Connect with us

Svet

Američke snage bombardovale iransko ostrvo Harg, pogođena ambasada SAD u Iraku

Nadležne službe istražuju napad na američku ambasadu u Iraku, dok se situacija na Bliskom istoku dodatno pogoršava

Published

on

Foto Izvor:

Nadležne službe istražuju napad na američku ambasadu u Iraku, dok se situacija na Bliskom istoku dodatno pogoršava

Na 15. dan sukoba na Bliskom istoku, američke snage izvele su bombardovanje ključnog iranskog ostrva Harg, a istovremeno je došlo do raketnog napada na ambasadu Sjedinjenih Američkih Država u Iraku. Prema policijskim izvorima, napadi se nastavljaju širom regiona, uz više od 2.000 žrtava, a najviše poginulih je u Iranu i Libanu.

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto izjavio je da je deo osoblja mađarskog konzulata u Erbilu, na severu Iraka, povučen iz bezbednosnih razloga. “Iranski napadi ugrožavaju praktično ceo region Zaliva, pa smo u dogovoru sa saveznicima odlučili da naši vojnici i deo osoblja konzulata budu vraćeni kući”, naveo je Sijarto.

Prema dostupnim informacijama, iranske snage nastavljaju raketne i dron udare na ciljeve širom Bliskog istoka, dok su američko-izraelski napadi usmereni na strateške tačke u Iranu. Nastavak oružanih akcija doveo je do pogoršanja bezbednosne situacije i povećanja broja civilnih žrtava.

Istraga o napadu na američku ambasadu u Iraku je u toku, a nadležne službe prate razvoj događaja i stanje bezbednosti na terenu. Zvaničnici ističu da je situacija i dalje nestabilna i upozoravaju na mogućnost novih napada u regionu.

“Istraga je u toku”, saopšteno je iz nadležnih službi.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Sjedinjene Države i Iran predstavili glavne tačke sporazuma o obustavi vojnih operacija

Zvaničnici SAD izložili predlog sporazuma, potvrđena namera za okončanje vojnih aktivnosti i početak ekonomskih mera

Published

on

By

Zvaničnici SAD izložili predlog sporazuma, potvrđena namera za okončanje vojnih aktivnosti i početak ekonomskih mera

Visoki američki zvaničnici predstavili su u sredu ključne odredbe memoranduma o razumevanju između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koji predviđa prekid vojnih aktivnosti između dve zemlje i njihovih saveznika, uključujući i aktivnosti u Libanu. Tekst sporazuma pročitan je novinarima tokom telefonske konferencije, dok zvanični dokument nije bio javno dostupan.

Prema navodima američkih zvaničnika, sporazum podrazumeva da se vojni sukobi na svim frontovima odmah i trajno obustave, a strane su se obavezale da neće pokretati nove vojne akcije niti pretnje jedna prema drugoj. Dalje, dogovoreno je da Iran može započeti izvoz nafte odmah po potpisivanju memoranduma.

Sporazum takođe predviđa da Iran, u saradnji sa drugom stranom, ulaže maksimalne napore da obezbedi siguran prolaz komercijalnih brodova između Persijskog zaliva i Omanskog mora, bez naplate taksi, u trajanju od 60 dana. U tom periodu, SAD i partneri iz regiona treba da izrade plan za obnovu Irana u vrednosti od najmanje 300 milijardi dolara.

Jedna od centralnih tačaka sporazuma je da Iran potvrđuje obavezu da neće nabavljati niti razvijati nuklearno oružje. Dve strane su se usaglasile da reše pitanje postojećih zaliha obogaćenog nuklearnog materijala. Planirano je i postupno ukidanje američkih sankcija prema Iranu, u skladu sa napretkom u primeni dogovorenih nuklearnih mera.

Za potpisivanje konačnog sporazuma predviđeno je 60 dana, uz mogućnost produženja tog roka uz saglasnost obe strane. Predsednik SAD Donald Tramp naveo je tokom konferencije za novinare u Francuskoj da će, ukoliko sporazum ne bude postignut u predviđenom roku, SAD preispitati dalji pristup, uključujući i mogućnost obnove vojnih operacija, ističući da je cilj sprečavanje razvoja nuklearnog oružja u Iranu.

Američki zvaničnici su istakli da je dogovor rezultat intenzivnih pregovora i da tekst sporazuma sadrži ukupno 14 tačaka. Detalji su preneti novinarima usmenim putem, a međunarodni mediji napominju da dokument nije bio javno dostupan na dan izlaganja.

Sporazum dolazi nakon višemesečnih napetosti i vojnih aktivnosti u regionu. Prethodni pokušaji diplomatskog rešenja nisu doveli do trajnog prekida sukoba, dok međunarodna zajednica izražava podršku naporima za mirno rešavanje spora između SAD i Irana.

