Connect with us

Svet

Bank of Amerika postigla načelnu nagodbu u tužbi povezanoj sa slučajem Džefrija Epstina

Advokati banaka i podnositeljki tužbe obavestili sudiju u Njujorku o dogovoru, odluka o potvrdi zakazana za 2. april

Published

on

Foto Izvor:

Advokati banaka i podnositeljki tužbe obavestili sudiju u Njujorku o dogovoru, odluka o potvrdi zakazana za 2. april

Američka banka Bank of Amerika (BofA) postigla je načelnu nagodbu u građanskoj tužbi koju su protiv nje podnele žene, optužujući banku da je omogućila finansijske transakcije povezane sa seksualnim zlostavljanjem koje je počinio Džefri Epstin. Prema sudskoj dokumentaciji objavljenoj danas, advokati obe strane obavestili su sudiju Okružnog suda u Njujorku Džeda Rakofa o postignutom sporazumu tokom telefonskog razgovora 12.03.2024. godine.

Nagodba će stupiti na snagu ukoliko je odobri sudija Rakof, a advokati su obavezni da do 27.03.2024. dostave sva pravna dokumenta o dogovoru. Ročište na kojem će sudija razmatrati potvrdu nagodbe zakazano je za 02.04.2024. godine.

Advokat podnositeljki tužbe, Sigrid Mekoli, izjavila je da je rešenje slučaja protiv BofA “još jedan korak ka zasluženoj pravdi”. Predložena kolektivna tužba podneta je u oktobru 2023. godine od strane žene koja je koristila pseudonim Džejn Dou. U tužbi se navodi da je BofA ignorisala sumnjive finansijske transakcije povezane sa Epstinom, iako je imala informacije o njegovim krivičnim delima, stavljajući profit iznad zaštite žrtava.

Banka je, s druge strane, navela da je pružala uobičajene usluge osobama koje u tom trenutku nisu imale poznate veze sa Epstinom, ocenjujući tvrdnje o dubljoj umešanosti kao “površne i bez osnova”. Sudija Rakof je u januaru presudio da banka mora da se suoči sa navodima da je svesno imala korist od Epstinove trgovine ljudima i ometala primenu Zakona o zaštiti žrtava trgovine ljudima.

U tužbi se pominju i transakcije koje je milijarder Leon Blek, suosnivač kompanije Apolo Global Menadžment, izvršio u korist Epstina. Blek je 2021. godine podneo ostavku sa mesta izvršnog direktora Apola nakon što je istraga utvrdila da je Epstinu platio 158 miliona dolara za poresko i imovinsko planiranje. Njegovo saslušanje, zakazano za 26.03.2024, prema očekivanjima neće biti održano zbog dogovorene nagodbe. Suđenje koje je bilo zakazano za 11.05.2024. takođe neće biti održano ukoliko nagodba bude potvrđena.

Advokati podnositeljki tužbe ranije su postigli nagodbe sa drugim bankama – 290 miliona dolara sa Džej-Pi Morgan Čejs i 75 miliona dolara sa Dojče bankom, u ime žrtava Epstina. Džefri Epstin preminuo je u avgustu 2019. godine u zatvorskoj ćeliji na Menhetnu dok je čekao suđenje po optužbama za trgovinu ljudima, a smrt je proglašena samoubistvom.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Savezni sud dozvolio proširenje ubrzanih deportacija na celoj teritoriji SAD

Američki apelacioni sud odobrio širenje primene ubrzanog procesa deportacije, potvrđeno od strane nadležnih institucija

Published

on

By

Američki apelacioni sud odobrio širenje primene ubrzanog procesa deportacije, potvrđeno od strane nadležnih institucija

Savezni apelacioni sud u Sjedinjenim Američkim Državama doneo je odluku kojom se omogućava nadležnim organima da prošire primenu ubrzanog postupka deportacije na celu teritoriju zemlje. Ova odluka, doneta glasovima većine sudija u Apelacionom sudu okruga Kolumbija, omogućava Ministarstvu za unutrašnju bezbednost (DHS) sprovođenje proširenih mera u okviru politike ubrzanog udaljavanja sa teritorije SAD, navode izvori iz sudskih dokumenata.

Pre izmene koja je sada dozvoljena, politika ubrzanih deportacija odnosila se uglavnom na područja u blizini granica i na osobe koje nisu mogle da dokažu boravak duži od dve nedelje na teritoriji SAD. Najnovijom odlukom sud je omogućio zvaničnicima da ubrzani proces primene u bilo kom delu zemlje, sa ciljem udaljavanja onih koji ne mogu da dokažu prisustvo u SAD duže od dve godine.

Odluka je doneta nakon što je prethodno, u avgustu 2025. godine, jedan federalni sudija presudio da proširenje ove politike nije u skladu sa pravima na pravičan proces. Međutim, sudska komisija na apelacionom nivou sada je poništila to rešenje, navodeći da Ministarstvo unutrašnje bezbednosti ima ovlašćenja za ovakav vid postupanja.

