Connect with us

Svet

Evropski parlament usvaja novu strategiju za digitalnu pismenost mladih

Digitalna pismenost mladih i kritičko mišljenje postaju ključne tačke zaštite društva od dezinformacija

Objavljeno pre

,

Evropski parlament usvaja novu strategiju za digitalnu pismenost mladih – digitalna pismenost mladih Foto Izvor: Tanjug AP/Pascal Bastien

Digitalna pismenost mladih i kritičko mišljenje postaju ključne tačke zaštite društva od dezinformacija

Digitalna pismenost mladih postaje centralni prioritet Evropske unije, prema saopštenju Evropskog parlamenta povodom Međunarodnog dana pismenosti. U objavi se navodi da je 75 procenata mladih Evropljana tokom 2025. godine steklo barem osnovne digitalne veštine, što ukazuje na značajan napredak u digitalizaciji društva.

Međutim, Evropski parlament ističe da digitalna pismenost mladih prevazilazi tehničko znanje i rukovanje aplikacijama. Ključni fokus je na razvoju kritičkog mišljenja, koje se smatra prvom linijom odbrane od dezinformacija i stranog uplitanja u demokratske procese. Ovaj pristup postavljen je kao temelj nove strategije institucije za unapređenje medijske pismenosti i digitalnog učenja.

Važnost kritičkog mišljenja u digitalnom okruženju

S obzirom na sve veći broj masovnih dezinformacionih kampanja i složenost hibridnih pretnji, digitalna pismenost mladih igra ključnu ulogu u zaštiti društva. Prema saopštenju, procenat digitalno pismenih mladih građana povezan je sa očuvanjem stabilnosti i bezbednosne arhitekture Evropske unije.

Pored toga, Evropski parlament naglašava da jačanje kapaciteta za prepoznavanje manipulativnih narativa u digitalnom prostoru ostaje prioritet. Na taj način, građani mogu lakše da prepoznaju pokušaje polarizacije javnog mnjenja i očuvaju poverenje u demokratske institucije.

Nova strategija Evropskog parlamenta za digitalno učenje

Kroz novu strategiju za medijsku pismenost i digitalno učenje, Evropski parlament digitalnu pismenost mladih vidi kao osnovnu bezbednosnu veštinu savremenog društva. U saopštenju se navodi da je razvoj kritičkog vrednovanja izvora informacija nužan odgovor na savremene izazove, posebno u kontekstu kognitivnog targetiranja građana putem digitalnih platformi.

Štaviše, ovakav pristup ima za cilj jačanje otpornosti građana na sve oblike dezinformacija, što se smatra neophodnim uslovom za održavanje društvene kohezije. Evropski parlament podvlači važnost kontinuiranog ulaganja u edukaciju mladih, kako bi digitalna pismenost mladih ostala u centru pažnje i u narednim godinama.

Na kraju, iz Evropskog parlamenta zaključuju da digitalna pismenost mladih, zajedno sa razvojem kritičkog mišljenja, predstavlja prvi štit u odbrani demokratskih vrednosti i poverenja u institucije Evropske unije.

Pročitaj još

Svet

Protesti u Francuskoj: Gotovo 1.000 privedenih, incidenti u više gradova

Tokom protesta širom zemlje privedeno je skoro 1.000 osoba, a policija je sprečila veće nerede i pokušaje pljački.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Protesti u Francuskoj: Gotovo 1.000 privedenih, incidenti u više gradova

Tokom protesta širom zemlje privedeno je skoro 1.000 osoba, a policija je sprečila veće nerede i pokušaje pljački.

U subotu su širom Francuske održani masovni protesti, a prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, tokom ovih dešavanja privedeno je skoro 1.000 osoba. Demonstracije su izazvale incidente i sukobe sa policijom u više gradova, dok su vlasti angažovale oko 70.000 policajaca i žandarma kako bi kontrolisale situaciju. Prema zvaničnim procenama, na protestima je učestvovalo oko 410.000 ljudi, dok sindikat CGT navodi da ih je bilo oko 800.000. U Parizu se, prema policijskim izvorima, okupilo oko 110.000 demonstranata, dok sindikat procenjuje čak 250.000 učesnika.

Privođenja i incidenti tokom protesta u Francuskoj

Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez izjavio je da je do 19.30 časova širom zemlje privedeno gotovo 1.000 ljudi i upozorio da bi taj broj mogao rasti tokom noći. On je naglasio da su protesti u većem delu protekli mirno, ali su rizične grupe pokušale da izazovu nerede i počine krivična dela. “Poređenja radi, tokom protesta 17. oktobra bilo je 385 privođenja u istom periodu”, naveo je Nunjez.