Pročitaj još

Svet

Federalne rezerve zadržale kamatne stope zbog ponovnog rasta inflacije

Američka centralna banka potvrdila odluku o nepromenjenim stopama, prateći rast cena usled sukoba u Iranu

Published

on

By

Američka centralna banka potvrdila odluku o nepromenjenim stopama, prateći rast cena usled sukoba u Iranu

Federalne rezerve Sjedinjenih Američkih Država odlučile su u sredu da zadrže referentnu kamatnu stopu na istom nivou, navodeći kao razlog ponovni rast inflacije izazvan povećanjem cena energenata zbog sukoba u Iranu. Odluku je saopštio Federalni komitet za otvoreno tržište (FOMC), zadržavši raspon federalnih kamatnih stopa između 3,5% i 3,75%. Ekonomisti su većinom očekivali ovakav potez centralne banke.

Ovo je ujedno prvo zasedanje FOMC-a kojim predsedava novi guverner Federalnih rezervi, Kevin Warsh, imenovan od strane predsednika Donalda Trampa nakon isteka mandata prethodnog guvernera, Džeroma Pauela, u maju ove godine. Warsh će nakon sastanka održati konferenciju za novinare, gde se očekuju dodatna pojašnjenja o budućoj ekonomskoj politici i pristupu inflaciji.

Prema izveštajima međunarodnih medija, predsednik Tramp je tokom mandata više puta apelovao na prethodnog guvernera da spusti kamatne stope. Međutim, najnoviji podaci pokazuju da je inflacija u Sjedinjenim Državama na najvišem nivou u poslednje tri godine i znatno iznad ciljanih 2% godišnje, što, prema analitičarima, smanjuje verovatnoću promena u monetarnoj politici do kraja godine.

Hank Smit, strateg investicione kompanije Haverford Trust, izjavio je pre sastanka da novi guverner ima zadatak da postigne jedinstvo unutar komiteta i osigura poverenje tržišta. “Ovo nije trenutak ni za smanjenje ni za povećanje kamatnih stopa – ključna je stabilnost i disciplina”, naveo je Smit, dodajući da će pažljivo pratiti nastup Warsha na prvoj konferenciji za novinare.

Ekonomisti i investitori pažljivo prate dalji razvoj događaja, posebno s obzirom na aktuelne geopolitičke rizike i njihov uticaj na međunarodna tržišta energenata. Odluke Federalnih rezervi imaju značajne posledice po troškove zaduživanja građana i preduzeća u Sjedinjenim Državama, ali i globalno.

Ovo je aktuelna vest koja će biti ažurirana novim informacijama tokom dana.

Pročitaj još

Svet

Otvoren Obama predsednički centar i biblioteka u Čikagu

Zvaničnici potvrdili otvaranje centra u Džekson Parku, projekat realizovan nakon višegodišnjih priprema

Published

on

By

Zvaničnici potvrdili otvaranje centra u Džekson Parku, projekat realizovan nakon višegodišnjih priprema

Obama predsednički centar i biblioteka zvanično su otvoreni za javnost 19. juna 2026. godine u Džekson Parku, u Čikagu. Ovaj objekat, koji se prostire na površini od 20 hektara, nalazi se u blizini jezera Mičigen i južno od Muzeja nauke i industrije, na istočnom kraju Midvej Plezansa. Lokacija je odabrana zbog značajnih veza porodice Obama sa ovim delom grada, kako pre tako i nakon političke karijere Baraka Obame. Zvaničnici su naglasili da centar nije samo biblioteka, već i mesto okupljanja zajednice, namenjeno građanima Čikaga, SAD i posetiocima iz celog sveta, sa ciljem očuvanja nasleđa i rada bivšeg predsednika.

Planovi za izgradnju predsedničke biblioteke Baraka Obame prvi put su najavljeni u maju 2015. godine. U saopštenju tadašnjeg predsednika istaknuto je da su svi ključni događaji u njegovom životu povezani sa Čikagom, gde je upoznao suprugu Mišel, osnovao porodicu i započeo rad u zajednici pre ulaska u politiku.

Obama fondacija je tokom pripremne faze razmatrala dve moguće lokacije – Vašington Park i Džekson Park, obe u blizini Univerziteta u Čikagu. Nakon razmatranja, odlučeno je da se centar izgradi na obali jezera. U 2017. godini izabran je tim za upravljanje projektom, ali su pripreme i početak izgradnje trajali još nekoliko godina.

Osim biblioteke, centar uključuje prostorije za različite programe i aktivnosti namenjene zajednici, a cilj je da postane mesto susreta i saradnje građana različitih generacija. Zvaničnici navode da objekat ima i simboličko značenje, jer podseća na ulogu Čikaga u političkom i ličnom razvoju bivšeg predsednika.

Otvaranje centra prati niz događaja i programa tokom prvih nedelja, saopštili su organizatori. Projekat se realizovao uz podršku lokalnih vlasti i zajednice, a izgradnja i sadržaji centra deo su dugoročnog plana revitalizacije ovog dela Čikaga.

Pročitaj još

U Trendu