Connect with us

Srbija

KADA DECA RAĐAJU DECU: Za dve godine u Srbiji se porodilo više od 3.500 maloletnica — stručnjaci upozoravaju na sistemski problem

Objavljeno pre

,

pregnant, big belly, pregnant essay, pregnant woman, pregnant pictures, pregnant, big belly, big belly, big belly, big belly, big belly

Statistika Instituta „Batut” otkrila je alarmantne podatke prema kojima je među porodiljama bila i 31 devojčica mlađa od 15 godina. Ginekolog dr Vanja Milošević i aktivistkinja Ines Savuljić ukazuju na to da se iza ove statistike kriju nedovoljna edukacija, ali i seksualno nasilje i trgovina ljudima.

U Srbiji se u protekle dve godine porodilo više od 3.500 devojčica starosti između 15 i 19 godina, dok je čak 31 porodilja bila mlađa od 15 godina, pokazuju zabrinjavajući podaci Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”. Ovi podaci otvorili su važno pitanje: na koji način društvo i sistem mogu pružiti adekvatnu podršku mladima i sprečiti rizična ponašanja.

Gostujući u emisiji „Novo jutro” na TV Pink, ginekolog dr Vanja Milošević iz GAK „Narodni front” i Ines Savuljić, aktivistkinja za borbu protiv nasilja nad ženama, skrenuli su pažnju na to da se o uzrocima maloletničkih trudnoća u javnosti još uvek govori nedovoljno i sa dosta predrasuda.

Stigma, strah i skriveni prekidi trudnoće

Aktivistkinja Ines Savuljić naglašava da iza svake od ovih brojki stoji dete i da je ključno izbeći stigmatizaciju.

— Zabrinjavajuća je i statistika. Ali ono što ovde moramo istaći jeste da, osim toga što je sama statistika zabrinjavajuća, moramo upravo kada se razgovara o ovako osetljivim temama da zapravo iza ove brojke vidimo da je u pitanju dete. Dakle, ne sme nijednog momenta da postoji bilo kakva stigmatizacija niti osuda u društvu, već mi kao društvo moramo da se zapitamo šta smo mi uradili po tom pitanju — da li smo tom detetu pružili dovoljno podrške i znanja.

– Jer kada se dođe već u ovakvu situaciju, mi ne smemo da osudimo tu devojčicu, već moramo da pogledamo celokupnu genezu samog slučaja: kako je došlo do te trudnoće i da li je zapravo sistem i školstvo pružio potpunu podršku i znanje pre nego što je do same trudnoće došlo. Nažalost, ali da, može biti tragičan ishod jer nemaju dovoljno podrške i znanja i ne obrate se medicinskim ustanovama, već se, nažalost, u određenim sredinama to i dalje odvija na neki način koji nije adekvatan po nekim medicinskim pravilima — upozorava Savuljić.

Doktor Vanja Milošević ističe da se društvo uglavnom bavi posledicama umesto prevencijom.

— Upravo sam ovo hteo da kažem: ovo o čemu danas pričamo na izvestan način je slika svega onog što nam se dešava po pitanju očuvanja zdravlja ili, ako hoćete, šta činimo ili ne činimo da ga očuvamo. Slažem se, ali mi sad uglavnom pričamo samo o posledicama. Plašim se da uvek uzrok… a to je ta prevencija na koju stalno pozivam i to prosvećivanje je jedino što nam ostaje.

– Jer moram da budem vrlo jasan: imamo jedan paradoks da devojčice sve ranije dobijaju tu prvu menstruaciju. Ne zaboravite, fiziologija kaže da kada žena — ili dete, slažem se tu sa vama — dobije prvu menstruaciju, već na izvestan način postaje reproduktivno sposobna i spremna. To što ona nije sociološki, ako hoćete etički, ako nije psihološki spremna — a tu se uglavnom radi o osobama koje su tek zakoračile u život — to je druga par rukava.

