Connect with us

Domaće

Šest najvećih banaka u Srbiji ostvarilo neto dobit od 1,19 milijardi evra u 2025. godini

Neto prihod od kamata 182 milijarde dinara, prihodi od provizija porasli 11 odsto na 72,7 milijardi dinara

Published

on

gcf9578c87788cf516552319591ee721d29c1d90f42c0313367cfc9416fe1d1e1f7f54cb3cd1e7f2d02983a34657a5972f3a034df15afbb3306bd63f329c6e2ff_1280

Neto prihod od kamata 182 milijarde dinara, prihodi od provizija porasli 11 odsto na 72,7 milijardi dinara

Šest najvećih banaka u Srbiji zabeležilo je neto dobit od 1,19 milijardi evra (139 milijardi dinara) u 2025. godini, što je rast od šest odsto u odnosu na prethodnu godinu, prema nerevidiranim finansijskim izveštajima. Ove banke, koje drže gotovo tri četvrtine ukupne aktive bankarskog sektora, nastavile su trend rasta uprkos ograničenjima kamatnih stopa koje je prošle godine uvela Narodna banka Srbije.

Najveći deo profita došao je od neto prihoda od kamata, koji su iznosili 182 milijarde dinara (više od 1,5 milijardi evra), ali je njihov rast u odnosu na 2024. godinu bio manji od jedan odsto, iako je kreditna aktivnost porasla za 15 odsto. Istovremeno, banke su povećale naplatu provizija i naknada, pa je neto prihod po ovom osnovu u 2025. dostigao 72,7 milijardi dinara (oko 620 miliona evra), što je povećanje od skoro 11 odsto u odnosu na 2024. i čak 30 odsto više nego 2023. godine.

Prema rečima Nenada Gujaničića, glavnog brokera Momentum sekjuritiza, “kamate nisu nastavile da rastu, ali su na dovoljno visokom nivou da banke imaju izvanredne profite. Prihodi od kamata neće značajnije rasti, došli smo u fazu usporenog rasta ili čak stagnacije. S druge strane, nema troškova po osnovu loših kredita. Tako da su banke verovatno i u 2025. godini imale prinos na aktivu od oko 20 odsto, što je fantazija i dvostruko više nego u EU”. Gujaničić ocenjuje i da su ograničenja kamatnih stopa postavljena iznad nivoa koji su banke već primenjivale, pa nisu značajno uticala na bilanse, a ni populističke mere oko stambenih kredita nisu imale veći efekat.

Italijanska Inteza banka vratila se na vrh liste po profitu sa neto dobiti od 264,9 miliona evra, što je 36 miliona više nego 2024. godine. Austrijska Rajfajzen banka ostvarila je 248 miliona evra profita (smanjenje od 1,3 miliona evra), dok je mađarska OTP banka imala dobit od 201,5 miliona evra (pad za 18,5 miliona evra). Unikredit je ostvario neto dobit od 198 miliona evra, što je za 2,5 miliona manje nego prethodne godine. NLB Komercijalna banka iz Slovenije zabeležila je 155 miliona evra (rast od 13,3 miliona), dok je domaća AIK banka ostvarila 123,6 miliona evra profita (povećanje od 41 milion evra), nakon integracije Eurobank Direktne banke u martu prošle godine.

Referentna kamatna stopa Narodne banke Srbije ostala je na 5,75 odsto već godinu i po dana, a prema rečima Gujaničića, inflacija u Srbiji je visoka i nije bilo prostora za njeno smanjenje. Evropska centralna banka je prepolovila svoju kamatnu stopu i očekuje se novi ciklus povećanja, što bi moglo uticati i na politiku domaće centralne banke od juna.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Do 4 odsto ljudi doživljava sinesteziju, oseti ukus reči ili vidi boje pri slušanju muzike

Istraživanja pokazuju da 24 odsto australijskih sinesteta ima kreativna zanimanja, dok je u opštoj populaciji taj procenat manji od dva odsto

Published

on

By

people, woman, earphone, earrings, people, earphone, earphone, earphone, earphone, earphone, earrings, earrings, earrings

Istraživanja pokazuju da 24 odsto australijskih sinesteta ima kreativna zanimanja, dok je u opštoj populaciji taj procenat manji od dva odsto

Sinestezija je neurološki fenomen koji pogađa između jedan i četiri odsto ljudi, omogućavajući im da osete ukus reči ili vide boje dok slušaju muziku. Ovo stanje, koje nije bolest niti poremećaj, karakteriše spontano preplitanje čula i često ostaje nepromenjeno tokom života, navodi se u relevantnim analizama.

