Connect with us

Svet

Američka vojska pogodila 7.000 ciljeva u Iranu tokom 17 dana sukoba

Prema zvaničnoj izjavi, operacije obuhvatile komercijalne i vojne objekte, dok Teheran upućuje pretnje prema saveznicima SAD u regionu

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Prema zvaničnoj izjavi, operacije obuhvatile komercijalne i vojne objekte, dok Teheran upućuje pretnje prema saveznicima SAD u regionu

Rat između Irana i koalicije predvođene Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom traje već 17 dana, a prema zvaničnim izjavama, američka vojska je do sada pogodila više od 7.000 ciljeva širom Irana. Borbe su najintenzivnije u blizini Ormuskog moreuza, koji je od ključnog značaja za svetsku trgovinu naftom.

Američki predsednik izjavio je danas da je vojna kampanja protiv iranskog režima nastavljena punom snagom u prethodnim danima. “Od početka sukoba pogodili smo više od 7.000 ciljeva širom Irana. Reč je, pre svega, o komercijalnim i vojnim objektima”, saopštio je predsednik. On je dodao da su postignuti značajni rezultati, među kojima je smanjenje za 90 odsto u iranskom lansiranju balističkih raketa i smanjenje za 95 odsto u napadima dronovima.

Takođe je istakao da su tokom današnjeg dana pogođena tri postrojenja za proizvodnju raketa i dronova, dok je više od 100 iranskih pomorskih plovila potopljeno ili uništeno tokom poslednje dve i po nedelje.

Pored intenzivnih borbenih dejstava u Iranu, napadi dronovima zabeleženi su i u širem regionu. Ministarstvo odbrane Kuvajta saopštilo je da je protivvazdušna odbrana te zemlje u poslednja 24 sata presrela četiri drona, bez žrtava i materijalne štete. Saudijska Arabija je istovremeno oborila 11 dronova iznad pokrajine Al-Kardž, prema zvaničnim podacima.

Na međunarodnom planu, voditeljka istrage Ujedinjenih nacija izjavila je da je prošlogodišnji izraelski vazdušni napad na zatvor Evin u Teheranu bio ratni zločin, što je izneto pred Savetom UN-a za ljudska prava. Istraga o ovom incidentu je u toku.

Svet

Emanuel Makron pozvao Iran na oslobađanje francuskih državljana nakon incidenta u regionu

Francuski predsednik zahteva povratak građana i ističe da je neprihvatljivo da Francuska bude meta regionalnih sukoba

Published

on

By

Francuski predsednik zahteva povratak građana i ističe da je neprihvatljivo da Francuska bude meta regionalnih sukoba

Predsednik Francuske Emanuel Makron pozvao je iranskog predsednika Masuda Pezeškijana da omogući povratak dvoje francuskih državljana, Sesil Koler i Žaka Parija, nakon što je francuski vojnik izgubio život u regionalnim sukobima povezanim sa situacijom u Iranu. Makron je u izjavi na društvenim mrežama istakao da Francuska deluje isključivo u odbrambenom okviru radi zaštite svojih interesa, regionalnih partnera i slobodne plovidbe, naglašavajući da je neprihvatljivo da Francuska bude meta u ovim dešavanjima.

Sesil Koler i Žak Pari su uhapšeni u Iranu u maju 2022. godine pod optužbom za špijunažu u korist francuskih i izraelskih obaveštajnih službi. Oni su oslobođeni 4. novembra i trenutno se nalaze u ambasadi Francuske u Teheranu.

“Podsetio sam ga da Francuska deluje u strogo odbrambenom okviru zaštite svojih interesa, svojih regionalnih partnera i slobodne plovidbe, te da je neprihvatljivo da naša zemlja bude meta”, naveo je Makron u zvaničnoj izjavi.

Prema dostupnim informacijama, francuski vojnik je stradao tokom eskalacije sukoba u regionu, što je dodatno podiglo tenzije između Pariza i Teherana. Francuske vlasti zahtevaju brzo rešavanje situacije i povratak svojih građana, dok se zvanična komunikacija između dve zemlje nastavlja.

