Connect with us

Svet

NASA planira lansiranje misije Artemis II ka Mesecu početkom aprila

Američka svemirska agencija potvrdila spremnost za test let sa posadom, datum polaska zavisi od završetka priprema

Objavljeno pre

,

Historic image of an astronaut on the moon during the Apollo mission, showcasing space exploration. Pixabay

Američka svemirska agencija potvrdila spremnost za test let sa posadom, datum polaska zavisi od završetka priprema

NASA je najavila da planira da iznese raketu za misiju Artemis II na lansirnu rampu naredne nedelje, sa mogućnošću polaska najranije 1. aprila, nakon što je završena dvodnevna provera spremnosti leta. Ova misija predviđa let četvoročlane posade oko Meseca u trajanju od devet dana, a predstavlja odloženi, ali značajan korak u okviru američkog svemirskog programa.

Prema rečima Lori Glaze, zamenice administratora za razvoj sistema istraživanja u sedištu NASA, svi timovi su se složili da je misija spremna za lansiranje, uz napomenu da je reč o test letu koji nosi određeni rizik. “Podsećamo da je svaka test misija izazovna, ali tim i oprema su spremni”, istakla je Glaze.

Lansiranje mora biti obavljeno najkasnije do 6. aprila zbog orbitalnih pozicija Zemlje i Meseca, što određuje povoljan vremenski okvir za misiju. Ako se lansiranje odloži posle ovog datuma, misija bi bila pomerena za naredni mesec. Za planirani polazak 1. aprila, očekuje se da raketa poleti u 18:24 po lokalnom vremenu, a povratak je predviđen devet dana kasnije u Tihi okean.

Prvobitno je bilo planirano da let započne početkom februara, ali je došlo do odlaganja zbog curenja vodonika tokom pripreme goriva, kao i drugih tehničkih izazova vezanih za gornji stepen rakete. NASA je saopštila da su ti problemi identifikovani i da se trenutno završavaju preostali radovi potrebni pre iznošenja rakete na rampu.

Misija Artemis II obuhvata let sa četiri člana posade, uključujući komandira Reida Wisemana, kao i astronaute Victora Glovera, Christinu Koch i kanadskog predstavnika Jeremyja Hansena. Lansiranje će biti izvedeno iz Svemirskog centra Kennedy na Floridi, uz korišćenje rakete Space Launch System i kapsule Orion.

Let Artemis II je deo šireg programa koji predviđa povratak ljudi na površinu Meseca u narednim godinama. Aktuelni let ima zadatak da testira sve ključne sisteme sa posadom u realnim uslovima pre budućih sletanja na Mesec.

Prema izjavama NASA, svi procesi i provere biće završeni pre izlaska rakete na lansirnu rampu, a konačna potvrda datuma lansiranja zavisi od uspešnog završetka tih aktivnosti. Dodatne informacije i izmene plana biće saopštene u skladu sa razvojem situacije.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Iran oborio najmanje dva američka bespilotna aviona u poslednjim danima

Incidenti sa MQ-1 Predator i Gray Eagle dronovima povećavaju napetosti u Zalivu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Iran oborio najmanje dva američka bespilotna aviona u poslednjim danima – Iran oborio američke dronove

Incidenti sa MQ-1 Predator i Gray Eagle dronovima povećavaju napetosti u Zalivu

Detalji nedavnih incidenata

Prema izvorima iz SAD, iranske snage su u poslednjim danima oborile najmanje dva američka bespilotna aviona tipa MQ-1. Nije precizirano gde su tačno avioni oboreni niti koja varijanta MQ-1 modela je u pitanju. Američka vojska koristi dve glavne varijante ovih dronova: MQ-1 Predator, koji je bio standard u operacijama u Iraku i Avganistanu pre nego što je povučen iz upotrebe 2018. godine, i MQ-1C Gray Eagle, koji je veći i još uvek je u operativnoj upotrebi. Oba modela su dizajnirana za misije izviđanja i nadzora, ali mogu nositi i Hellfire rakete za napade na ciljeve.