Sinestete, kako se nazivaju osobe sa ovim fenomenom, mogu imati različite tipove sinestezije – od auditivno-vizuelnih reakcija, kada zvuci izazivaju vizuelne slike, do grafem-boja sinestezije, kod koje slova i brojevi izazivaju osećaj određene boje. Postoji i ogledalna sinestezija dodira, gde osoba oseća senzacije na svom telu kada vidi da je druga osoba dodirnuta.

Naučna istraživanja sugerišu da je sinestezija češća među ženama, ali i da genetika može igrati značajnu ulogu. Iako sinesteti nemaju kontrolu nad ovim iskustvima, većina ih ne doživljava kao ometajuća za svakodnevni život. Međutim, kod pojedinaca koji osete bol kada vide tuđu patnju, određene situacije, poput odlaska u bioskop, mogu biti emotivno zahtevne.

Uzroci sinestezije još nisu potpuno razjašnjeni, ali postoje dve glavne teorije. Prva, poznata kao teorija unakrsne aktivacije, pretpostavlja da sinestete imaju više veza između različitih delova mozga, što može biti rezultat nedovoljno izraženog sinaptičkog orezivanja tokom razvoja. Druga teorija navodi da su neuronske veze kod sinesteta iste kao kod ostalih ljudi, ali su određeni putevi jači ili aktivniji.

Povezanost sinestezije i kreativnosti potvrđuju podaci iz australijske studije: 24 odsto sinesteta radi kao umetnik, muzičar, arhitekta ili grafički dizajner, dok je u opštoj populaciji u takvim zanimanjima manje od dva odsto ljudi. Mada nije sasvim jasno šta uzrokuje ovu razliku, istraživači navode da neobično povezivanje ideja i senzacija može doprineti kreativnijem razmišljanju i jačim sećanjima kod određenih vrsta sinestezije.

Pročitaj još

Domaće

Kina izgradila veštačku reku dugu 2.700 kilometara, ulaganje 79 milijardi dolara

Sistem već prebacio 76,7 milijardi kubnih metara vode, koristi ga 185 miliona stanovnika severne Kine

Published

on

By

Sistem već prebacio 76,7 milijardi kubnih metara vode, koristi ga 185 miliona stanovnika severne Kine

Najveća veštačka reka na svetu, izgrađena u Kini, koštala je 79 milijardi američkih dolara (oko 8.540 milijardi dinara) i prostire se na 2.700 kilometara kanala, tunela i akvadukta. Ovaj gigantski sistem do sada je prebacio 76,7 milijardi kubnih metara vode sa vlažnog juga Kine na sušni sever, čime je transformisana vodna mapa zemlje.

Prema zvaničnim podacima, projekat koristi oko 185 miliona ljudi u gusto naseljenim i industrijalizovanim regionima severne Kine. Severna Kina se suočavala sa ozbiljnom krizom vodosnabdevanja, dok su reke poput Žute reke i reke Hai beležile značajan pad protoka tokom godine. Realizacijom ovog projekta, Kina je implementirala do sada najveći svetski poduhvat u oblasti bezbednosti vode.

Sistem se sastoji iz tri glavne rečne rute: istočne, centralne i zapadne. Ukupni godišnji kapacitet sistema, kada sve rute budu završene, iznosiće 44,8 milijardi kubnih metara vode. Istočna ruta zahvata 1.112 kilometara kanala i tunela, koristi drevni Veliki kanal Peking-Hangdžou i u funkciji je od 2013. godine sa godišnjim kapacitetom od 14,8 milijardi kubnih metara. Na ovoj trasi instalirano je 13 crpnih stanica sa više od 100 kompleta motornih pumpi, ukupne snage koja na pojedinim deonicama prelazi 454 megavata.