Francuska je više puta isticala važnost poštovanja međunarodnog prava i bezbednosti svojih građana u inostranstvu. Slučaj Koler i Parija prati se na najvišem državnom nivou, a Makron je ponovio da će Francuska nastaviti da štiti svoje interese i bezbednost svojih državljana.

Pročitaj još

Svet

Zamenik ministra spoljnih poslova Irana upozorio SAD na moguće posledice kopnene intervencije

Iranski zvaničnik izjavio da bi američke trupe mogle doživeti sudbinu iz Vijetnamskog rata, dok je zabeležen gubitak života i van granica Irana

Published

on

By

Iranski zvaničnik izjavio da bi američke trupe mogle doživeti sudbinu iz Vijetnamskog rata, dok je zabeležen gubitak života i van granica Irana

Zamenik ministra spoljnih poslova Irana Said Hatibzadeh izjavio je iz Teherana da bi Sjedinjene Američke Države mogle da se suoče sa sličnim izazovima kao u Vijetnamskom ratu ukoliko odluče da pošalju kopnene trupe u aktuelni sukob. Prema njegovim rečima, Iran je spreman da se bori koliko god je potrebno i trenutno nije fokusiran na diplomatsko rešenje, ali nije isključio mogućnost pregovora ukoliko SAD i njihovi saveznici ponude održivo rešenje za okončanje sukoba.

Hatibzadeh je naveo da se, prema iranskim podacima, skoro 1.500 građana Irana nalazi među poginulima od početka sukoba sa SAD i Izraelom, dok je više miliona ljudi raseljeno. U istom periodu, poginulo je i blizu 1.000 ljudi u drugim državama regiona, uključujući najmanje 850 osoba u Libanu, 30 u Iraku, 13 u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, šest u Kuvajtu, 12 u Izraelu, četiri u Siriji, dve u Omanu, dve u Saudijskoj Arabiji i dve u Bahreinu. Takođe, potvrđena je smrt 13 američkih i jednog francuskog vojnika.

Na pitanje o mogućem slanju američkih kopnenih snaga, Hatibzadeh je izjavio: „Samo pročitajte šta se dogodilo u Vijetnamu.“ On je podsetio da su Sjedinjene Države, uprkos vojnoj moći, tokom Vijetnamskog rata pretrpele velike gubitke i povukle se iz sukoba. „Oni razumeju da oni koji su ih uvukli u ovaj rat mogu ih uvući i u močvaru iz koje je teško izaći“, naglasio je Hatibzadeh.

Iranski zvaničnik je takođe optužio izraelskog premijera Bendžamina Netanjahua da utiče na odluke Sjedinjenih Država u vezi sa sukobom. Zvanične reakcije drugih nadležnih organa i dalje se očekuju.

Pročitaj još

Svet

Zemljotres jačine 4,4 pogodio Krit, bez izveštaja o šteti i povređenima

Nadležne službe prate situaciju nakon podrhtavanja tla, epicentar zabeležen nadomak južne obale ostrva

Published

on

By

Nadležne službe prate situaciju nakon podrhtavanja tla, epicentar zabeležen nadomak južne obale ostrva

Zemljotres magnitude 4,4 stepena po Rihterovoj skali registrovan je 16.03.2026. u 19:19 časova na području Krita, saopšteno je iz nadležnih službi. Epicentar potresa lociran je u blizini južne obale najvećeg grčkog ostrva, na geografskim koordinatama 35.1135 širine i 23.8647 dužine.

Prema podacima Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra, hipocentar zemljotresa nalazio se na dubini od oko 5 kilometara ispod površine zemlje. Do sada nema izveštaja o materijalnoj šteti ili povređenima, a situacija se i dalje prati.

“U toku je praćenje svih relevantnih parametara nakon zemljotresa, a nadležne službe su u pripravnosti”, navodi se u zvaničnoj izjavi nadležnih organa.

Lokalne vlasti apeluju na građane da ostanu pribrani i da poštuju preporuke u slučaju novih podrhtavanja tla. Krit se nalazi u seizmički aktivnoj zoni, zbog čega su ovakva dešavanja predmet posebnog nadzora stručnih službi.

Pročitaj još

U Trendu