Connect with us

Srbija

Arheološko otkriće na Klisi: Ispod groblja iz 11. veka pronađeno naselje staro 5.000 godina

Na lokalitetu Klisa kod Novog Sada otkriveno je praistorijsko naselje ispod srednjovekovne nekropole, istraženo oko 50 grobova.

Objavljeno pre

,

Arheološko otkriće na Klisi: Ispod groblja iz 11. veka pronađeno naselje staro 5.000 godina Foto Izvor: Pixabay.com

Na lokalitetu Klisa kod Novog Sada otkriveno je praistorijsko naselje ispod srednjovekovne nekropole, istraženo oko 50 grobova.

Arheolozi su na lokalitetu Klisa kod Novog Sada otkrili višeslojni lokalitet, gde su ispod groblja iz 11. veka pronašli tragove praistorijskog naselja starog oko 5.000 godina. Ova otkrića su rezultat zaštitnih arheoloških istraživanja koja prethode planiranim građevinskim radovima na ovom području. Prema rezultatima najnovijih iskopavanja, na lokalitetu je do sada istraženo oko 50 grobova koji pripadaju srednjovekovnoj nekropoli.

Višeslojni lokalitet otkriva bogatu istoriju

Prema rečima arheologa dr Ljubiše Vasiljevića, koji vodi istraživanja na Klisi, nekropola iz 11. veka pripada takozvanoj belobrdskoj kulturi. Ta kultura je, kako je objasnio, obuhvatala zapadni deo istočne Evrope, uključujući i današnju Vojvodinu, kao i delove Hrvatske i Mađarske. Tokom ranijih faza istraživanja otkriveno je oko 40 grobova, a nastavkom radova njihov broj se povećao na približno 50. Ispod tih grobova, arheolozi su pronašli i tragove praistorijskog naselja, starog oko 5.000 godina, što govori o slojevitosti i značaju ovog lokaliteta.

Zaštitna arheološka istraživanja pre izgradnje

Ova otkrića su deo zaštitnih arheoloških istraživanja koja prethode planiranoj izgradnji na Klisi. Kraj prošle godine doneo je potvrdu da se ispod budućeg gradilišta nalazi višeslojni lokalitet, što je arheolozima omogućilo detaljnije ispitivanje slojeva istorije. Osim toga, ovakva otkrića pružaju dragocene podatke o životu ljudi koji su tokom vekova nastanjivali ovu oblast. S druge strane, svako novo otkriće doprinosi širem razumevanju razvoja naselja na prostoru današnjeg Novog Sada.

Belobrdska kultura i značaj nalaza za nauku

Na Klisi je pronađen značajan broj grobova iz perioda srednjeg veka, dok tragovi praistorijskog naselja svedoče o dugoj ljudskoj prisutnosti na ovom prostoru. Prema rečima dr Ljubiše Vasiljevića, belobrdska kultura karakteristična je za zapadni deo istočne Evrope. Takva otkrića su važna za naučnu zajednicu, jer omogućavaju bolje razumevanje kulturnih i istorijskih procesa koji su oblikovali današnju Vojvodinu. Pored toga, nalazi sa Klise će biti predmet daljih analiza i publikacija, što će doprineti očuvanju i promociji bogate arheološke baštine Srbije.

Pročitaj još

Srbija

Zemljotres u Kraljevu: Slabiji potres probudio stanovnike grada koji pamti razaranja

Seizmološki zavod Srbije registrovao je jutros zemljotres jačine 2,4 stepena po Rihteru na području Kraljeva u 7.24 sati.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zemljotres u Kraljevu: Slabiji potres probudio stanovnike grada koji pamti razaranja

Seizmološki zavod Srbije registrovao je jutros zemljotres jačine 2,4 stepena po Rihteru na području Kraljeva u 7.24 sati.

Jutros je zabeležen slabiji zemljotres u Kraljevu, prema podacima Seizmološkog zavoda Srbije. Potres je bio jačine 2,4 stepena po Rihteru i dogodio se u 7.24 sati. Zemljotres u Kraljevu, iako manji, privukao je pažnju građana ovog grada, koji se i dalje sećaju razaranja iz prošlosti.

Prema dostupnim informacijama, aparati su registrovali podrhtavanje tla, ali nije bilo izveštaja o šteti niti povređenima. Stanovnici su osetili podrhtavanje, ali su se ubrzo vratili svojim svakodnevnim aktivnostima. Ovakvi slabiji potresi nisu retkost na ovom području, ali svako novo podrhtavanje podseća na ranije događaje.