Centralna ruta se prostire između 1.264 i 1.400 kilometara od rezervoara Danđiangkou do Pekinga, a protok vode se uglavnom odvija gravitaciono, bez potrebe za pumpanjem. Ova linija prelazi ispod Žute reke kroz dva velika podzemna tunela i obezbeđuje 70% sve vode koja dolazi iz slavina u Pekingu. Zapadna ruta se još uvek nalazi u fazi planiranja i, po završetku, predviđeno je da prenosi 17 milijardi kubnih metara vode godišnje, ali nailazi na tehničke i ekološke izazove.

Đuzepe Vijeira, brazilski nacionalni sekretar za bezbednost vode, tokom tehničke posete izjavio je: „Imali smo priliku da posetimo neke crpne stanice, koje imaju više od 13 instaliranih stanica samo na istočnom kraku. Ukupno, ovih 13 ima više od 100 kompleta motornih pumpi instaliranih i u radu.“

Prema ekonomskim analizama, izgradnja ovog sistema predstavlja najveći infrastrukturni projekat za vodosnabdevanje u svetu, sa jasnim ciljem da obezbedi dovoljnu količinu vode za stanovništvo i industriju severne Kine.

Pročitaj još

Domaće

Domaće kompanije mogu naplatiti onlajn prodaju strancima u devizama, potvrđeno od NBS

Narodna banka Srbije potvrdila da nema regulatornih prepreka za naplatu elektronske trgovine u stranim valutama, što omogućava rast izvoza i konkurentnosti

Published

on

By

Narodna banka Srbije potvrdila da nema regulatornih prepreka za naplatu elektronske trgovine u stranim valutama, što omogućava rast izvoza i konkurentnosti

Narodna banka Srbije (NBS) zvanično je potvrdila da domaće kompanije mogu obavljati naplatu proizvoda i usluga od kupaca iz inostranstva u stranim valutama kroz elektronsku trgovinu, čime se otklanja dosadašnja nejasnoća u vezi sa Zakonom o deviznom poslovanju. Ova odluka, objavljena 1. maja 2026, rezultat je pozitivnog mišljenja NBS na inicijativu Saveta za male biznise NALED-a i predstavlja realizaciju jedne od prioritetnih preporuka Sive knjige inovacija.

Prema saopštenju, problem se javljao u završnoj fazi onlajn kupovine, kada se nerezidentnim kupcima prikazivala isključivo obaveza plaćanja u dinarima, iako su cene istaknute i u domaćoj i u stranoj valuti. Takva praksa često je dovodila do odustajanja stranih kupaca i negativno uticala na izvoz i konkurentnost domaćih kompanija, posebno startapa i malih preduzeća koja plasiraju proizvode i usluge putem interneta.

Irena Đorđević Šušić, šefica Jedinice za inovacije i preduzetništvo u NALED-u, objasnila je da je problem proističe iz različitih tumačenja Zakona o deviznom poslovanju, posebno članova 32. i 34, koji su prethodno ograničavali mogućnost naplate u devizama. NALED je zbog toga zatražio zvanično mišljenje NBS radi razjašnjenja prakse.

NBS je ocenila da nema regulatornih prepreka da rezidenti naplatu od nerezidenata realizuju u devizama, jer se mesto izvršenja transakcije vezuje za banku platioca u inostranstvu, što znači da se takva plaćanja ne smatraju izvršenim u Srbiji. Takođe, NBS je ukazala da prikaz cene u dinarima u završnoj fazi kupovine zavisi od politike platforme i pružaoca platnih usluga, a ne od deviznih propisa.

„Ovo su izuzetno dobre vesti i potvrda od velikog značaja za sve kompanije u Srbiji koje svoje proizvode i usluge plasiraju putem interneta stranim kupcima. Zvaničan stav da je dozvoljena naplata u devizama od nerezidenata donosi nam potrebnu sigurnost u poslovanju“, izjavila je Sofija Popara Parmaković iz Saveta za male biznise NALED-a i platforme Pausal.rs.

NALED ističe da je sledeći korak usklađivanje poslovnih politika banaka, procesora plaćanja i platformi za e-trgovinu. Siva knjiga inovacija, objavljena u okviru projekta StarTech vrednog osam miliona dolara koji sprovode NALED i Philip Morris International uz podršku Vlade Srbije, definiše i druge prioritete, među kojima su regulisanje grupnog finansiranja, ulaganje penzijskih fondova u alternativne investicione fondove i pojednostavljenje transfera novca u inostranstvo za nerezidente.

Pročitaj još

U Trendu