– Zakon je tu definisao, kada pričamo o ovim izuzetno osetljivim temama, to je ispod 16 godina — tu je i zakon vrlo jasan, vi verovatno bolje znate. Ali ono iznad 16 godina, sad bi neko ko nas gleda i sluša rekao: „Pa čekajte, sve naše bake su rađale sa 16 godina.” Znači, život je nametnuo i obaveze koje žene imaju, da one sada sa jedne strane ranije stupaju u odnose, ranije dobiju menstruaciju, a ne rade po pitanju zaštite i sprečavanja trudnoće.

– I ne zaboravite, pošto se radi uglavnom o mladim ljudima i ovde o nagonima, strastima, željama, hormonima ako hoćete — nama skoro da ništa ne preostaje osim da stalno pričamo, stalno pozivamo i da vršimo tu vrstu zdravstvene prosvećenosti i edukacije šta ti mladi ljudi konkretno mogu da urade da do takvih stvari ne dođe.

– Jer kad dođe do te — mi to zovemo stručno maloletničke trudnoće — šta god da bude ishod od toga, a najčešći ishod kod nas, nažalost, jeste ovo što je Sarapa rekao, da su ti prekidi trudnoće nekontrolisani, u neadekvatnim uslovima… I ne zaboravite, veštački prekid trudnoće (kako ga ja nazivam, jer je malo pežorativno, ja ga više zovem nasilje jer zna se šta je prekid trudnoće) ostavlja komplikacije ne samo po pitanju zdravlja, nego često i psihološki aspekat koji mislim da ne zanemarujemo.

– I sad imamo jedan problem: ako ide u smeru prekida trudnoće sa komplikacijama… Ali te trudnoće koje idu u smeru porođaja uvek nose rizike jer ta, rekao sam, osoba nije spremna, njen organizam još uvek nije definisan ni hormonski, ako hoćete fiziološki, biološki, da iznese tu trudnoću. Pa takve trudnoće otprilike uđu u jedan rizik i što se tiče prevremenih porođaja, slabe gestacije u smislu vitalnosti tog deteta, ploda. A ono što je najvažnije, čini se da imamo situaciju da dete rađa dete, sa nespremnošću da tom detetu kasnije bude od prave pomoći — objašnjava dr Milošević.

Nisu sve maloletničke trudnoće dobrovoljne

Ines Savuljić je posebno podvukla važnost razlikovanja okolnosti pod kojima dolazi do trudnoće u maloletničkom uzrastu, skrećući pažnju na vidove eksploatacije koji se u javnosti retko pominju.

— Jedan vid eksploatacije je i seksualne eksploatacije. Ono što moramo ovde jasno da naglasimo jeste da u okviru Krivičnog zakonika Republike Srbije postoji posebno regulisana oblast gde imamo sklapanje ranih brakova u određenim sredinama. To zaista mora da se sprovodi mnogo više u tom segmentu Krivičnog zakonika Republike Srbije, naročito poseban segment koji se odnosi na samu trgovinu ljudima.

– Jer nisu sve maloletničke trudnoće nijednog momenta bile dobrovoljne. Čak su određene maloletničke trudnoće posledice seksualnog nasilja, posledice trgovine ljudima i još mnogo gorih stvari o kojima se zapravo u društvu ne razgovara. Jer kada imate maloletničku trudnoću, mi smo kao društvo skloni da stigmatizujemo tu ženu i da je na neki način izopštimo iz društva, a zapravo niko se ne bavi celokupnom genezom tog slučaja — da li je to dobrovoljna trudnoća, da li je ona želela da zadrži tu trudnoću, na koji način je do nje došlo, da li je posledica seksualnog nasilja i da li je postojala trgovina ljudima u određenim, kažem, sredinama gde se uopšte ne primenjuje taj deo Krivičnog zakonika Republike Srbije.

