Connect with us

Srbija

OVDE JE, PREMA PREDANJU, KRŠTEN ISUS HRIST: Samer Khasseb otkriva biblijsko blago Jordana

Samer Khasseb, vodič iz Jordana rođen u Beogradu, približava putnicima iz Srbije i regiona manje poznata hrišćanska mesta.

Objavljeno pre

,

Biblijska mesta Jordana: Vodič Samera Khasseba otkriva nepoznate priče Balkanu Foto Izvor: Privatna arhiva

Samer Khasseb, vodič iz Jordana rođen u Beogradu, približava putnicima iz Srbije i regiona manje poznata hrišćanska mesta.

Za mnoge putnike, Jordan je sinonim za Petru, Vadi Rum i Mrtvo more. Međutim, prema vodiču Sameru Khassebu, Jordan krije još jedno lice – zemlju bogate biblijske istorije, koja je često nepoznata turistima sa Balkana. Kao Jordanac rođen u Beogradu, sa majkom iz Srbije i ocem iz Jordana, Samer Khasseb već godinama dočekuje i vodi goste iz Srbije i regiona, pokazujući im Jordan iz autentične perspektive.

Poznavanje oba mentaliteta, kako balkanskog tako i bliskoistočnog, omogućilo je Sameru da posetiocima ne prenosi samo istorijske činjenice, već i priče, običaje i gostoprimstvo po kojima je Jordan poznat. Njegova misija je da postane most između Srbije, Balkana i Jordana, ističući duboke veze ove zemlje sa hrišćanstvom i biblijom.

Biblijska mesta Jordana: nepoznate tačke hodočasničke mape

Prema rečima Samera Khasseba, biblijska mesta Jordana, iako izuzetno značajna za istoriju hrišćanstva, ostaju nedovoljno poznata ljudima iz Srbije i regiona. Tokom Velikog jubileja 2000. godine, pet velikih lokaliteta dobilo je posebno mesto na hrišćanskoj mapi Jordana. Najznačajniji među njima je Betanija iza Jordana – Al-Maghtas, na reci Jordan, gde je, prema tradiciji, Sveti Jovan Krstitelj krstio Isusa Hrista. Ovaj lokalitet je upisan na UNESCO Listu svetske baštine 2015. godine.

Za hrišćanske vernike, dolazak na obalu Jordana predstavlja poseban emotivni trenutak. Samer Khasseb ističe da poseta Betaniji nije samo turistički obilazak, već i duhovno iskustvo koje ostavlja snažan utisak na putnike iz regiona.

Planina Nebo, Mukavir i još tri svete lokacije

Druga važna tačka jeste Planina Nebo, mesto sa kojeg je, po predanju, prorok Mojsije ugledao Obećanu zemlju. Danas se na ovom lokalitetu nalazi značajan ranohrišćanski kompleks sa očuvanim vizantijskim mozaicima, dok pogled sa planine obuhvata dolinu Jordana, Mrtvo more i deo Svete zemlje.

Izuzetno važan je i antički Mukavir (Machaerus), drevna tvrđava iznad Mrtvog mora, povezana sa zatočenjem i pogubljenjem Svetog Jovana Krstitelja. Ostaci tvrđave i pogled sa visoravni dodatno dočaravaju dramatičnu istoriju ovog mesta.

Pored toga, Tel Mar Elias – Brdo Svetog Ilije, tradicionalno se vezuje za proroka Iliju i značajno je hodočasničko mesto zbog vekovnog verskog predanja i ostataka ranih crkava. Peto mesto zauzima Crkva Gospe od Gore u Anjari, gde, prema lokalnoj tradiciji, Isus, Bogorodica i učenici prolazili i odmarali u pećini.

Madaba i značaj biblijskih lokaliteta Jordana

Iako su pomenutih pet lokacija posebne tačke hodočasničkog puta, Madaba takođe zauzima važno mesto. Grad je poznat po vizantijskoj mozaičkoj karti Svete zemlje i brojnim ostacima ranohrišćanskih crkava i manastira. Širom Jordana moguće je naići na arheološke tragove povezane sa biblijskim prorocima i prvim hrišćanskim zajednicama.

Za Samera Khasseba, upravo ovakva biblijska mesta Jordana predstavljaju potencijal za jače povezivanje sa ljudima iz Srbije i Balkana. On naglašava: „Meni je posebno važno da ovu priču približim Srbiji i celom Balkanu, jer mnogi ljudi ne znaju koliko je Jordan duboko povezan sa biblijskom istorijom i hrišćanstvom.“

Svojim radom, Samer Khasseb nastoji da svako putovanje iz Srbije u Jordan postane više od turističkog obilaska, donoseći priče i nasleđe koje spajaju dve regije i otkrivaju bogatstvo biblijskih mesta Jordana.

Pročitaj još

Srbija

Nikako NE BERITE CVEĆE gde god vam se dopadne: U pojedinim zemljama za to slede OZBILJNE KAZNE

Objavljeno pre

,

Objavio:

flowers, beautiful flowers, asters, nature, flower background, flower wallpaper, book

Šetnja kroz prirodu i branje cveta za uspomenu mnogim turistima deluju kao potpuno bezazleni postupci. Ipak, u pojedinim državama i zaštićenim područjima to može biti prekršaj, posebno kada je reč o zaštićenim biljnim vrstama.