Sećanje na zemljotres iz 2010. godine

Zemljotres u Kraljevu iz 2010. godine ostavio je dubok trag u kolektivnom pamćenju. Tada je grad pogodio snažan potres od 5,4 stepena po Rihteru. Kao rezultat, došlo je do velikih razaranja i izgubljena su dva života. Iako je današnji zemljotres bio znatno slabiji, mnogi građani su ga doživeli sa dozom zabrinutosti, podsećajući se na težinu prošlih događaja.

Zemljotresi u ovom delu Srbije nisu neuobičajeni, što potvrđuju i podaci Seizmološkog zavoda Srbije. Stručnjaci redovno prate seizmičku aktivnost i apeluju na građane da ostanu smireni, posebno kada su potresi slabog intenziteta.

Reakcije i mere opreza

Nakon jutrošnjeg podrhtavanja, seizmolozi su saopštili da nema razloga za paniku. Takođe, naglašavaju da se slabiji zemljotresi poput ovog javljaju povremeno i najčešće ne izazivaju materijalnu štetu. Ipak, stanovnici Kraljeva i dalje su oprezni kada osete podrhtavanje, imajući u vidu prethodna iskustva.

Zemljotres u Kraljevu je još jednom pokazao koliko su građani ovog grada osetljivi na seizmičke događaje. Iako jutrošnji potres nije izazvao veće probleme, podseća na potrebu za stalnom pažnjom i informisanošću o prirodnim pojavama koje mogu uticati na svakodnevni život.

Pročitaj još

Srbija

Sukob mlade i kume na venčanju u Beogradu: Prijateljstvo na testu pred gostima

Mlada i kuma iz Beograda ušle su u žustru raspravu tokom svadbenog slavlja, otkrivajući višemesečne nesuglasice pred svima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Sukob mlade i kume na venčanju u Beogradu: Prijateljstvo na testu pred gostima

Mlada i kuma iz Beograda ušle su u žustru raspravu tokom svadbenog slavlja, otkrivajući višemesečne nesuglasice pred svima.

Dan koji je trebalo da bude najlepši u životu jednog para u Beogradu pretvorio se u scenu koju će gosti dugo pamtiti. Na svadbi je došlo do otvorenog sukoba između mlade i njene kume, a sve se odigralo pred punom salom. Povod je bila rasprava o tome ko donosi odluke, ali iza svega su, prema rečima prisutnih, stajali višemesečni nesporazumi.

Napetost kulminirala na svadbenom veselju

Tokom venčanja u Beogradu, mlada se usred sale obratila svojoj kumi povišenim tonom, pitajući: „Mora li i danas po tvom?“ Ova rečenica pokrenula je lančanu reakciju, jer je kuma, koja je do tada pomagala u organizaciji, odgovorila da je izložena pritisku već mesecima. Gosti su sa nevericom posmatrali razvoj situacije, dok su neki pokušavali da smire tenzije.

Prijateljstvo mlade i kume trajalo je više od deset godina, ali je napeta atmosfera postala sve izraženija tokom priprema za venčanje. Kuma je preuzela na sebe organizaciju devojačke večeri, kao i dogovore sa dekoraterima, fotografom i bendom. Međutim, kako su pripreme odmicale, mlada je često izražavala nezadovoljstvo izborima koje je kuma pravila.

Nesuglasice tokom priprema za venčanje

Jedna od gošći ispričala je da je mlada imala primedbe na različite aspekte organizacije. „Sve joj je smetalo. Jedan dan boja cveća, drugi raspored stolova, treći izbor muzike. Kuma je stalno slušala da nešto nije dovoljno dobro, iako je odvajala svoje vreme i novac kako bi pomogla“, opisala je gošća situaciju. Takođe, nekoliko dana pre venčanja, mlada je promenila plan za devojačko veče bez konsultacija sa kumom, što je dodatno pogoršalo odnose.

Na dan venčanja, napetost je dostigla vrhunac. Mlada je javno prebacila kumi što kasni ceremonija, dok je kuma uzvratila da je pritisak postao prevelik i da je osećala kako je maltretiraju već mesecima. Ova razmena reči ostavila je snažan utisak na sve prisutne, a mnogi su ostali zatečeni što se dugogodišnje prijateljstvo našlo na takvom iskušenju.