– Tako da pitanje maloletničkih trudnoća je mnogo šire nego samo kada govorimo o psihološkoj podršci i zdravlju. Ovde mora da se posmatra geneza, jer de facto postoje trudnoće… Ja sam imala konkretno dodira sa jednom devojkom koja je zaista želela da zadrži trudnoću, iako je pritisak porodice i školstva bio da ne zadrži, da će to na neki način upropastiti život i obrazovanje. Ona je insistirala da rodi to dete.

– Dakle, imamo i takve slučajeve, ali striktno ih moramo odvojiti upravo od ovoga što kažem — da nisu sve maloletničke trudnoće dobrovoljne, da postoji nasilje, da postoji trgovina ljudima. Tako da ne može se uopšteno pričati, već se mora jasno napraviti razlika od trudnoće do trudnoće — naglašava Savuljić.

Stručnjaci su apelovali i na medije da više prostora posvete edukativnim sadržajima namenjenim mladima, kako bi se zdravstvena svest podigla na viši nivo i smanjio broj rizičnih trudnoća u Srbiji.

Srbija

Koronavirus u Novom Pazaru: Šta pokazuju novi rezultati testiranja i kome preti rizik

U Novom Pazaru potvrđen je jedan slučaj koronavirusa među uzorcima sa respiratornim simptomima, dok gripa nije registrovana.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Koronavirus u Novom Pazaru: Šta pokazuju novi rezultati testiranja i kome preti rizik

U Novom Pazaru potvrđen je jedan slučaj koronavirusa među uzorcima sa respiratornim simptomima, dok gripa nije registrovana.

Koronavirus u Novom Pazaru ponovo je potvrđen kod jednog pacijenta, prema poslednjim rezultatima Zavoda za javno zdravlje. Ova informacija dolazi nakon što su uzorci pacijenata sa respiratornim simptomima iz ovog grada analizirani na Institutu „Torlak”. Virus sezonskog gripa nije potvrđen ni u jednom od osam testiranih uzoraka, navode nadležne zdravstvene službe.

Dr Safet Ganić iz Zavoda za javno zdravlje Novi Pazar istakao je da je u poslednjem periodu primećen povećan broj slučajeva akutnih respiratornih infekcija. Prema njegovim rečima, uzorci su poslati na analizu kako bi se utvrdilo koji virusi uzrokuju tegobe kod pacijenata. Od osam analiziranih uzoraka, jedan je bio pozitivan na koronavirus, dok nijedan nije potvrdio prisustvo gripa.

Povećan broj akutnih infekcija: šta pokazuju podaci iz Novog Pazara

Međutim, kako naglašava dr Ganić, rezultati testiranja ne znače da gripa nema među stanovništvom Novog Pazara i Tutina. S obzirom na ograničen broj uzoraka, ne može se donositi zaključak o ukupnoj epidemiološkoj situaciji. U isto vreme, zdravstvene službe beleže rast broja pacijenata sa akutnim respiratornim infekcijama, koje mogu biti izazvane različitim virusima.

Simptomi kao što su povišena temperatura, kašalj, malaksalost, bolovi u mišićima, curenje nosa i otežano disanje mogu se javiti kod raznih respiratornih infekcija. Dr Ganić objašnjava da su među uzročnicima prisutni i drugi virusi, poput rinovirusa, koji mogu izazvati simptome slične gripu. Zbog toga je važno da građani ne donose sopstvene zaključke o vrsti infekcije, već da se u slučaju potrebe obrate lekarima.

Preporuke za rizične grupe i važnost vakcinacije

Poseban apel upućen je starijim osobama i hroničnim bolesnicima da ne ignorišu simptome respiratornih infekcija. „Osobe starije od 65 godina i pacijenti sa hroničnim bolestima treba da se vakcinišu protiv sezonskog gripa radi smanjenja rizika od težih oblika bolesti”, savetuje dr Ganić.

