Connect with us

Svet

Kuba planira omogućiti ulaganja državljanima iz SAD u uslovima ekonomske krize

Zvaničnici Kube najavili izmene ekonomske politike, uz pritisak američke administracije i nestašice energenata

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Mehmet turgut kirkgoz

Zvaničnici Kube najavili izmene ekonomske politike, uz pritisak američke administracije i nestašice energenata

Vlada Kube planira da omogući kubanskim državljanima koji žive u inostranstvu, uključujući Sjedinjene Američke Države, da investiraju u preduzeća na ostrvu, izjavio je visoki državni zvaničnik tokom intervjua. Ova najava dolazi u trenutku kada se Kuba suočava sa ozbiljnom ekonomskom krizom i značajnim pritiscima američke administracije.

Zamenik premijera Kube, Oskar Perez-Oliva Fraga, rekao je da je zemlja spremna na komercijalnu saradnju sa kompanijama iz SAD, kao i sa kubanskim državljanima i njihovim potomcima koji žive u Sjedinjenim Državama. Naglasio je da su otvoreni ne samo za mala, već i za velika ulaganja, posebno u oblasti infrastrukture. Prema njegovim rečima, detalji nove politike trebalo bi da budu objavljeni tokom večeri.

Ovu najavu preneli su međunarodni mediji, dok su izveštaji ukazali da je Kuba decenijama imala ekonomiju pod snažnom državnom kontrolom, uz ograničenja za privatno preduzetništvo koja su ukinuta tek 2021. godine.

Planirane promene politike dolaze u vreme kada se Kuba suočava sa ozbiljnim izazovima, uključujući teškoće u energetskom sektoru i povremene proteste građana. Prethodno je administracija SAD uvela oštrije trgovinske mere, najavivši visoke carine na zemlje koje isporučuju naftu Kubi. Ove mere su, prema navodima izvestaja, dovele do ograničenja u snabdevanju naftom i nestašica goriva na ostrvu.

Zvaničnici SAD-a do sada nisu zvanično komentarisali najavu novih ekonomskih mera sa Kube. Međutim, izveštaji navode da je američka administracija ranije saopštila kako su aktuelni trgovinski i politički pritisci deo šire strategije prema Kubi.

Prema analitičarima, otvaranje mogućnosti za investicije državljanima Kube iz inostranstva predstavlja značajan pomak u ekonomskoj politici ostrva, koje je tradicionalno imalo ograničene veze sa dijasporom, naročito sa zajednicom u SAD. Ova inicijativa dolazi u trenutku kada su privredni izazovi i problemi sa infrastrukturom dodatno naglašeni zbog globalnih i regionalnih geopolitičkih tenzija.

Izvori navode da je energetska kriza na Kubi uslovila nestabilnost u snabdevanju električnom energijom i izazvala nezadovoljstvo među stanovništvom. U prethodnom periodu zabeleženi su protesti građana zbog uslova života, dok je vlada pokušala da odgovori merama za stabilizaciju ekonomije i privlačenje stranih ulaganja.

Ostaje da se vidi kako će nova politika uticati na ekonomski oporavak Kube i odnose sa inostranstvom, posebno imajući u vidu aktuelne međunarodne okolnosti i pritiske.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Evropska služba i ukrajinski centar analizirali ruski informativni rat protiv evrointegracija

Evropska služba za spoljne poslove i ukrajinski Centar za suzbijanje dezinformacija objavili izveštaj o ruskim metodama manipulacije

Published

on

By

Evropska služba za spoljne poslove i ukrajinski Centar za suzbijanje dezinformacija objavili izveštaj o ruskim metodama manipulacije

Evropska služba za spoljne poslove i ukrajinski Centar za suzbijanje dezinformacija objavili su zajednički izveštaj u kojem detaljno analiziraju rusko informativno delovanje usmereno na potkopavanje procesa evrointegracija Ukrajine. Dokument, objavljen u Briselu i Kijevu, obuhvata period od januara 2025. do maja 2026. godine i otkriva složene mehanizme korišćene za manipulaciju informacijama i spoljno mešanje.

Prema navodima iz izveštaja, ruske operacije više ne predstavljaju izolovane incidente, već su deo dobro koordinisane mreže koja funkcioniše kroz različite kanale – od zvaničnih državnih medija do prikrivenih aktera na društvenim mrežama. Zvanični ruski kanali ređe se koriste za direktan uticaj u Ukrajini, ali su važan izvor narativa koji se kasnije distribuiraju preko drugih aktera, posebno prema evropskoj javnosti.

Visoki zvaničnici, među kojima su visoka predstavnica Evropske unije Kaja Kalas i šef predsedničke kancelarije Ukrajine Kirilo Budanov, ističu da integracija Ukrajine u evropsku porodicu ima strateški značaj za bezbednost kontinenta. Kalas je naglasila odlučnost ukrajinskog naroda u ratnim uslovima, dok je Budanov upozorio da se propaganda najefikasnije oslanja na emocije i strahove, što može narušiti poverenje u demokratske institucije.

Analiza identifikuje četiri glavna narativa koje ruska strana sistematski širi: tvrdnje da Evropska unija namerno produžava sukob, eksploataciju istorijskih i regionalnih tenzija, prikazivanje evropskih reformi kao spoljnu kontrolu i preuveličavanje izazova poput korupcije. Autori izveštaja upozoravaju da se sve više koristi veštačka inteligencija za masovnu proizvodnju manipulativnog sadržaja i rebrendiranje sankcionisanih medija, čime se povećava domet i efikasnost hibridnog rata.

