Connect with us

Svet

Američke trupe napuštaju Irak: Tramp poručio da je vreme za povratak kući

Donald Tramp ocenio je povlačenje američkih snaga iz Iraka kao pobedu za obe zemlje i kraj vojne misije.

Objavljeno pre

,

Američke trupe napuštaju Irak: Tramp poručio da je vreme za povratak kući – povlačenje američkih trupa iz Iraka Foto Izvor: Tanjug AP/Julia Demaree Nikhinson

Donald Tramp ocenio je povlačenje američkih snaga iz Iraka kao pobedu za obe zemlje i kraj vojne misije.

Povlačenje američkih trupa iz Iraka označava važan trenutak u odnosima između Sjedinjenih Američkih Država i Iraka. Prema najnovijem saopštenju, američke snage i vojna oprema napustile su vazduhoplovnu bazu Erbil, čime je okončana njihova 12-godišnja vojna misija u toj zemlji. Donald Tramp, američki predsednik, istakao je da je to pobeda za Sjedinjene Američke Države i Irak, kao i odlučujuća pobeda nad ISIS-om.

“To je pobeda za Sjedinjene Američke Države, pobeda za Irak i odlučujuća pobeda nad ISIS-om, koji je potpuno desetkovan”, izjavio je Tramp tokom događaja u Beloj kući povodom Meseca hispanskog nasleđa. On je još jednom potvrdio svoju raniju poruku objavljenu na društvenoj mreži Truth Social: “Imao sam izbor da ostanemo ili da odemo i, bez ikakve sumnje, smatrao sam da je vreme da se Amerika vrati kući!”

Povlačenje američkih trupa iz Iraka: ključni detalji

Odluka o povlačenju američkih snaga iz Iraka usledila je nakon zvaničnog saopštenja Centralne komande Oružanih snaga SAD (CENTCOM). Prema tom saopštenju, sva vojna oprema i osoblje napustili su bazu Erbil na severu Iraka. Na taj način, započinje tranzicija ka bilateralnom odbrambenom odnosu između SAD i Iraka. Komandant CENTCOM-a, admiral Bred Kuper, naveo je da se “puna primarna odgovornost za bezbednost Iraka” prenosi na iračku vladu i “hrabri narod Iraka”.

Pored toga, američke snage koje ostaju raspoređene u širem regionu nastaviće, kako je naglašeno, da održavaju budnost i spremnost radi zaštite teritorije SAD i jačanja regionalne bezbednosti.

Trampova podrška iračkom premijeru i istorijski kontekst

Donald Tramp je takođe izrazio podršku iračkom premijeru Aliju al Zaidiju, koji je izabran u maju, a sa kojim se sastao u Beloj kući u julu. Njegove izjave dolaze više od dve decenije nakon što su Sjedinjene Američke Države izvršile invaziju na Irak 2003. godine i srušile režim Sadama Huseina. Rat je trajao godinama, a američke borbene snage povučene su iz Iraka 2011. godine. Međutim, američke trupe vratile su se 2014. godine zbog pretnje od Islamske države.

Sadašnje povlačenje američkih trupa iz Iraka označava kraj 12-godišnje vojne misije i početak novog poglavlja u odnosima Vašingtona i Bagdada. Prema zvaničnim informacijama, saradnja između dve zemlje nastaviće se kroz bilateralni odbrambeni okvir.

Na kraju, povlačenje američkih snaga iz Iraka ostaje značajan događaj, kako za američku spoljnu politiku, tako i za bezbednost i suverenitet Iraka. Očekuje se da će bilateralni odnosi SAD i Iraka u budućnosti biti zasnovani na partnerskoj saradnji i zajedničkoj odgovornosti.

Pročitaj još

Svet

Rusija pretrpela rekordne gubitke: 2.090 vojnika izbačeno iz stroja za 24 sata

Prema podacima britanske vojne obaveštajne službe, ruske trupe su 28. septembra doživele najteži dan od početka rata.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Rusija pretrpela rekordne gubitke: 2.090 vojnika izbačeno iz stroja za 24 sata – ruski gubici u Ukrajini

Prema podacima britanske vojne obaveštajne službe, ruske trupe su 28. septembra doživele najteži dan od početka rata.

Prema najnovijem izveštaju britanske vojne obaveštajne službe, Rusija je 28. septembra pretrpela rekordne gubitke na ratištu: čak 2.090 vojnika poginulo je ili ranjeno u samo 24 sata. Ovi podaci potvrđuju da su gubici ruske vojske na istoku Ukrajine dostigli do sada nezabeležen nivo, što dodatno komplikuje situaciju na frontu. Ključna tema ove vesti, “ruski gubici u Ukrajini”, postaje centralna za razumevanje trenutne dinamike sukoba.