Predstavnici Ministarstva unutrašnje bezbednosti saopštili su da odluka suda omogućava nastavak sprovođenja politike ubrzanih deportacija, a zvaničnici su naglasili da će se mere primenjivati u skladu sa postojećim zakonima i procedurama. Istakli su i da će proces biti podložan internim i spoljnim kontrolama u cilju očuvanja zakonitosti.

Organizacije za ljudska prava i pojedini pravni zastupnici prethodno su izrazili zabrinutost zbog mogućih posledica proširenja ubrzanih deportacija, ističući potrebu za obezbeđivanjem prava na pravičan proces za sve osobe pogođene ovim merama.

Ova odluka dolazi u trenutku kada su migraciona pitanja visoko na agendi američke administracije. Prethodne promene politike donele su brojne debate o balansu između bezbednosti granica i zaštite osnovnih prava pojedinaca. U narednim mesecima očekuje se dalje praćenje implementacije odluke i eventualnih pravnih izazova.

Nezavisni izvori nisu mogli da potvrde uticaj odluke na broj osoba zahvaćenih ovim postupkom, a zvanične institucije najavile su da će o rezultatima i primeni politika redovno izveštavati javnost.

Pročitaj još

Svet

Mađarska blokirala slanje zajedničkog pisma o članstvu Ukrajine i Moldavije u EU

Evropske institucije odložile odluku, Mađarska traži izbalansiran pristup prema Zapadnom Balkanu

Published

on

By

Evropske institucije odložile odluku, Mađarska traži izbalansiran pristup prema Zapadnom Balkanu

Mađarska je danas u Briselu sprečila slanje zajedničkog pisma Evropskom savetu i Evropskoj komisiji u ime svih 27 članica Evropske unije, čime je odložila važan proceduralni korak za unapređenje kandidature Ukrajine i Moldavije za članstvo u EU, potvrđeno je iz diplomatskih izvora. O ovom pitanju razgovaraće se ponovo naredne nedelje.

Kako je saopšteno, mađarski premijer Peter Mađar izneo je stav da bi ubrzano otvaranje klastera za Ukrajinu i Moldaviju poslalo pogrešnu poruku Srbiji i ostalim državama Zapadnog Balkana koje godinama čekaju napredak u procesu pristupanja EU.

Zvaničnici iz Brisela navode da je Mađarska jedina članica koja se usprotivila slanju zajedničkog pisma, što je izazvalo odlaganje donošenja konačne odluke o daljim koracima u pristupnim pregovorima za Ukrajinu i Moldaviju. Prema istim izvorima, ostale članice su bile spremne da podrže zajednički dokument.

U zvaničnoj izjavi iz Evropskog saveta potvrđeno je da će se po ovom pitanju raspravljati tokom naredne nedelje, a očekuje se da će pokušaji postizanja konsenzusa među svim članicama biti nastavljeni. “Postupak je odložen, a konsultacije između država članica su u toku”, navodi se u saopštenju.

Mađarski predstavnici ističu potrebu da se poštuje dosadašnji princip proširenja i da se zemlje Zapadnog Balkana, među kojima je i Srbija, ne zanemare u procesu integracija. Istovremeno, diplomatski izvori navode da ostale članice smatraju važno da se Ukrajina i Moldavija podrže u njihovim evropskim aspiracijama, posebno u trenutnim geopolitičkim okolnostima.

Pročitaj još

Svet

Cena nafte pala na najniži nivo u tri meseca zbog pregovora SAD i Irana

Prema zvaničnim izvorima, pad cena povezan je sa napretkom razgovora i privremenim sporazumom

Published

on

By

Prema zvaničnim izvorima, pad cena povezan je sa napretkom razgovora i privremenim sporazumom

Cena međunarodno referentne nafte Brent pala je danas na 77 dolara (oko 8.370 dinara) po barelu, dok je američka sirova nafta zabeležila pad na 73,1 dolar (oko 7.950 dinara) po barelu. Ovo predstavlja najniži nivo u gotovo tri meseca, kako je saopšteno iz relevantnih tržišnih izvora.

Pad cena nafte usledio je nakon što su zabeleženi pozitivni pomaci u pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, što je, prema navodima, doprinelo smirivanju tenzija na Bliskom istoku. Privremeni sporazum između dve strane već je uticao na tržište i doveo do pada cene nafte za oko 40 odsto u odnosu na prethodne maksimume.

Dodatni uticaj na cene došao je nakon odluke Vašingtona da odobri privremeno izuzeće od 60 dana, čime su međunarodni investitori reagovali na mogućnost povećanja zaliha i smanjenja rizika na globalnom tržištu nafte. Zvaničnici ističu da su ovakvi potezi deo šire strategije stabilizacije energetskog tržišta.

“Odluka o privremenom izuzeću ima za cilj održavanje stabilnosti i predvidivosti na svetskom tržištu nafte”, navodi se u zvaničnoj izjavi. Situacija će se nastaviti pratiti u narednim danima, a sve promene u pregovorima između SAD i Irana može dodatno uticati na kretanje cena energenata.

Pročitaj još

U Trendu