Connect with us

Domaće

Bugarska, Grčka i Rumunija investiraju 22,8 milijardi evra u novu transportnu mrežu

Planom se obuhvata 25 prioritetnih projekata koji povezuju Egejsko more, Dunav i Crno more do 2034. godine

Objavljeno pre

,

Bugarska, Grčka i Rumunija investiraju 22,8 milijardi evra u novu transportnu mrežu – transportna mreža Foto Izvor: Pixabay / emkanicepic

Planom se obuhvata 25 prioritetnih projekata koji povezuju Egejsko more, Dunav i Crno more do 2034. godine

Bugarska, Grčka i Rumunija pokrenule su investiranje 22,8 milijardi evra u novu transportnu mrežu. Akcioni plan za realizaciju 25 prioritetnih prekograničnih projekata potpisan je u Briselu, saopštilo je Ministarstvo saobraćaja i komunikacija Bugarske. Ova ulaganja imaju za cilj da povežu Egejsko more, Dunav i Crno more kroz modernu i neprekinutu mrežu puteva i železnica.

Detalji investicija i strateški pravci

Plan „Prijatelji jugoistočne Evrope: Premostimo praznine zajedno“, nastavak je memoranduma iz decembra 2025. godine, a obuhvata ukupno 53 projekta, od kojih je 25 izdvojeno kao najvažnije zbog visokog stepena pripreme. Većinu portfolija čine železnički projekti sa fokusom na povećanje brzine i kapaciteta za teretni saobraćaj, elektrifikaciju pruga i uvođenje evropskih bezbednosnih sistema. Takođe, predviđena je izgradnja drugog koloseka na pojedinim deonicama i jače povezivanje sa lukama.

Povezivanje regiona i ekonomski značaj

Mreža bi prvo povezala Bugarsku, Grčku i Rumuniju, a zatim bi se proširila ka Moldaviji i Ukrajini. Jedan od glavnih pravaca je Egejsko more-Bugarska-Dunav-Rumunija, stvarajući severno-južnu vezu između grčkih luka, bugarske železničke i putne infrastrukture, Dunava i Rumunije. Drugi deo mreže obuhvata bugarsku crnomorsku obalu i Dunav, sa modernizacijom pravca Burgas-Varna-Ruse, čime se crnomorske luke bolje povezuju sa Dunavom i rumunskim transportnim sistemom.

Ključni projekti i regionalna saradnja

Planom do 2034. godine predviđeno je projektovanje novih mostova preko Dunava kod Silistre i Nikopolja. Grčka akcentuje modernizaciju železničke veze Solun-Promahonas i koridora Aleksandropolis-Ormenio. Prema navodima portala GTP, prioriteti Atine uključuju modernizaciju ovih pravaca i uvođenje evropskog sistema upravljanja železničkim saobraćajem ERTMS. Na rumunskoj strani, luka Konstanca ima ključnu ulogu u povezivanju sa egejskim i crnomorskim lukama.

Širi evropski i bezbednosni okvir

Zajednički cilj projekta je stvaranje transportne ose od grčkih luka na Egeju, preko Bugarske do Dunava i Rumunije, sa dodatnim vezama prema Moldaviji, Ukrajini i evropskim koridorima Baltik-Crno more-Egejsko more i Rajna-Dunav. Pored ekonomskog povezivanja, plan uključuje i komponentu vojne mobilnosti i infrastrukture sa dvostrukom namenom. Ministarstvo saobraćaja Bugarske ističe da su civilni saobraćaj, otpornost infrastrukture i vojna mobilnost od početka uzeti u obzir.

Implikacije za region i transport

Realizacija ovih investicija značajno će unaprediti efikasnost transporta robe i ljudi u regionu. Na taj način, povećava se privlačnost luka na Egejskom i Crnom moru za međunarodni transport. Projekat takođe doprinosi jačanju ekonomske i bezbednosne saradnje između jugoistočnoevropskih država i šire evropske mreže.

