektrana, dok je Iran predložio korake za deeskalaciju, uključujući ograničavanje aktivnosti određenih savezničkih grupa.

Početkom aprila 2025. godine najavljeni su direktni pregovori između SAD i Irana u Omanu, ali je Teheran potvrdio da će razgovori biti indirektni. Prva runda održana je 12. aprila, uz posredovanje omanskog ministra spoljnih poslova, dok je druga runda 19. aprila organizovana u Italiji, gde su delegacije imale i kratki direktni susret. Treća runda pregovora održana je 26. aprila, zajedno sa razgovorima na ekspertskom nivou. U isto vreme, Francuska je upozorila na mogućnost pokretanja “snapback” mehanizma za vraćanje sankcija Iranu ukoliko ne dođe do sporazuma.

U maju 2025. godine, istraživanje javnog mnjenja u Sjedinjenim Državama pokazalo je da većina Amerikanaca podržava bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja. Prvog maja, američki sekretar odbrane Pit Hegset izjavio je da će Iran snositi posledice zbog podrške napadima Huta na trgovačke brodove, dok je predsednik Tramp najavio moguće sekundarne sankcije za subjekte koji sarađuju sa Iranom.

Analitičari ističu da precizno praćenje hronologije pomaže u razumevanju uzroka i logike događaja, kao i identifikaciji ključnih trenutaka koji su uticali na razvoj situacije. “Hronologija nije samo beleženje prošlosti, već način da se sagleda čitava priča, od uzroka do posledica koje se osećaju i danas”, navodi se u stručnoj analizi.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Stručnjaci upozoravaju na zadržavanje visokih cena goriva zbog sukoba u Persijskom zalivu

Energetski analitičari navode da bi cene goriva mogle ostati povišene mesecima, čak i u slučaju dogovora SAD i Irana

Published

on

By

Energetski analitičari navode da bi cene goriva mogle ostati povišene mesecima, čak i u slučaju dogovora SAD i Irana

Cene goriva u Sjedinjenim Američkim Državama ostaju na povišenom nivou usled sukoba u regionu Persijskog zaliva, a energetski stručnjaci procenjuju da bi ovakva situacija mogla da potraje više meseci, prenose međunarodni izveštaji od 2. juna 2026. godine. Prema navodima analitičara, čak i u slučaju brzog postizanja mirovnog dogovora između SAD i Irana i otvaranja strateški važnog moreuza Ormuz, normalizacija cena goriva ne bi bila trenutna.

Patrick De Haan, stručnjak za naftno tržište, izjavio je da oporavak izvoza kroz moreuz Ormuz može potrajati od nekoliko meseci do više godina. On je naveo da je vreme potrebno da naftni tankeri ponovo uspostave redovan saobraćaj, što dalje utiče na globalno snabdevanje naftom i rafinerijske kapacitete. Prema podacima, cena galona običnog benzina u SAD iznosila je u utorak 4,29 dolara, što predstavlja blagi pad u odnosu na više od 4,50 dolara iz maja, dok je pre izbijanja sukoba cena bila 2,98 dolara po galonu.

De Haan je procenio da bi cene goriva mogle ostati iznad nivoa pre sukoba do sredine ili kraja 2027. godine. Moreuz Ormuz je jedan od najvažnijih svetskih pravaca za izvoz sirove nafte i prirodnog gasa, kroz koji prema procenama prolazi oko 20% globalne količine sirove nafte i tečnog prirodnog gasa.

Jennifer Li, viša geopolitička analitičarka, navela je da bi eventualni sporazum mogao odmah uticati na globalne cene nafte, ali da bi pad cena goriva bio postepen zbog vremena potrebnog za obnavljanje transporta naftnih tankera i pokretanje rafinerijske proizvodnje. Ona je istakla da čak i ako cene nafte brzo reaguju na pozitivne vesti, tržište goriva ima sporiji odgovor zbog logističkih i proizvodnih ograničenja.

Naftne cene su određene na globalnom tržištu i prema podacima energetskih agencija čine najveći deo krajnje cene goriva za potrošače. Sukob koji je izbio krajem februara, nakon napada na Iran, doveo je do povećanja cene goriva, dok stručnjaci naglašavaju da će oporavak tržišta zavisiti od stabilizacije situacije i obnavljanja redovnog protoka sirovina kroz moreuz Ormuz.

U širem kontekstu, trenutni poremećaji u snabdevanju i transportu utiču ne samo na cene u SAD, već i na globalna tržišta, a eksperti navode da bi vraćanje na prethodne cene moglo zahtevati dodatne mere i vreme čak i nakon eventualnog diplomatskog rešenja.