Potencijalne posledice za regionalnu sigurnost

Ovi incidenti mogu imati značajne implikacije za bezbednost u Stratu Hormuza, gde američki dronovi pružaju stalni nadzor. Oni prate vojne aktivnosti Irana i monitorišu pretnje kako američkim snagama tako i komercijalnom brodarstvu. Ako su oboreni stariji modeli MQ-1 Predatora, gubitak bi bio oko 8 miliona dolara. Gray Eagle dronovi su skuplji, a njihova cena može dostići desetine miliona dolara zavisno od varijante.

Pročitaj još

Svet

Preminuo bivši senator SAD Jon Kyl iz Arizone u 84. godini

Jon Kyl, dugogodišnji senator, preminuo zbog komplikacija povezanih sa neurološkom bolešću

Objavljeno pre

,

Objavio:

Preminuo bivši senator SAD Jon Kyl iz Arizone u 84. godini – smrt senatora Jon Kyla

Jon Kyl, dugogodišnji senator, preminuo zbog komplikacija povezanih sa neurološkom bolešću

Jon Kyl, bivši republikanski senator iz Arizone, preminuo je u 84. godini života nakon komplikacija izazvanih neurološkom bolešću. Kyl je bio poznat po svom uticaju na politiku voda na zapadu SAD i vođenju potvrde imenovanja sudije Vrhovnog suda Bretta Kavanaugha.

Rani život i politička karijera

Kyl je rođen 25. aprila 1942. godine u Oaklandu, Nebraska, a odrastao je u Iowi. Svoju političku karijeru započeo je tokom predsedništva Ronalda Reagana i proveo skoro tri decenije u Kongresu, gde je služio osam godina u Predstavničkom domu i 18 godina u Senatu.

Poslednji dani i doprinos

Pre povlačenja iz javnog života u decembru 2025. godine, nakon što je objavio da boluje od demencije, Kyl je ostavio dubok trag u američkoj politici. Njegova poslednja značajna uloga bila je kao privremeni senator nakon smrti Johna McCaina, gde je kratko služio pre nego što se vratio lobiranju.

Pročitaj još

Svet

Kanada i EU ignorišu pretnje Trampa, teže ka stvaranju ‘Alijanse za budućnost’

Mark Carney, kanadski premijer, dobio ovacije u Evropskom parlamentu uprkos trgovinskim pretnjama SAD.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kanada i EU ignorišu pretnje Trampa, teže ka stvaranju 'Alijanse za budućnost' – Kanada EU alijansa

Mark Carney, kanadski premijer, dobio ovacije u Evropskom parlamentu uprkos trgovinskim pretnjama SAD.

Stvaranje novih međunarodnih veza

Strasbourg, Francuska — U senci trgovinskog rata sa Sjedinjenim Američkim Državama, kanadski premijer Mark Carney i lideri Evropske unije demonstrirali su jedinstvo. Carney je u četvrtak dočekan aplauzima u Evropskom parlamentu, gde je izrazio nadu u jačanje veza između Kanade i EU. Mark Carney je predstavio viziju o ‘asocijativnom članstvu’ Kanade u EU, što bi po njegovim rečima osiguralo da nijedna država ne može kontrolisati kanadska tržišta ili ugroziti njenu suverenost.

Odgovor na ekonomske pretnje

Carneyjeva poseta dolazi u trenutku kada su odnosi između Kanade i SAD pod pritiskom zbog tarifa i ekonomskih zahteva koje je postavio predsednik Donald Trump. Trumpove pretnje da će Kanadu pretvoriti u 51. državu SAD samo su pojačale želju Otave da smanji svoju zavisnost od američkog tržišta i potraži dublje ekonomske, bezbednosne i političke odnose sa Evropom.

Planovi za budućnost

U svom govoru, Carney je naglasio potrebu za dubljom integracijom u oblastima trgovine, odbrane, kritičnih minerala, veštačke inteligencije, energetike, svemira, istraživanja i finansijskih usluga. Ovi koraci bi, prema njegovim rečima, učinili obe strane manje ranjivim na ekonomske i geopolitičke pritiske. Iako je naglasio da Kanada ne teži punopravnom članstvu u EU, jasno je stavio do znanja da su jače veze sa Evropom ključne za budućnost.

Pročitaj još

U Trendu