Connect with us

Svet

UN upozorava: Narednih pet godina sa rekordnim globalnim temperaturama

Projekcije ukazuju na verovatno prekoračenje klimatskog praga od 1,5 stepeni Celzijusa, uz rast rizika od ekstremnih vremenskih pojava

Objavljeno pre

,

UN upozorava: Narednih pet godina sa rekordnim globalnim temperaturama – napad klimatskih promena Foto Izvor: Tanjug AP/Jeremias Gonzalez/Pixabay.com

Projekcije ukazuju na verovatno prekoračenje klimatskog praga od 1,5 stepeni Celzijusa, uz rast rizika od ekstremnih vremenskih pojava

Prema najnovijim klimatskim projekcijama Ujedinjenih nacija, narednih pet godina gotovo je izvesno da će prosečna globalna temperatura prelaziti međunarodni prag koji se smatra bezbednim. Kako navodi Svetska meteorološka organizacija, postoji 75 odsto verovatnoće da će globalna temperatura u periodu od 2026. do 2030. biti viša za više od 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba. Ovaj prag, dogovoren Pariskim klimatskim sporazumom 2015. godine, predstavlja ključnu tačku za napad klimatskih promena.

Napad klimatskih promena utiče na temperature širom sveta

Projekcije pokazuju da postoji 91 odsto verovatnoće da će barem jedna godina u narednih pet godina preći granicu od 1,5 stepeni Celzijusa. Takođe, 86 odsto je verovatno da će jedna od tih godina postati najtoplija u istoriji, prema izveštaju SMO. Svaka godina do 2030. mogla bi biti između 1,3 i 1,9 stepeni Celzijusa toplija u odnosu na kraj 19. veka. Prema rečima Melise Sibruk, klimatske naučnice iz britanske Meteorološke službe, „1,5 stepeni nije neka vrsta litice sa koje ćemo pasti. Svaka dodatna desetinka stepena donosi ozbiljnije posledice.”

Ekstremnije vremenske prilike, uključujući poplave, suše i toplotne talase, očekuju se kao rezultat nastavka napad klimatskih promena. Naučnici upozoravaju da ovakvi uslovi mogu uzrokovati gubitak života, šokove na tržištu hrane i intenzivnije šumske požare. Koralni grebeni i glečeri, kao osetljivi ekosistemi, posebno su pogođeni ovim promenama.

Pregrevanje Arktika i posledice za Amazoniju

SMO prognozira da će Arktik do 2030. godine biti topliji za 1,66 stepeni Celzijusa, a zimski periodi od 2020. do 2025. već su u proseku 1,2 stepena topliji od proseka iz perioda 1991-2020. Narednih pet zima biće, kako se očekuje, 2,8 stepeni toplije u odnosu na taj nedavni prosek. Smanjenje količine leda i snega na Arktiku, koji su ranije reflektovali Sunčevo zračenje, dodatno pogoršava situaciju i doprinosi začaranom krugu zagrevanja.

U izveštaju se navodi i da će se arktički morski led tokom leta nastaviti smanjivati. Amazonija bi mogla postati suvlja, što povećava rizik od požara i utiče na lokalno stanovništvo i planetu u celini. Amazonija je ključan deo prirodne odbrane Zemlje od posledica koje izaziva napad klimatskih promena.

Fenomen El Ninjo dodatno podiže globalne temperature

Kratkoročne prognoze ukazuju na formiranje snažnog El Ninja, prirodnog fenomena zagrevanja Pacifika, koji menja vremenske prilike širom sveta. Prema izveštaju SMO, ovaj fenomen mogao bi potrajati do 2028. godine, dodatno povećavajući globalne temperature. Melisa Sibruk smatra da će 2027. verovatno oboriti temperaturni rekord iz 2024. godine.

Analize oko 200 računarskih simulacija, koje koriste 13 različitih klimatskih modela iz više zemalja, potvrdile su da se Arktik zagreva 3,5 puta brže od ostatka planete. To pokazuje ubrzanje procesa koji karakteriše napad klimatskih promena. Ukoliko ovakve projekcije postanu stvarnost, one bi mogle potvrditi zabrinutost naučnika da se brzina klimatskih promena povećava.

Izveštaj UN upozorava da produženo prekoračenje praga od 1,5 stepeni značiće povećanje rizika za ljudske živote, ekosisteme i infrastrukturu. Stručnjaci napominju da svaka dodatna desetinka stepena povećava ozbiljnost posledica sa kojima se suočava čovečanstvo.

Pročitaj još

Svet

Meta postigla nagodbu u tužbi zbog zavisnosti od društvenih mreža, isplatiće do 16,7 milijardi dolara

Kompanija Meta, vlasnik Facebooka i Instagrama, pristala je na isplatu milijardske sume u okviru nagodbe sa američkim državama.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Meta postigla nagodbu u tužbi zbog zavisnosti od društvenih mreža, isplatiće do 16,7 milijardi dolara – nagodba Meta zavisnost

Kompanija Meta, vlasnik Facebooka i Instagrama, pristala je na isplatu milijardske sume u okviru nagodbe sa američkim državama.

Detalji nagodbe

Meta, kompanija koja stoji iza popularnih platformi kao što su Facebook i Instagram, postigla je nagodbu u sredu, prema sudskim dokumentima. Ova nagodba dolazi kao rezultat tužbe koju su podnele brojne američke države, tvrdeći da su ove platforme doprinele rastu zavisnosti od društvenih mreža među korisnicima. Meta bi mogla isplatiti do 16,7 milijardi dolara državama koje su pokrenule tužbu.

Ovo je jedan od najvećih pravnih poravnanja u industriji tehnologije, a posebno se ističe zbog svoje fokusiranosti na problematiku zavisnosti od društvenih mreža. Detalji nagodbe još uvek se finaliziraju, a očekuje se da će imati dugoročne implikacije kako za kompaniju, tako i za regulativu društvenih mreža.