Odlazak lekaru zavisi od zdravstvenog stanja, starosti i težine simptoma. Građani sa hroničnim bolestima srca, pluća i drugih organa, kao i starije osobe, posebno su ranjivi na komplikacije respiratornih infekcija. Dr Ganić naglašava da je kod izraženog otežanog disanja, bola u grudima ili naglog pogoršanja stanja potrebno odmah potražiti medicinsku pomoć.

Jesenji meseci donose povećanu cirkulaciju respiratornih virusa, pa zdravstvene službe nastavljaju sa pažljivim praćenjem situacije. Građanima se preporučuje odgovorno ponašanje, redovna higijena ruku, provetravanje prostorija i izbegavanje bliskog kontakta tokom bolesti.

Koronavirus u Novom Pazaru potvrđen je u trenutku kada se beleži porast akutnih infekcija, a stručnjaci podsećaju na važnost prevencije i pravovremenog javljanja lekaru.

Pročitaj još

Srbija

Sedam predmeta iz doma pokojnika: Šta narodna verovanja kažu o nesreći i miru u kući

Prema narodnim verovanjima, određenim stvarima iz doma pokojnog člana porodice pripisuje se moć da donesu nemir ili nesreću ukućanima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Sedam predmeta iz doma pokojnika: Šta narodna verovanja kažu o nesreći i miru u kući – predmeti iz doma pokojnika

Prema narodnim verovanjima, određenim stvarima iz doma pokojnog člana porodice pripisuje se moć da donesu nemir ili nesreću ukućanima.

Gubitak voljene osobe donosi tugu i neizvesnost, a u takvim trenucima ljudi se često oslanjaju na narodna verovanja koja objašnjavaju koje predmete treba izbegavati u domu pokojnika. Prema mnogima, neki predmeti imaju posebnu vezu sa prošlim vlasnikom i mogu uticati na energiju prostora. U nastavku izdvajamo sedam stvari iz doma pokojnika koje, prema narodnom predanju, mogu doneti nesreću i nemir ukućanima.

Koji predmeti iz doma pokojnika prema narodnim verovanjima donose nesreću?

Pre svega, veruje se da lični nakit pokojnika, poput prstenja, lanaca i satova, zadržava energiju svog vlasnika. Ovi predmeti mogu podsećati na bolesti ili patnje i, kako se smatra, izazvati anksioznost kod novih vlasnika. Zbog toga se preporučuje da se takav nakit čuva u kutiji ili osvećuje u crkvi, a često se savetuje i topljenje ili doniranje, ako je to moguće.

Osim nakita, odeća i posteljina predstavljaju još jednu kategoriju predmeta koje narodna verovanja izdvajaju. Najopasnija je garderoba koju je preminula osoba nosila u poslednjim trenucima života. Tkanina upija mirise i emocije, podsećajući ukućane na bol i gubitak. Zbog toga se preporučuje da se takva odeća i posteljina odbace ili spale, dok se kvalitetni komadi mogu pokloniti uz iskrenu molbu za lepu uspomenu na preminulog.

Ogledala, fotografije i predmeti za zdravlje

Ogledala su u mnogim kulturama označena kao predmet posebne simbolike. Prema verovanjima, ogledalo može uhvatiti trenutak smrti i zadržati dušu u domu, posebno ako je bilo u sobi pokojnika. Zato se preporučuje da se ogledala prekrivaju nakon smrti, a ona iz sobe preminule osobe često se zamenjuju novim. Ova praksa ima i psihološki efekat, jer vizuelne promene pomažu ukućanima da se lakše prilagode novoj situaciji.

Fotografije snimljene neposredno pre smrti, naročito tokom bolesti ili starosti, često ne prenose pozitivnu energiju. Veruje se da takvi portreti mogu iscrpljivati životnu snagu onih koji ih gledaju. Zbog toga je bolje čuvati ih u albumu, a za uspomenu istaknuti slike iz vremena kada je osoba bila zdrava i srećna.