Pročitaj još

Domaće

Broj stranih radnika u Srbiji porastao 24 odsto, najviše u građevinarstvu

Na kraju 2025. godine u Srbiji radilo 64.672 stranca, prevashodno iz Rusije i Kine, uz rast angažovanja na digitalnim platformama

Objavljeno pre

,

Objavio:

Broj stranih radnika u Srbiji porastao 24 odsto, najviše u građevinarstvu – strani državljani u Srbiji

Na kraju 2025. godine u Srbiji radilo 64.672 stranca, prevashodno iz Rusije i Kine, uz rast angažovanja na digitalnim platformama

Strani državljani u Srbiji najčešće su angažovani u građevinarstvu, ugostiteljstvu i na digitalnim platformama, a broj radnika iz inostranstva porastao je 24 odsto tokom 2025. godine. Prema analizi Sindikata migrantskih radnika Srbije, na kraju prošle godine u zemlji je, po osnovu zaposlenja, boravilo 64.672 stranca. Ovaj trend rasta radne imigracije rezultat je potreba tržišta rada i nedostatka domaće radne snage, naročito pri realizaciji velikih infrastrukturnih projekata.

Najveći broj stranih radnika iz Rusije i Kine

Najzastupljeniji među stranim radnicima u Srbiji bili su državljani Rusije, sa skoro 23.000 zaposlenih. Slede Kinezi sa 12.300, Indijci sa 7.000, Turci sa 6.000 i Nepalci sa 2.700 radnika. Ostalih 13.000 čine državljani Bangladeša, Šri Lanke, Egipta i Uzbekistana. Kao rezultat povećanja broja stranih radnika, u junu 2026. godine osnovan je Sindikat migrantskih radnika Srbije, sa ciljem zaštite prava ove populacije.

Segmenti zapošljavanja i izazovi za strane radnike

Strani državljani u Srbiji angažovani su najviše u oblastima građevinarstva, ugostiteljstva i putem digitalnih platformi, što uključuje dostavu hrane i robe, kao i prevoz putnika. Zapošljavanje nije jedini osnov za dobijanje dozvole za privremeni boravak. Stranci u Srbiji ostaju i zbog školovanja, naučnih aktivnosti, spajanja porodice, obavljanja verske službe, kao i lečenja ili nege.

Problemi sa kojima se suočavaju migranti

Tara Rukeci Milivojević, inicijatorka osnivanja Sindikata migrantskih radnika Srbije, naglašava da je sve više radnika iz zemalja koje se svrstavaju u kategoriju “ostalih”, ali i dalje ih ima manje u odnosu na Ruse i Kineze. “Međutim, prema najmanjem procentu desnica usmerava svoju antimigrantsku propagandu”, izjavila je ona. Strani radnici često su izloženi eksploataciji i lošim uslovima života, dok se mnogi zadužuju već u matičnoj zemlji da bi došli do Srbije. Kao rezultat, dospevaju u položaj dužničkog ropstva, sa nadom da će dug brzo vratiti, ali ih u Srbiji neretko dočeka drugačija realnost od one koju su očekivali.

Prava i sindikalno organizovanje stranih radnika

Prema podacima Komesarijata za izbeglice i migracije, na kraju 2025. godine najviše imigranata sa pravom privremenog boravka bilo je iz Rusije (59.917) i Kine (15.160). Slede državljani Indije, Turske, Šri Lanke, Nepala, Bangladeša i Uzbekistana. “Urušavanje radničkih prava nije došlo sa uvozom radne snage. Najveći je problem što se protiv takvog dampinga ne bori tako što bes zbog loših uslova života pripisujemo stranim radnicima, već udruživanjem sa njima, stvaranjem jakih sindikalnih struktura”, dodala je Rukeci Milivojević. Zbog toga, strani radnici retko se obraćaju zvaničnim institucijama, jer u njih nemaju poverenja.

Uticaj na tržište rada i ekonomski kontekst

Uporedo sa rastom broja migranata, dolazi i do promene strukture zaposlenih u sektorima sa deficitom domaće radne snage. S druge strane, angažovanje stranih radnika ima uticaj na troškove rada, kao i na dinamiku razvoja pojedinih sektora, posebno građevinarstva i usluga u urbanim sredinama. Očekuje se da će trend zapošljavanja stranih državljana nastaviti da raste, u skladu sa potrebama domaće privrede i infrastrukturnim projektima.