Britanska vojna obaveštajna služba iznela je podatke u zvaničnom izveštaju od 29. septembra, naglašavajući da je ovo najteži pojedinačni dan za ruske trupe od početka agresije u februaru 2022. godine. Iako su tokom 2024. zabeležena još tri dana sa više od 2.000 gubitaka, najnoviji broj premašuje sve prethodne rekorde.

Stalni rast broja žrtava na frontu

Analitičari ističu da visoka stopa gubitaka traje od leta, kao posledica intenzivnih pokušaja Moskve da održi pritisak na ukrajinske linije. Samo nekoliko dana ranije, 16. septembra, zabeleženo je 1.960 izbačenih iz stroja, što pokazuje da se tempo stradanja ne smanjuje. Štaviše, ovi podaci ukazuju na izuzetno teške uslove borbe u regionima gde ukrajinske utvrđene linije pružaju snažan otpor.

Pored toga, britanski izvori navode da je Dobropolje, ključno ukrajinsko uporište, u poslednjim nedeljama pod stalnim napadima ruskih jedinica. Međutim, ukrajinska odbrana uspešno odbija svaki pokušaj prodora, zahvaljujući snažnim fortifikacijama i dobro organizovanoj odbrani.

Uzroci i posledice rekordnih gubitaka

Prema analizi izveštaja, glavni uzrok rekordnih gubitaka leži u strategiji Moskve da bespoštedno šalje regrute u frontalne napade, često bez dovoljne podrške i logistike. Takav pristup dovodi do velikog broja poginulih i ranjenih, dok ukrajinske snage, oslonjene na dobro utvrđene položaje, nastavljaju da nanose ozbiljne udarce napadačima.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da se ovakav tempo gubitaka može održati samo kratkoročno. Kako se navodi, ukrajinski otpor i napredne odbrambene mere predstavljaju ozbiljnu prepreku pokušajima Rusije da ostvari strateške ciljeve na istoku zemlje. Konačno, pomenuti rekord podvlači težinu trenutne faze rata i daje dodatni kontekst razmerama sukoba u Ukrajini.

Pročitaj još

Svet

Rusija i Zapad u diplomatskom okršaju: Zašto Moskva odbija mir u Ukrajini?

Nemačka najavila najjaču podršku Kijevu do sada, dok ruska strana nakon razgovora u Njujorku ostaje pri stavu protiv ozbiljnih mirovnih pregovora.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Rusija i Zapad u diplomatskom okršaju: Zašto Moskva odbija mir u Ukrajini? – napad Rusije na Ukrajinu

Nemačka najavila najjaču podršku Kijevu do sada, dok ruska strana nakon razgovora u Njujorku ostaje pri stavu protiv ozbiljnih mirovnih pregovora.

Diplomatski odnosi između Rusije i Zapada ponovo su u fokusu nakon što su u Njujorku održani direktni razgovori između šefa nemačke diplomatije i ruskog ministra spoljnih poslova. Tema ovih susreta bila je napad Rusije na Ukrajinu i mogućnosti za okončanje sukoba. Tokom sastanaka, postalo je jasno da napad Rusije na Ukrajinu ostaje centralno pitanje međunarodne zajednice.

Nemački kancelar Fridrih Merc uputio je najodlučniju poruku Moskvi do sada, naglašavajući da Rusija, prema njegovim rečima, „nema nikakve šanse“ da pobedi u ratu protiv Ukrajine. On je upozorio da će nastavak sukoba izazvati teške posledice za rusku privredu, koja je već pod značajnim pritiskom zapadnih sankcija i rastućih vojnih troškova. Prema njegovim rečima, produžavanje rata vodi ka „nesagledivoj i razornoj ceni“ po ekonomsku budućnost Ruske Federacije.

Ruski stav nakon razgovora u Njujorku

Nakon njujorških razgovora, ruska strana je, prema procenama zapadnih aktera, nedvosmisleno pokazala da u ovom trenutku nije spremna za ozbiljne i konstruktivne mirovne pregovore. Umesto toga, Moskva nastavlja sa pokušajima eskalacije sukoba i opstrukcijom međunarodnog poretka. Ovakav stav dodatno otežava napore za prekid neprijateljstava.