Posledice sukoba pred gostima

Zbog incidenta, veselje je na kratko zastalo dok su prisutni pokušavali da smire situaciju. Pitanje odnosa mlade i kume, kao i sukobi tokom priprema, postali su glavna tema razgovora među gostima. Iako su obe strane imale svoje razloge za nezadovoljstvo, događaj je pokazao koliko intenzivne pripreme i očekivanja mogu uticati na odnose među bliskim osobama.

Napetost i nesuglasice koje su isplivale na površinu tokom svadbe u Beogradu još jednom su pokazale koliko je važno otvoreno komunicirati o očekivanjima i obavezama, posebno kada su u pitanju veliki životni događaji poput venčanja.

Pročitaj još

Srbija

‘KADA SMO OTVORILI GRUDNI KOŠ…’ Atentat na Zorana Đinđića: Hirurg otkriva detalje borbe za život premijera

Lekarski tim se suočio sa teškim povredama koje su premijeru nanete, a šanse za oporavak bile su minimalne.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Atentat na Zorana Đinđića: Hirurg otkriva detalje borbe za život premijera

Lekarski tim se suočio sa teškim povredama koje su premijeru nanete, a šanse za oporavak bile su minimalne.

Smrt premijera Srbije Zorana Đinđića nakon atentata 12.03.2003. godine ostavila je dubok trag u novijoj srpskoj istoriji. O dramatičnim trenucima neposredno posle atentata i naporima da se premijer spasi, govorio je kardiohirurg prof. dr Miljko Ristić, koji je bio deo tima u Kliničkom centru Srbije. Tema „atentat na Zorana Đinđića“ i dalje zaokuplja pažnju javnosti, a iskustvo lekara iz tog dana osvetljava težinu situacije.

Kardiohirurg Miljko Ristić prisetio se da je poziv za hitnu intervenciju stigao dok je napuštao operacionu salu, što mu je odmah ukazalo na ozbiljnost slučaja. „Bilo je oko pola jedan. Taman sam izlazio, kada me je pozvala sekretarica direktora i rekla da odmah dođem. Odmah sam shvatio da je vanredna situacija i da je u pitanju veoma važan pacijent“, rekao je Ristić u intervjuu. Po dolasku u Urgentni centar, zatekao je veliku gužvu i primetio prisustvo vojske i brojnih ljudi.

Teške povrede i hitna operacija

Kada je ušao u ambulantu, Ristić je odmah prepoznao premijera. Đinđić je bio izrazito bled, već intubiran i u toku je bila nadoknada krvi. Hirurški tim je otvorio grudni koš i naišao na izuzetno teške povrede srca. Metak je napravio ranu dugu oko šest centimetara, što je dovelo do ogromnog gubitka krvi. „Dreniran je bio grudni koš, a kada smo ga otvorili, zatekli smo izuzetno teške povrede srca. Metak je napravio ranu dugu oko šest centimetara. Izgubio je ogromnu količinu krvi“, opisao je Ristić.

Iako je tim ušio ranu na srcu, bili su svesni da su šanse za oporavak minimalne. „Kada mozak ostane bez krvi pet minuta, oporavak više nije moguć. Od trenutka ranjavanja do prijema u bolnicu prošlo je oko 40 minuta. Nadali smo se da će možda ostati u komi i da postoji makar minimalna šansa, ali je, nažalost, nije bilo“, naveo je hirurg.

Specijalno oružje i posledice atentata

Ristić je objasnio da je premijer pogođen specijalnim oružjem, a metak je izazvao razaranja koja se retko viđaju. „Pogođen je specijalnim oružjem. Takav metak prilikom prolaska razara tkivo i ostavlja katastrofalne posledice. Živeo je još oko pola sata, četrdesetak minuta nakon ranjavanja“, zaključio je lekar, ističući težinu trenutaka u svojoj dugogodišnjoj karijeri.

Kao rezultat atentata na Zorana Đinđića, usledila je velika policijska akcija „Sablja“, tokom koje je razbijen zemunski klan. Ovaj događaj je i godinama kasnije ostao u fokusu javnosti, a serija „Sablja“ dodatno je probudila interesovanje za temu. Atentat na Zorana Đinđića ostaje simbol jednog od najdramatičnijih trenutaka u savremenoj srpskoj politici.

Pročitaj još

U Trendu