Pročitaj još

Domaće

Potrošači u Srbiji najčešće biraju kapućino u Wolt porudžbinama kafe

Kapućino prednjači u porudžbinama kafe preko Wolta, dok Grand i Nescafé/Dolce Gusto dominiraju u segmentu kafe za kućnu pripremu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Potrošači u Srbiji najčešće biraju kapućino u Wolt porudžbinama kafe

Kapućino prednjači u porudžbinama kafe preko Wolta, dok Grand i Nescafé/Dolce Gusto dominiraju u segmentu kafe za kućnu pripremu

Potrošači u Srbiji najčešće biraju kapućino u Wolt porudžbinama kafe, pokazuju podaci prikupljeni povodom Međunarodnog dana kafe 1. oktobra. Prema analizi narudžbina širom zemlje, kapućino je jasno najpopularniji izbor među pripremljenim napicima, dok su na drugom mestu kafe late, moka i espreso. Ovaj trend je naročito izražen u Beogradu, gde se beleži i najveći broj porudžbina kafe putem Wolta. S druge strane, Novi Sad, Niš i Kragujevac imaju nešto manji obim narudžbina, ali sa sličnom strukturom omiljenih napitaka.

Kapućino najpopularniji među napicima sa mlekom

Kao rezultat navika potrošača, kafe sa mlekom i bogatom penom prednjače u porudžbinama. Kapućino je najčešći izbor u Beogradu, Novom Sadu i Nišu, dok se kafe late takođe izdvaja kao jedan od omiljenih napitaka u različitim krajevima Srbije. Hladna kafa beleži rast popularnosti, a Niš se posebno ističe po njenoj zastupljenosti među pripremljenim napicima. Pre svega, ovi podaci pokazuju da su navike potrošača u pogledu kafe prilično ujednačene, uz blage regionalne razlike. Osim toga, tradicija pijenja kafe u Srbiji ostaje snažna, ali se način konzumacije menja – sve više ljudi bira kafu za poneti ili naručuje putem digitalnih platformi.

Kafa za kućnu pripremu: Grand i Nescafé/Dolce Gusto vodeći brendovi

Kada je reč o proizvodima za kućnu pripremu, potrošači najčešće naručuju klasičnu kafu, kapsule i instant varijante, kao i popularne 2u1 i 3u1 mešavine. Pakovanja od 200 grama su češći izbor u odnosu na manja pakovanja od 100 grama. Brendovi Grand i Nescafé/Dolce Gusto dominiraju u ovom segmentu. Kod Grand brenda potrošači preferiraju klasičnu kafu i mešavine, dok Nescafé/Dolce Gusto nudi širu paletu proizvoda, uključujući instant kafu, kapsule i mešavine. Takođe, ovi podaci ukazuju da se navike razlikuju i u zavisnosti od mesta konzumacije – neki potrošači ostaju verni tradicionalnoj kafi kod kuće, dok drugi češće biraju napitke iz ugostiteljskih objekata ili za poneti.

Tržišni kontekst i značaj rituala kafe

Prema podacima iz sektora, Brazil je najveći svetski proizvođač kafe, a slede ga Vijetnam i Kolumbija. Na globalnom nivou, dominiraju sorte arabika i robusta, i svakog dana se širom sveta popiju milijarde šoljica kafe. Tradicija pijenja kafe u Srbiji ima duboke korene, a reč „kafa” potiče od arapskog „qahwa”. U Evropi je kafa ušla u širu upotrebu tokom 17. veka, kada su otvorene prve kafeterije. U međuvremenu, način konzumacije se menja. Ljubitelji kafe danas biraju između različitih ukusa i formata, od klasične pripreme do napitaka za poneti i brzih digitalnih porudžbina. Na kraju, bilo da je u pitanju kapućino, espreso ili hladna kafa, 1. oktobar ostaje prilika da se uživa u omiljenom ritualu i podseti na značaj koji kafa ima u svakodnevici potrošača.

Pročitaj još

Domaće

HCLSoftware preuzima Robotiq.ai, srpski AI startup deo globalne platforme od 14,8 milijardi dolara

Tehnologija Robotiq.ai biće integrisana u HCL UnO Agentic, dok M&I Systems Grupa ostvaruje treći strateški izlazak u tri godine

Objavljeno pre

,

Objavio:

HCLSoftware preuzima Robotiq.ai, srpski AI startup deo globalne platforme od 14,8 milijardi dolara – preuzimanje Robotiq.ai

Tehnologija Robotiq.ai biće integrisana u HCL UnO Agentic, dok M&I Systems Grupa ostvaruje treći strateški izlazak u tri godine

HCLSoftware, softverska divizija globalnog IT lidera HCLTech, namerava da preuzme Robotiq.ai, kompaniju specijalizovanu za robotsku automatizaciju poslovnih procesa (RPA). Ključna fraza preuzimanje Robotiq.ai nalazi se u fokusu ove transakcije, značajne za tehnološki sektor regiona. Sa više od 223.000 zaposlenih i prihodima od 14,8 milijardi dolara, HCLTech potvrđuje interes za inovativne AI platforme koje već koriste velike banke, osiguravajuće i telekomunikacione kompanije.

