Connect with us

Svet

Industrijska proizvodnja u Evropskoj uniji raste 2,9 odsto posle višegodišnjeg pada

Prema saopštenju Eurostata, vrednost prodate robe u EU dostigla je 6.090 milijardi evra, a prehrambeni sektor prednjači u oporavku

Objavljeno pre

,

Industrijska proizvodnja u Evropskoj uniji raste 2,9 odsto posle višegodišnjeg pada Foto Izvor: Pixabay.com

Prema saopštenju Eurostata, vrednost prodate robe u EU dostigla je 6.090 milijardi evra, a prehrambeni sektor prednjači u oporavku

Industrijska proizvodnja u Evropskoj uniji zabeležila je značajan oporavak tokom 2025. godine, čime je prekinut višegodišnji negativan trend. Prema saopštenju Eurostat-a, rast industrijske proizvodnje u Evropskoj uniji iznosio je 2,9 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Ovo je prvi zabeleženi rast od 2022. godine, jer su tokom 2023. i 2024. godine registrovani uzastopni padovi od 1,5 i 1,9 procenata.

Industrijska proizvodnja u Evropskoj uniji i vrednosti po sektorima

Podaci pokazuju da je industrijska proizvodnja u Evropskoj uniji u stalnim cenama tokom 2025. godine dostigla rast, dok je ukupna vrednost prodate industrijske robe porasla sa 5.869 milijardi evra u 2024. na 6.090 milijardi evra u 2025. godini. Štaviše, posle perioda umerenog rasta od 2015. do 2018. godine i oštrog pada izazvanog pandemijom 2020. godine, sektor je pokazao kratkotrajni oporavak 2021. i 2022. godine. Kao rezultat, tek 2025. godine većina industrijskih delatnosti beleži ponovno jačanje.

Najveći rast u prehrambenom sektoru

Prema saopštenju, sektor proizvodnje prehrambenih proizvoda prednjači sa rastom od 3,8 odsto u poređenju sa prethodnom godinom i rastom od ukupno 11,2 odsto u odnosu na 2015. godinu. Sektor mašina i opreme ostvario je drugi najveći rast sa 3,3 odsto, dok je proizvodnja motornih vozila i prikolica zabeležila skroman rast od 0,6 procenata. Ipak, hemijski sektor i proizvodnja metalnih proizvoda (osim mašina i opreme) suočili su se sa padom od po 1,4 odsto u odnosu na 2024. godinu. Ove dve grane predstavljaju jedine sektore u prerađivačkoj industriji sa ukupnim padom proizvodnje u protekloj deceniji.

Trendovi i kretanja industrijske proizvodnje u Evropskoj uniji

Tokom poslednje decenije, industrijska proizvodnja u Evropskoj uniji prolazila je kroz različite faze. Umeren rast zabeležen je između 2015. i 2018. godine, dok je 2020. godina donela oštar pad zbog pandemije. U međuvremenu, 2021. i 2022. godina donele su kratkotrajni oporavak, ali su 2023. i 2024. godine donele nove padove. Na kraju, 2025. godina donosi stabilizaciju i povratak na rast, što je vidljivo kroz rast vrednosti prodate proizvodnje i pozitivne trendove u većini sektora. Zbog toga, očekivanja su da bi industrijska proizvodnja u Evropskoj uniji mogla nastaviti sa pozitivnim kretanjima i narednih godina.

Pročitaj još

Svet

Tramp preti promenom imena jezera Ontario u ‘Jezero Amerika’ usled trgovinskih tenzija sa Kanadom

Predsednik SAD razmatra promenu imena jezera kao odgovor na trgovinske nesuglasice sa Kanadom, nakon uvođenja visokih carina.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Tramp preti promenom imena jezera Ontario u 'Jezero Amerika' usled trgovinskih tenzija sa Kanadom – Tramp Jezero Amerika

Predsednik SAD razmatra promenu imena jezera kao odgovor na trgovinske nesuglasice sa Kanadom, nakon uvođenja visokih carina.

U najnovijem razvoju događaja u trgovinskim odnosima između Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, predsednik Donald Tramp zapretio je promenom imena jezera Ontario u ‘Jezero Amerika’. Ova izjava dolazi u trenutku kada su trgovinske tenzije između dve zemlje eskalirale nakon neuspešnih pregovora.

Trgovinski rat i njegove posledice

Trampova administracija uvela je 50% carine na stotine kanadskih proizvoda, što je izazvalo oštar odgovor kanadskog premijera Marka Carneyja koji je najavio nove protivmere. Dodatno, predsednik Tramp najavio je uvođenje istih carina na sve uvoze automobila i čelika iz Kanade počev od januara naredne godine.

‘Kanada više neće biti tretirana kao država!’ izjavio je Tramp, naglašavajući da Kanada ‘godinama iskorišćava SAD’. Ove mere su poslednji u nizu poteza koji su zaoštrili odnose sa severnim susedom, s kojim SAD deli dugogodišnje savezništvo.