Reakcije i posledice

Nagodba je izazvala različite reakcije među analitičarima i korisnicima društvenih mreža. Neki smatraju da će ova odluka postaviti novi standard u regulaciji sadržaja na internetu, dok drugi izražavaju zabrinutost da bi to moglo uticati na slobodu izražavanja online.

Stručnjaci predviđaju da će ovaj slučaj možda otvoriti vrata za dalje pravne akcije protiv drugih tehnoloških giganta, ukoliko se dokaže da imaju negativan uticaj na mentalno zdravlje korisnika.

Pročitaj još

Svet

Naslednik Karoline Levit još uvek nije izabran, rotacija dužnosti u Beloj kući

Susie Wiles razmatra kandidate za novog sekretara za štampu, bez jasnih favorita

Objavljeno pre

,

Objavio:

Naslednik Karoline Levit još uvek nije izabran, rotacija dužnosti u Beloj kući – Bela kuća sekretar za štampu

Susie Wiles razmatra kandidate za novog sekretara za štampu, bez jasnih favorita

WASHINGTON — Predsednik Tramp još uvek nije odabrao naslednika Karoline Levit na mestu sekretara za štampu Bele kuće, čiji je poslednji radni dan zakazan za petak, potvrdili su izvori bliski administraciji.

Privremeno rešenje i potencijalni kandidati

Za sada će dužnost držanja konferencija za novinare rotirati među višim zvaničnicima, a ne članovima tima za štampu i komunikacije. Glavna šefica osoblja Susie Wiles aktivno traži potencijalne naslednike, ali izbor još uvek nije finalizovan i nema izraženih favorita.

Ime republikanskog komentatora Scotta Jenningsa se pominjalo kao mogućnost, ali izgleda da on neće biti konačan izbor. Ceo tim Karoline Levit ostaje na svojim pozicijama i nastaviće da izveštava direktoru za komunikacije Stevenu Cheungu.

Karolina Levit prelazi u MAGA Inc.

Kako je ranije najavila, Karolina Levit se vraća u MAGA Inc., super PAC gospodina Trampa, gde će nastaviti da deluje kao glavni spoljni savetnik predsednika. Njena izvršna asistentkinja Kieghan Nangle prelazi na poziciju koordinatora za štampu.

Pročitaj još

Svet

Iran i Oman postigli dogovor o podeli Ormuskog moreuza i prihoda

Revolucionarna garda saopštila da otvaranje plovnog puta zavisi od uslova koje moraju prihvatiti Sjedinjene Američke Države

Objavljeno pre

,

Objavio:

Iran i Oman postigli dogovor o podeli Ormuskog moreuza i prihoda – podela Ormuskog moreuza

Revolucionarna garda saopštila da otvaranje plovnog puta zavisi od uslova koje moraju prihvatiti Sjedinjene Američke Države

Iran i Oman postigli su dogovor o podeli Ormuskog moreuza i prihoda koje ovaj strateški prolaz donosi, saopštila je u sredu Revolucionarna garda. Prema poslednjim informacijama, ključni plovni put neće biti ponovo otvoren ukoliko Sjedinjene Američke Države ne prihvate uslove koje su dve zemlje postavile.

Detalji dogovora Irana i Omana

Prema zvaničnoj izjavi Revolucionarne garde, Iran i Oman su tokom prethodnog meseca vodili povremene pregovore o kontroli pomorskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz. Pre početka sukoba u februaru, ovim putem je prolazila petina svetskih isporuka nafte i tečnog prirodnog gasa. Nakon izbijanja rata, većina pomorskog saobraćaja je obustavljena, što je uticalo na porast globalnih cena energenata.

„Ormuski moreuz pripada Iranu i državi Oman. Sa Omanom pregovaramo već oko mesec dana i postigli smo rezultate koji su prihvatljivi za obe strane“, izjavio je portparol IRGC Hosein Mohebi. Dodao je da su tokom pregovora postignuti dogovori o udelu svake zemlje u vodama moreuza, kao i o zajedničkom udelu u prihodima.

Dalji koraci i uslovi za otvaranje moreuza

Iako je postignut dogovor između dve države, otvaranje Ormuskog moreuza za međunarodni saobraćaj zavisi od prihvatanja postavljenih uslova od strane Sjedinjenih Američkih Država. Tokom poslednjih nedelja, Teheran i Vašington sprovodili su odvojene blokade, nastojeći da uspostave kontrolu nad ovim izuzetno važnim plovnim putem.

S obzirom na dosadašnji tok pregovora, još uvek nije jasno kada bi saobraćaj kroz moreuz mogao biti obnovljen. Dogovor Irana i Omana predstavlja važan korak ka normalizaciji, ali ključni faktor ostaje reakcija Sjedinjenih Američkih Država na postavljene zahteve.

Značaj Ormuskog moreuza za globalnu trgovinu

Ormuski moreuz ima izuzetno veliki značaj za svetsku trgovinu energentima, jer je kroz ovaj prolaz pre izbijanja sukoba transportovano oko 20% ukupne svetske nafte i tečnog prirodnog gasa. Obustava saobraćaja dovela je do rasta cena energenata na međunarodnom tržištu, a stabilizacija situacije u regionu postala je prioritet za brojne države.

Na kraju, dogovor Irana i Omana o podeli Ormuskog moreuza i prihoda signalizira mogućnost za korak napred u rešavanju ovog regionalnog pitanja. Međutim, sve oči su sada uprte u to da li će Sjedinjene Američke Države prihvatiti uslove za obnavljanje saobraćaja kroz ovaj strateški važan prolaz.

Pročitaj još

U Trendu