U zaključku, izveštaj preporučuje dublju i standardizovanu razmenu podataka između ukrajinskih i evropskih institucija, kao i primenu digitalnih regulativa, ciljanih sankcija i jačanje društvene otpornosti kroz edukaciju javnosti o mehanizmima dezinformacija.

Pročitaj još

Svet

Italijanska finansijska policija zaplenila imovinu ruskih oligarha vrednu dve milijarde evra

Finansijska policija Italije sprovela zaplenu imovine i otkrila prevaru sa finansiranjem, istraga u toku

Published

on

By

Finansijska policija Italije sprovela zaplenu imovine i otkrila prevaru sa finansiranjem, istraga u toku

Italijanska finansijska policija (GDF) saopštila je da je zaplenila imovinu vrednu oko dve milijarde evra od ruskih oligarha, u okviru sprovođenja sankcija uvedenih nakon invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine. Zaplena je obuhvatila nekretnine, automobile, jahte, umetnička dela i udele u kompanijama, navodi se u izveštaju GDF povodom 252 godine postojanja ove institucije.

Prema zvaničnim informacijama, u istom periodu GDF je otkrila prevaru sa italijanskim i evropskim finansiranjem u iznosu većem od 1,6 milijardi evra. Takođe je zaplenjena imovina vredna 4,7 milijardi evra za koju se sumnja da je povezana sa utajom poreza ili poreskom prevarom.

Tokom 17 meseci, finansijska policija identifikovala je ukupno 8.297 osoba osumnjičenih za utaju poreza, kao i 47.419 ljudi koji su radili na crno ili bili nezakonito zaposleni. Takođe je tužiocima prijavljeno 20.429 osoba zbog poreskih krivičnih dela u navedenom periodu.

“Zaplena imovine i otkrivanje finansijskih prevara deo su kontinuiranih aktivnosti usmerenih na zaštitu državnog budžeta i sprečavanje ilegalnih tokova novca”, navodi se u saopštenju GDF.

Pročitaj još

Svet

Sud u Los Anđelesu proglasio osumnjičenog za ubistvo glumca Džejmsa Hendija mentalno nesposobnim za suđenje

Nadležni sud utvrdio da optuženi ne može da prati sudski postupak, dalja odluka o lečenju zakazana za jul

Published

on

By

Nadležni sud utvrdio da optuženi ne može da prati sudski postupak, dalja odluka o lečenju zakazana za jul

Sud u Los Anđelesu doneo je 23. juna 2026. godine odluku da je Majkl Gledhil, optužen za ubistvo glumca Džejmsa Hendija, mentalno nesposoban da učestvuje u sudskom procesu. Prema saopštenju suda, sudija Marija Kavaluci zaključila je da Gledhil ne razume optužbe protiv sebe i nije u mogućnosti da racionalno sarađuje sa svojim advokatom u odbrani.

Prema navodima policije i tužilaštva, Džejms Hendi, osamdesetjednogodišnji glumac poznat po ulogama u filmovima „Jumanji“ i „Top Gun: Maverick“, pronađen je 3. juna ispred kuće partnerke Gledhilove majke u nesvesnom stanju sa ubodnom ranom u grudima. Hendi je prevezen u bolnicu, gde je ubrzo proglašen mrtvim.

Nadležni tužilac okruga Los Anđeles, Nejtan Hokman, izjavio je tada da je „žrtva, Džejms Hendi, zasluživala da proživi svoje pozne godine sa ljudima koje voli“, ali nije izneo dalje detalje o istrazi. Policijski izvori navode da je Gledhil uhapšen nakon što je sam policiji izjavio da je osoba koju traže, a prema prvim informacijama sa lica mesta, poziv na hitnu pomoć upućen je rečenicom: „Ja sam sin čoveka, upravo sam ubio čoveka greha.“

Gledhil do sada nije izjasnio o krivici niti je lično prisustvovao sudskim ročištima. Njegovo prvo pojavljivanje pred sudom bilo je zakazano za 5. jun, ali je tada postupak obustavljen i predmet prebačen u sud za mentalno zdravlje radi procene njegove sposobnosti da učestvuje u suđenju.

Nakon psihijatrijskih procena, specijalizovani sud je brzo utvrdio da Gledhil nije kompetentan za suđenje. Na ročištu 23. juna, sudija Kavaluci je potvrdila ove nalaze i zaključila da Gledhil nije sposoban da donosi odluke o svojoj terapiji. Na osnovu mišljenja psihijatra, sud je izdao nalog za primenu obavezne terapije u trajanju od godinu dana, uz obrazloženje da bi to značajno poboljšalo njegovo mentalno stanje.

Sledeće ročište u vezi sa dugoročnim smeštajem Gledhila zakazano je za 14. jul. Ukoliko u budućnosti bude proglašen sposobnim za suđenje, postupak bi mogao biti nastavljen. Za sada nisu dostupni komentari advokata odbrane ili tužilaštva. Slučaj ostaje pod nadzorom nadležnih sudskih organa.

Pročitaj još

U Trendu