Razmatranje promene imena jezera Ontario

Predlog o promeni imena jednog od Velikih jezera nije prvi put da Tramp koristi geografska imena za političke svrhe. Ranije je tokom svog mandata predložio i promenu imena Meksičkog zaliva u ‘Zaliv Amerika’, što je realizovao potpisivanjem izvršne naredbe. Ovaj potez se smatra još jednim simboličkim gestom u tekućim trgovinskim sporovima.

Pročitaj još

Svet

Tragedija u Montani: Više osoba, uključujući decu, poginulo u pucnjavi i požaru

Istraga je u toku nakon što je osumnjičeni izvršio samoubistvo, a motivi napada se još uvek istražuju.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Tragedija u Montani: Više osoba, uključujući decu, poginulo u pucnjavi i požaru – pucnjava i požar u Montani

Istraga je u toku nakon što je osumnjičeni izvršio samoubistvo, a motivi napada se još uvek istražuju.

Detalji incidenta

U nedelju uveče, u domu u Bilingsu, Montana, došlo je do tragičnog događaja u kojem su više osoba, uključujući decu, izgubile živote usled pucnjave i požara. Lokalne vlasti i mediji su potvrdili ovaj nemili događaj. Yellowstone County Sheriff’s Office je izjavio da je osumnjičeni poznavao žrtve, te da je reč o porodičnom nasilju koje nije bilo nasumično.

Istraga u toku

Nakon što je policija primila poziv o aktivnom napadaču, na mesto događaja stigli su za manje od 15 minuta. Po dolasku, čuli su pucnje iz zadnjeg dela kuće, a ubrzo potom kuća je bila obavijena dimom. Istraga je još uvek u toku kako bi se utvrdili tačni motivi napada. Kent O’Donnell, privremeni šerif okruga Yellowstone, potvrdio je da su među žrtvama i odrasli i deca.

Bezbednost javnosti

Vlasti su naglasile da nema dalje opasnosti za javnost i da će nastaviti da informišu javnost kako istraga bude napredovala.

Pročitaj još

Svet

Ruska informativna strategija koristi Skota Ritera za prikrivanje pritiska na vojsku

Nastupi Skota Ritera koriste se za odvlačenje pažnje sa napada na ruske logističke centre i gubitaka privrede

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ruska informativna strategija koristi Skota Ritera za prikrivanje pritiska na vojsku – pritisak na rusku vojnu mašineriju

Nastupi Skota Ritera koriste se za odvlačenje pažnje sa napada na ruske logističke centre i gubitaka privrede

Bivši inspektor UN i čest gost proruskih medija, Skot Riter, ponovo je izazvao pažnju javnosti nakon što je na društvenoj mreži Iks odgovorio predsedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom serijom ličnih uvreda. Ovaj nastup predstavlja deo šire strategije informacione kampanje, gde se napadima pokušava prikriti napad na ruske logističke centre i opadanje podrške ratu, što čini ključnu temu — pritisak na rusku vojnu mašineriju.

Riter je, umesto argumentovane diskusije, optužio Zelenskog da je „nadrogiran do besvesti”. Ovakva retorika ima za cilj da skrene javnu pažnju sa aktuelnih dešavanja na frontu, posebno jer je Volodimir Zelenski nedavno istakao slabosti Ruske Federacije, uključujući pojačane napade na ukrajinsku infrastrukturu i pad unutrašnje podrške ratu. Pored toga, ukrajinske snage su izvele udare na važne ruske logističke ciljeve, među kojima je i kompanija Wildberries, čiji su gubici procenjeni na blizu trilion rubalja.

Uloga Skota Ritera u ruskoj propagandi

Međutim, prema zvaničnim analizama, nastupi Skota Ritera služe propagandnim potrebama ruskih medija. Njegov kredibilitet kao „nezavisnog analitičara“ doveden je u pitanje, jer je dvaput osuđivan u Sjedinjenim Američkim Državama i godinama nastupa kao komentator medija pod kontrolom Kremlja. Pre svega, njegove prognoze o brzom slomu Ukrajine iz početka 2022. pokazale su se netačnim.

Osim toga, analitičari projekta EUvsDisinfo ukazuju da komentatori poput Ritera stvaraju „efekat eho-komore“. Na taj način, zapadno poreklo analitičara koristi se kako bi se domaćoj i stranoj javnosti prikazala slika objektivnog zapadnog glasa, koji navodno potvrđuje ruske narative.

Pritisak na rusku vojnu mašineriju ostaje tema

Uprkos pokušajima ruske propagande da kroz Riterove nastupe skrene pažnju, činjenice ostaju nepromenjene. Ukrajinske snage i dalje sprovode napad na ruske logističke i energetske centre, podrivajući sposobnost Moskve da finansira i vodi rat. Kao rezultat, reakcije iz Kremlja često uključuju nervozne medijske kampanje i uvrede prema ukrajinskom rukovodstvu, umesto konkretnih vojnih ili ekonomskih odgovora.

Na kraju, jasna je namera informacione strategije — korišćenje pojedinaca sa zapada za kreiranje slike o objektivnoj podršci ruskim narativima, dok se istovremeno odvlači pažnja sa suštinskog problema: kontinuirani pritisak na rusku vojnu mašineriju i privredu.

Pročitaj još

U Trendu