Medicinski uređaji i lekovi takođe se navode kao predmeti koji mogu zadržati negativnu energiju. Stvari koje su korišćene tokom bolesti ili lečenja često izazivaju neprijatna sećanja i, prema verovanjima, mogu remetiti mir ukućana. Preporučuje se da se ovi predmeti uklone iz doma što pre, kako bi se prostor očistio od loših uspomena.

Kako postupiti sa ovim predmetima?

Prema narodnim običajima, najvažnije je da ukućani postupaju sa predmetima iz doma pokojnika na način koji njima donosi mir. Osim toga, simbolično čišćenje predmeta, kao što je osvećenje u crkvi ili ispiranje pod vodom, može pomoći da se prekinu negativne veze sa prošlošću. Dobročinstvo, odnosno poklanjanje odeće i drugih predmeta, takođe se smatra najboljim načinom da se sačuvaju lepe uspomene na preminulog i pomogne drugima. Kao rezultat, uklanjanje ovih predmeta iz doma može biti prvi korak ka povratku emocionalne ravnoteže i mira među ukućanima.

Narodna verovanja o stvarima iz doma pokojnika nisu naučno dokazana, ali mnogima pomažu u procesu tugovanja i olakšavaju prelazak u novu životnu fazu. Ključno je da svako donese odluku u skladu sa sopstvenim osećajem i potrebama, poštujući i tradiciju i lične emocije.

Pročitaj još

Srbija

Nestanak u naselju Bresnica: Dejan Sokolović poslednji put viđen juče u Kragujevcu

Porodica i policija tragaju za Dejanom Sokolovićem (53), koji je nestao u naselju Bresnica oko 11 časova.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nestanak u naselju Bresnica: Dejan Sokolović poslednji put viđen juče u Kragujevcu

Porodica i policija tragaju za Dejanom Sokolovićem (53), koji je nestao u naselju Bresnica oko 11 časova.

Nestanak u naselju Bresnica zabrinuo je porodicu i policiju, nakon što je Dejan Sokolović (53) poslednji put viđen juče oko 11 časova u ovom delu Kragujevca. Prema saopštenju, Dejan je tada na sebi imao debelu sivu zimsku jaknu, sivi donji deo trenerke sa džepovima i crne cipele.

Porodica je nestanak odmah prijavila policiji i apeluje na sve građane da, ukoliko imaju bilo kakvu informaciju ili primete Dejana, obaveste policiju na broj 192. S obzirom na to da je reč o odrasloj osobi čije se kretanje neočekivano prekinulo, svaki podatak može biti od izuzetnog značaja za pronalaženje.

Opis nestalog i trenutne aktivnosti policije

Policija intenzivno traga za Dejanom, a porodica je u stalnom kontaktu sa nadležnim službama. Nestanak u naselju Bresnica podstakao je zajednicu da se organizuje i obrati pažnju na moguće tragove ili informacije koje mogu pomoći u potrazi. Takođe, građani su zamoljeni da ne dele neproverene informacije, već da sve relevantne podatke odmah proslede policiji.

Osim toga, važno je napomenuti da ovakve situacije zahtevaju brzu reakciju kako bi se povećale šanse za bezbedan povratak nestale osobe. U međuvremenu, policija redovno obaveštava porodicu o toku potrage i preduzima sve potrebne mere kako bi što pre došla do saznanja o Dejanovoj lokaciji.

Apel zajednici i značaj pravovremenih informacija

S obzirom na ozbiljnost situacije, svaki građanin koji živi ili prolazi kroz naselje Bresnica može doprineti potrazi. Pravovremeno prijavljivanje informacija od ključnog je značaja. Policija posebno naglašava da se informacije o nestanku u naselju Bresnica odnose na Dejana Sokolovića, koji je nestao pod još nerazjašnjenim okolnostima.

Konačno, porodica i nadležne službe zahvaljuju svima koji su se već uključili u potragu i pozivaju da se potraga nastavi dok se Dejan ne pronađe. Svaka pomoć ili informacija može biti presudna, a policija ostaje dostupna za sve građane putem broja 192.

Pročitaj još

U Trendu