Pročitaj još

Svet

Masovni ruski vazdušni udari pogodili Kijev i Dnjepar, poginule najmanje 22 osobe

Ukrajinske vlasti proglasile vazdušnu uzbunu, građani se sklanjaju u skloništa nakon upozorenja predsednika Zelenskog

Published

on

By

Ukrajinske vlasti proglasile vazdušnu uzbunu, građani se sklanjaju u skloništa nakon upozorenja predsednika Zelenskog

Najmanje 22 osobe poginule su, a 130 je povređeno tokom masovnog ruskog vazdušnog napada na Kijev i region oko reke Dnjepar, saopšteno je iz ukrajinskih izvora. Napad je izveden tokom noći između ponedeljka i utorka, kada je lansirano više od 70 raketa i preko 650 dronova, što je jedan od najtežih napada od početka sukoba.

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski obratio se javnosti vanredno, pozivajući se na najnovije obaveštajne podatke i upozorio da bi tokom noći moglo doći do novog masovnog talasa ruskih udara. “Iz obaveštajnih podataka pouzdano znamo da bi večeras moglo da dođe do masovnog udara. Molim vas, obratite pažnju na uzbunu i ne ignorišite sirene”, izjavio je Zelenski, naglašavajući ozbiljnost situacije.

Nakon napada, u Kijevu i više regiona odmah je proglašena vazdušna uzbuna, a stanovništvo je pozvano da se skloni na sigurno. Sirene za vazdušnu opasnost odjekuju širom zemlje, a prvi ruski dronovi kamikaze već su detektovani na radarima i kreću se prema ciljanim lokacijama, prema navodima ukrajinskih vojnih snaga.

Ukrajinski predsednik iskoristio je priliku da zahvali saveznicima na uvođenju novih sankcija Rusiji, ali je i javno apelovao na evropske lidere za hitnu isporuku protivvazdušnih sistema. “Svi partneri zajedno, cela Evropa mora da nastavi da radi kako bi osigurala da imamo dovoljno raketa za našu protivvazdušnu odbranu. Moramo imati neophodne sisteme i vitalne obaveštajne podatke koji pomažu u spasavanju ljudskih života”, rekao je Zelenski.

Ukrajinske vlasti ističu da bi eventualni novi napad mogao dodatno ugroziti energetski i odbrambeni sistem zemlje. Vojne službe nastavljaju da prate situaciju i izdaju preporuke građanima da ozbiljno shvate svaku uzbunu.

Pročitaj još

Svet

Kongresmen Tom Kin najavio povratak na posao u Vašingtonu u narednim nedeljama

Kin saopštio da će uskoro nastaviti rad u Kongresu, detalji o zdravstvenom stanju očekuju se ubrzo

Published

on

By

Kin saopštio da će uskoro nastaviti rad u Kongresu, detalji o zdravstvenom stanju očekuju se ubrzo

Republikanski kongresmen Tom Kin mlađi iz Nju Džersija izjavio je da planira povratak na rad u Kongresu u Vašingtonu u narednim nedeljama, nakon višemesečnog odsustva. Prema saopštenju objavljenom 2. juna 2026. godine, Kin navodi da se trenutno oporavlja u skladu sa preporukama medicinskih stručnjaka i da će preći sa rada na daljinu na prisustvo u Kongresu u skorijem periodu.

Kin je naveo da će u trenutku povratka javno obelodaniti više informacija o svojoj zdravstvenoj situaciji. „Trenutno sam fokusiran na oporavak i, prema savetu lekara, uskoro ću se vratiti radu u Kongresu. Tada ću biti potpuno transparentan u vezi sa prirodom svog zdravstvenog stanja“, saopštio je Kin putem izjave iz svog izbornog štaba.

Kin nije učestvovao u glasanju u Predstavničkom domu od 5. marta 2026. godine i od tada je propustio više od 100 glasanja. Njegovo odsustvo iz Kongresa nije bilo detaljno obrazloženo do kraja aprila, kada je prvi put javno komentarisao situaciju rekavši da se radi o ličnom medicinskom pitanju. Prema tadašnjoj izjavi, lekari su ga uverili da će mu oporavak biti potpun i da očekuje povratak redovnim radnim obavezama.

Kin je trenutno jedini kandidat iz Republikanske stranke u primarnim izborima za sedmi kongresni distrikt Nju Džersija. Njegovo saopštenje o povratku objavljeno je samo nekoliko sati pre zatvaranja biračkih mesta u toj saveznoj državi. U izjavi je istakao zahvalnost svojim biračima i kolegama na strpljenju i podršci, naglašavajući da razume potrebu za transparentnošću i da će podeliti svoju priču sa javnošću po povratku na posao.

Od marta do danas nije bilo zvaničnih informacija o njegovom boravištu niti dodatnih detalja o prirodi zdravstvenog stanja. Kin je u saopštenju od 27. aprila naveo da mu lekari predviđaju potpuni oporavak i povratak redovnim obavezama uskoro. Ostali članovi Kongresa nisu javno komentarisali detalje njegovog odsustva. Prema dostupnim informacijama, Kin planira da nakon povratka detaljnije informiše javnost o razlozima dužeg odsustva.

Pročitaj još

U Trendu