U Marseju su tokom nereda opljačkane dve juvelirnice, što je potvrđeno u zvaničnom saopštenju. Policija je uspela da spreči veće napade na javne objekte kao i dodatne pokušaje pljački. U Nici je do 19 časova privedena 61 osoba. U starom delu grada krajnje desničarska grupa se razišla, dok je policija nastavila sa rasterivanjem demonstranata u priobalnom delu. U Klermon Feranu je jedna osoba teško povređena u ruci i hitno zbrinuta u bolnici, prema navodima tužilaštva.

Situacija u gradovima i reakcije vlasti

U Kaenu je privedeno 16 osoba, dok je u Tulonu situacija tokom večeri bila mirnija. Do 20.30 časova privedene su ukupno 64 osobe, od kojih je 20 zadržano u pritvoru. Zanimljivo je da je među 55 privedenih do 19.30 časova u Tulonu bilo 33 maloletnika. U Turu je izbio požar u poslovnici banke, a policija je navela da postoji rizik od širenja vatre na obližnje stambene objekte, dok uzrok požara još nije poznat.

U departmanu Gard protesti su protekli bez incidenata, ali su četiri osobe zadržane u pritvoru. U Monpeljeu je, uprkos zabrani okupljanja, protestovalo oko 6.300 ljudi. Privedeno je osam osoba, dok su dva policajca povređena. Do sada nisu zabeležena veća oštećenja imovine.

Protesti u Francuskoj: pregled bezbednosnih mera

U Parizu je protestna kolona na ulici Kur de Vensen raspuštena, a žandarmerija je angažovala helikopter kako bi pružila podršku policijskim snagama i pratila eventualne preostale grupe učesnika. Policija je tokom protesta u Francuskoj sprečila veće incidente i napade na javne objekte, a vlasti su istakle da su ovakve mere nužne kako bi se sačuvala bezbednost građana.

Uprkos velikom broju učesnika, protesti su na većini mesta prošli bez većih posledica po imovinu, dok su pojedini gradovi zabeležili incidente i privođenja. Vlasti nastavljaju da prate situaciju, a broj privedenih se može dodatno povećati u narednim satima.

Pročitaj još

Svet

Pucnjava na Floridi: Najmanje 12 povređenih blizu univerzitetskog stadiona

U pucnjavi u Talahasiju povređeno je najmanje 12 osoba, među njima šestoro maloletnika, potvrdila je policija.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Pucnjava na Floridi: Najmanje 12 povređenih blizu univerzitetskog stadiona

U pucnjavi u Talahasiju povređeno je najmanje 12 osoba, među njima šestoro maloletnika, potvrdila je policija.

Najmanje 12 osoba, uključujući šestoro maloletnika, povređeno je tokom pucnjave na Floridi, u blizini stadiona Brag Memorijal Poljoprivrednog i Mašinskog Univerziteta Florida u Talahasiju, prema saopštenju lokalne policijske uprave i univerziteta. Prema navodima policije, 11 od ukupno 12 povređenih zadobilo je prostrelne rane. Policijska uprava Talahasija precizira da su tri žrtve zadobile teške povrede, dok se devet osoba nalazi u stabilnom stanju.

Istraga o pucnjavi na Floridi je u toku, a policija sprovodi mere kako bi utvrdila sve okolnosti ovog događaja. Nadležni apeluju na građane da, ukoliko poseduju bilo kakve informacije o incidentu, kontaktiraju policiju i pomognu u istrazi. Univerzitet Florida je takođe potvrdio da su povređeni prevezeni u bolnicu radi ukazivanja medicinske pomoći.

Detalji pucnjave na Floridi i stanje povređenih

Prema dostupnim informacijama, pucnjava na Floridi dogodila se tokom noći u blizini univerzitetskog stadiona. Policija je navela da za sada nema informacija o motivu pucnjave, niti o potencijalnim osumnjičenima. Zbog ozbiljnosti situacije, policijske snage su pojačale prisustvo u tom delu grada, dok se istraga nastavlja.

Povređene osobe su prevezene u lokalne bolnice, a medicinsko osoblje saopštilo je da su najteže povređene žrtve pod stalnim nadzorom. Šestoro maloletnika nalazi se među povređenima, ali identiteti nisu objavljeni radi zaštite privatnosti.