Osim toga, diplomatski izvori navode da je upravo ovakvo ponašanje Rusije razlog što Zapad i dalje povećava podršku Ukrajini. Jasno je da bez promene stava Moskve ne postoje realni izgledi za početak ozbiljnih mirovnih inicijativa.

Nemačka i saveznici pojačavaju pomoć Ukrajini

Kao odgovor na trenutnu situaciju, Nemačka i njeni zapadni saveznici najavili su dodatno jačanje pomoći Kijevu. Kancelar Merc je naglasio da će Berlin uložiti sve raspoložive kapacitete kako bi nastavio da nepokolebljivo podržava ukrajinske snage. Ova podrška uključuje isporuku najsavremenijeg naoružanja i vojne opreme, kao i dugoročne političke, finansijske i ekonomske pakete pomoći.

Zahvaljujući ovim merama, Zapad šalje jasnu poruku da neće dozvoliti slom ukrajinskog otpora, ali ni jačanje autokratskih ambicija Moskve. Takođe, ovakav pristup ima za cilj da dodatno oslabi ruske kapacitete za produžavanje napada na Ukrajinu.

Šta dalje u sukobu Rusije i Ukrajine?

Za sada, napad Rusije na Ukrajinu ostaje srž diplomatskih i političkih napora na međunarodnoj sceni. Dok Moskva odbija ozbiljne pregovore o miru, Zapad pojačava podršku Kijevu na svim nivoima. Prema zvaničnim izjavama, očekuje se nastavak ovakvog kursa, uz mogućnost novih sankcija i još snažnije pomoći ukrajinskim snagama.

Pročitaj još

Svet

Američka bezbednost na ispitu: Kako SAD odgovaraju na masovan priliv kineskih državljana

Sve američke službe trenutno sprovode koordinisane mere zbog sumnje na organizovanu infiltraciju kineskih državljana uz podršku Pekinga.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Američka bezbednost na ispitu: Kako SAD odgovaraju na masovan priliv kineskih državljana

Sve američke službe trenutno sprovode koordinisane mere zbog sumnje na organizovanu infiltraciju kineskih državljana uz podršku Pekinga.

Američka bezbednost našla se u fokusu javnosti nakon što je Tom Homan, zvaničnik za graničnu i nacionalnu bezbednost SAD, uputio ozbiljno upozorenje. On je izjavio da Komunistička partija Kine stoji iza organizovanog priliva vojno sposobnih kineskih državljana na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država. Ova situacija izazvala je snažnu reakciju svih nadležnih službi koje su sada potpuno mobilisane, a američka bezbednost postaje centralna tema za institucije i građane.

Koordinisana akcija američkih agencija

Sve relevantne službe, uključujući granične i bezbednosne strukture, zajedno sa Federalnim istražnim biroom (FBI) i obaveštajnom zajednicom, sprovode intenzivne mere. Prema rečima Tom Homana, ove institucije blisko sarađuju u cilju detekcije i neutralisanja potencijalnih pretnji. Naglašeno je da je zabeležen masovan dolazak desetina hiljada kineskih muškaraca, što bi, prema oceni američkih vlasti, bilo nemoguće bez direktne koordinacije i logističke podrške režima u Pekingu.

Američka bezbednost i izazovi infiltracije

Zbog sumnje na organizovanu i dobro osmišljenu asimetričnu operaciju, američka bezbednost postaje prioritet u radu svih državnih agencija. Homan je istakao da se sve raspoložive snage koriste kako bi se precizno identifikovali pojedinci i operativne mreže koje bi mogle predstavljati rizik po nacionalnu i evroatlantsku bezbednost. Kako je naveo, značajan napredak je već ostvaren u trenutnoj istrazi.

Odlučan odgovor SAD i saveznika

Osim toga, reakcija američkih službi jasno pokazuje da nema prostora za skrivene provokacije ili infiltraciju. Kompletna državna mašinerija angažovana je na zaštiti granica, suvereniteta i unutrašnje stabilnosti. Ovim postupcima Sjedinjene Američke Države i njihovi evroatlantski saveznici šalju poruku da će svaki pokušaj prikrivenog ugrožavanja bezbednosti naići na odlučan, sistemski i pravni odgovor.

Zaključak: američka bezbednost u fokusu

Kao rezultat, američka bezbednost ostaje ključna tema i u narednom periodu, dok se istraga nastavlja. Sjedinjene Države su pokazale spremnost da odgovore na sve izazove, a koordinacija između agencija se dodatno pojačava u cilju očuvanja stabilnosti i zaštite građana.

Pročitaj još

U Trendu