Italija je jedan od primera. U zaštićenim područjima postoje stroga pravila o sakupljanju samonikle flore. Tako je ove godine u Parku prirode Monviso jedan planinar kažnjen sa više od 600 evra nakon što je pronađen sa više od 600 upravo ubranih cvetova zaštićene lincure.

Sličan slučaj zabeležen je i u Parku prirode Marguareis, gde je turistički posetilac uhvaćen sa 204 cveta. Zbog toga je kažnjen sa 216 evra, a ubrano cveće je zaplenjeno.

Poseban oprez potreban je i kada se biljke nose preko granice. Švajcarske vlasti upozoravaju da su određene zaštićene vrste biljaka obuhvaćene međunarodnim pravilima CITES, pa njihov unos može biti zabranjen ili zahtevati odgovarajuću dozvolu.

Zato fotografija može biti najbolji suvenir. Pre nego što uberete cvet koji vam se dopao, proverite lokalna pravila – naročito ako se nalazite u nacionalnom parku, rezervatu ili drugom zaštićenom području. Ono što izgleda kao mala uspomena sa putovanja može se pretvoriti u prilično skup suvenir.

Pročitaj još

Srbija

Nosite mnogo gotovine preko granice?! Evo kada novac morate da prijavite

Objavljeno pre

,

Objavio:

banknotes, currency, finance, euro, investment, inflation, loan, corruption, bribes, money, wealth, cash, business, savings, euro, money, money, money, money, money

Ako na putovanje nosite veću količinu gotovine, nije dovoljno samo da novac stavite u novčanik ili kofer i krenete preko granice. Za veće iznose postoje pravila koja putnici moraju da poštuju, a nepoznavanje propisa može da dovede do zadržavanja novca i dodatnih provera.

U Srbiji važi jasno pravilo: svako ko preko državne granice prenosi 10.000 evra ili više, odnosno protivvrednost u dinarima ili drugoj valuti, mora taj novac da prijavi carini. To važi i prilikom ulaska i prilikom izlaska iz zemlje.

Prilikom prijave popunjava se obrazac za prenos fizički prenosivih sredstava plaćanja, a putnik dobija potvrdu o prijavljenom iznosu. To je posebno važno ako novac kasnije planira da iznese iz Srbije.

Slično pravilo postoji i prilikom ulaska u Evropsku uniju ili izlaska iz nje. Ako kod sebe imate 10.000 evra ili više u gotovini i drugim sredstvima koja se računaju kao gotovina, morate da podnesete prijavu carinskim organima.

Važno je i da se limit posmatra po osobi, pa nije dobro računati da će se veća suma automatski „rasporediti“ na članove porodice bez provere konkretnih pravila.

Zato pre puta proverite propise zemlje u koju ulazite, ali i države iz koje izlazite. Ako nosite 10.000 evra ili više, nemojte čekati da vas carinik pita – novac prijavite na vreme.

Pročitaj još

Srbija

TURISTI, OPREZ: U ovim zemljama ne smete da hranite golubove – kazne mogu biti PAPRENE

Objavljeno pre

,

Objavio:

homing pigeon, nature, pigeon, columba livia domestica, bird, gray home

Hranjenje golubova mnogima deluje kao bezazlena turistička zabava, ali u pojedinim gradovima to može da vas košta mnogo više nego što ste očekivali. Pravila postoje zbog problema koje velika populacija ptica može da izazove – od prljanja ulica i spomenika do potencijalnih higijenskih problema.

Venecija je jedan od najpoznatijih primera. Hranjenje golubova u gradu je zabranjeno, a turisti koji prekrše pravilo mogu biti novčano kažnjeni. Grad se godinama bori sa velikim brojem ptica i štetom koju njihovi izmeti mogu da naprave na istorijskim građevinama.

Slična pravila postoje i u pojedinim gradovima Nemačke. Na primer, u Ofenbahu je hranjenje golubova zabranjeno, a kazna može dostići 500 evra. U Štutgartu takođe postoji zabrana hranjenja golubova i ptica močvarica, upravo zbog kontrole njihove brojnosti i zaštite javnih površina.

Posebno stroga pravila važe u Singapuru. Hranjenje divljih životinja, uključujući golubove, predstavlja prekršaj. U martu 2026. jedna žena je kažnjena sa 9.000 singapurskih dolara zbog ponavljanog hranjenja ptica. Dodatno pooštravanje kazni predviđeno je tokom druge polovine 2026. godine.

Ni Francuska nije potpuno bez ograničenja. Prema zvaničnim informacijama francuske administracije, zabranjeno je učestalo privlačenje ili hranjenje životinja, uključujući golubove, ukoliko to dovodi do nehigijenskih uslova, dok lokalne vlasti mogu uvesti i posebne zabrane.

Zato ono što izgleda kao simpatična fotografija sa jatom golubova može turistu doneti sasvim drugačiju uspomenu. Pre nego što izvadite hleb iz torbe, proverite lokalna pravila – jer u nekim destinacijama ptice možete gledati, ali ih nikako ne smete hraniti.

Pročitaj još

U Trendu