Policijska istraga i apel za informacije

Policijska uprava Talahasija pozvala je sve građane koji mogu da pomognu u rasvetljavanju pucnjave na Floridi da se jave i podele relevantne podatke. “U ovom trenutku, najmanje tri žrtve pucnjave su zadobile teške povrede, dok je devet osoba u stabilnom stanju”, navodi se u zvaničnom saopštenju policije.

Nadležni ističu da je bezbednost građana prioritet i da će istraga biti intenzivirana kako bi se utvrdile sve okolnosti i pronašli odgovorni za ovaj incident. Univerzitetska zajednica je u šoku zbog događaja, a podrška je pružena porodicama povređenih.

Ova pucnjava na Floridi još jednom je podsetila na značaj preventivnih mera i saradnje građana sa policijom tokom kriznih situacija. U narednim danima očekuju se dodatne informacije iz istrage.

Pročitaj još

Svet

Iran traži ratnu odštetu od SAD i Izraela: Šta znači zahtev Modžtabe Hamneija

Vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei zatražio materijalnu i moralnu naknadu zbog američko-izraelske agresije, uz poziv na reforme pravosuđa.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Iran traži ratnu odštetu od SAD i Izraela: Šta znači zahtev Modžtabe Hamneija

Vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei zatražio materijalnu i moralnu naknadu zbog američko-izraelske agresije, uz poziv na reforme pravosuđa.

Vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei zatražio je da SAD i Izrael plate ratnu odštetu Iranu, navodeći kako je zemlja pretrpela značajnu materijalnu i moralnu štetu zbog njihovih akcija. Ovaj zahtev usledio je tokom sastanka sa šefom iranskog pravosuđa, nekoliko dana nakon razgovora o trenutnom vojnom sukobu sa SAD i Izraelom.

Osim toga, Hamnei je istakao potrebu za odlučnijom borbom protiv korupcije i reformom pravosudnog sistema. Naglasio je da je važno jačati poverenje javnosti u islamski sistem kroz unapređenje pravde, zaštitu građanskih prava i efikasnu borbu protiv kriminala i nezakonitih radnji.

Iran traži ratnu odštetu: detalji zahteva i pozadina

Prema Hamneijevim rečima, pravosudne institucije treba da uklone prepreke koje omogućavaju nezakonito delovanje i ubrzaju rešavanje sudskih predmeta. Na sastanku sa šefom pravosuđa Golamom Hoseinom Mohsenijem Edžeijem, Hamnei je izneo zahtev za ratnu odštetu, naglašavajući da je Iran pretrpeo štetu zbog američko-izraelske agresije. Takođe, istakao je potrebu da nadležni organi ispituju propuste i odlučnije suzbijaju kriminal.

Zahtev za ratnu odštetu dolazi u trenutku kada su odnosi između Irana, SAD i Izraela izuzetno napeti zbog aktuelnog vojnog sukoba. Hamnei je tokom sastanka podvukao da je odšteta važna ne samo sa materijalnog, već i sa moralnog aspekta. Osim toga, pozvao je na širu primenu savremenih tehnologija u pravosuđu, posebno radi boljeg nadzora nad sprovođenjem zakona i redovnih inspekcija u državnim institucijama.

Reforma pravosuđa i borba protiv korupcije u fokusu

Hamnei je naglasio da je efikasna pravda ključna za poverenje građana i stabilnost islamskog sistema. Prema njegovim rečima, unapređenje rada pravosuđa, brže rešavanje sudskih predmeta i suzbijanje kršenja zakona treba da budu prioriteti. Pored toga, istakao je da je saradnja između različitih državnih organa neophodna kako bi se uklonili uslovi koji omogućavaju korupciju i kriminal.

Ovaj sastanak održan je samo nekoliko dana nakon što je Hamnei razgovarao sa predsednikom iranskog parlamenta Mohamedom Bagerom Kalibafom o aktuelnoj vojnoj situaciji i odnosima sa SAD i Izraelom. To ukazuje na širi kontekst zahteva za ratnu odštetu, koji se uklapa u trenutnu političku i vojnu dinamiku Bliskog istoka.

Na kraju, zahtev Irana za ratnu odštetu od SAD i Izraela predstavlja deo šireg napora iranskog rukovodstva da istakne posledice američko-izraelske politike prema Iranu i ojača unutrašnje institucije kroz reforme pravosuđa. Ostaje da se vidi kakav će biti odgovor međunarodne zajednice na ovaj zahtev, dok Iran nastavlja da insistira na zaštiti svojih interesa.

Pročitaj još

U Trendu