Integracija tehnologije i širenje globalnog portfolija

Planirano je da rešenja Robotiq.ai budu deo HCL UnO Agentic platforme, namenjene orkestraciji AI agenata i poslovnih procesa. AI agenti na ovoj platformi već donose odluke i koordiniraju tokove rada, dok će uz Robotiq.ai moći i da izvršavaju zadatke unutar postojećih aplikacija, posebno tamo gde API nije dostupan ili je ograničen. Pre svega, rešenja Robotiq.ai odlikuje ISO sertifikovana bezbednost i mogućnost audita, što je presudno za primenu u visoko regulisanim industrijama.

Uloga M&I Systems Grupe i značaj za region

M&I Systems Grupa iz Srbije, kroz svoju investicionu platformu Kroog Ventures, investirala je u Robotiq.ai još u ranoj fazi razvoja. Vladan Balaban, predsednik M&I Systems Grupe, istakao je: „Ova transakcija potvrđuje sposobnost da prepoznamo pravu tehnologiju i partnera pre drugih. Robotiq.ai je izrastao iz ideje u rešenje koje sada kupuje jedan od najvećih tehnoloških sistema na svetu.“ Za region, ističe Balaban, ovo je „jasan signal da ovde nastaju proizvodi koje globalni lideri žele u svom portfoliju“.

Strateške transakcije i mentorstvo startupu

Ovo je treća velika strateška transakcija za M&I Systems Grupu u poslednje tri godine, ali i prva u kojoj grupa izlazi iz investicije. U julu 2024. češki Seyfor, jedan od najvećih evropskih ICT provajdera, postao je većinski vlasnik M&I Systems Co. U julu 2025. ta kompanija preuzela je NPS, vodećeg partnera za Microsoft Dynamics 365 Business Central u Srbiji. Danas grupa okuplja sedam kompanija sa ukupno 400 zaposlenih u četiri zemlje i više od 500 klijenata iz dvadesetak industrija, uz rast prodaje od preko 15 odsto godišnje.

Izjave menadžmenta i uticaj na budući razvoj

Kalyan Kumar, predsednik HCLSoftware-a, naglasio je da kompanije više ne eksperimentišu sa veštačkom inteligencijom, već traže automatizaciju koja funkcioniše u realnim poslovnim okruženjima. „Robotiq.ai dopunjuje HCL UnO Agentic upravo tim delom: našoj platformi dodaje sposobnost da posao i izvrši na nivou velikih sistema. Klijenti tako mogu bez rizika da uvedu AI agente i prošire ih na celo poslovanje“, izjavio je Kumar. Nikola Balaban, CEO M&I Systems Co, dodao je da je iskustvo M&I Systems Grupe sa Robotiq.ai višestruko – kao investitora, korisnika i integratora. „Za naše klijente to znači da imaju potvrdu globalnog lidera da je izabrana prava tehnologija“, naveo je Balaban. Darko Jovišić, CEO i ko-osnivač Robotiq.ai-a, izjavio je da ulazak u HCLSoftware donosi skalabilnost i pristup globalnim klijentima, što regionalna kompanija teško može sama da postigne.

Šta sledi nakon preuzimanja Robotiq.ai

Zatvaranje transakcije planirano je do kraja novembra 2026. godine. Kao rezultat toga, očekuje se dalja integracija srpske AI tehnologije u svetske poslovne tokove. Ova akvizicija dodatno pozicionira region kao izvor inovacija, dok Robotiq.ai kroz HCLTech dobija priliku da postane sastavni deo globalnih digitalnih transformacija. Preuzimanje Robotiq.ai, uz podršku M&I Systems Grupe, pokazuje kako partnerstva i rani investicioni kapital mogu stvoriti proizvode sa globalnim dometom.

Pročitaj još

U Trendu