Connect with us

Domaće

Tržište rada u Srbiji beleži pad zaposlenih od 28.000, stranci popunjavaju praznine

U 2025. godini broj zaposlenih pao na 2,87 miliona, istovremeno izdato 34.146 dozvola za privremeni boravak i rad strancima

Objavljeno pre

,

Tržište rada u Srbiji beleži pad zaposlenih od 28.000, stranci popunjavaju praznine Foto Izvor: Pexels / wal_ 172619

U 2025. godini broj zaposlenih pao na 2,87 miliona, istovremeno izdato 34.146 dozvola za privremeni boravak i rad strancima

Tržište rada u Srbiji suočava se sa ozbiljnim izazovima jer ponuda radne snage kontinuirano opada. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u 2025. godini broj zaposlenih smanjen je za 28.000, na ukupno 2,87 miliona. Istovremeno, broj stanovnika starosti od 15 do 64 godine smanjen je za više od 41.000.

Manjak radne snage i potreba za strancima

Ovi podaci pokazuju da tržište rada u Srbiji ulazi u fazu strukturnih promena. Problem manjka radne snage više nije vezan samo za pojedine sektore poput građevinarstva ili poljoprivrede, već pogađa i proizvodnju, ugostiteljstvo, zanate i druge industrije. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom obilaska jugoistoka zemlje istakao da je u svim oblastima sve teže pronaći radnike. On je naveo: “Svuda je problem, sve manje radnika, sve više ćemo morati da uvozimo radnika, i sve više dozvola radnih moramo da izdajemo.” Kao rezultat promena na tržištu rada, poslodavci su u 2025. godini na portalu Infostud objavili 62.632 oglasa za posao, što je pad od 15 procenata u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, deficit radne snage nije nestao, već se produbljuje, posebno kod zanatskih zanimanja.

Stranci na srpskom tržištu rada

Zbog toga raste broj stranih radnika u Srbiji. Preko Portala za strance, do kraja novembra 2024. izdato je 34.146 jedinstvenih dozvola za privremeni boravak i rad. Država je najavila mogućnost izdavanja čak 100.000 radnih dozvola tokom 2025. godine, što govori o obimu potreba privrede za dodatnom radnom snagom. Infostudovo istraživanje pokazuje da je 23% poslodavaca već angažovalo strance, dok još 55% to planira. Najveći deficit primećen je u građevinarstvu, ugostiteljstvu, metalskoj, tekstilnoj i hemijskoj industriji. Strani radnici angažovani su kao zidari, varioci, vozači, radnici u proizvodnji i logistici, kuvari i dostavljači, ali i u pojedinim IT i stručnim zanimanjima.

Implikacije za privredu i prava radnika

Uvođenje stranih radnika nije bez izazova. Inspektorat za rad je u 2025. godini tokom kontrola zatekao 2.131 stranog državljanina na radu. Kod 305 njih utvrđeno je da rade bez ugovora, dok 249 nije imalo jedinstvenu dozvolu za privremeni boravak i rad. Poseban problem javlja se u poljoprivredi, gde je potreba za sezonskim radnicima visoka, a domaća radna snaga nije dovoljna da odgovori na zahteve proizvodnje. Ako proizvođači ne mogu da obezbede dovoljan broj berača u kritičnim periodima, deo roda ostaje neiskorišćen, što direktno utiče na prihod i ponudu hrane na tržištu.

Promene očekivanja i izazovi za produktivnost

Tržište rada u Srbiji se menja pod uticajem migracija, starenja stanovništva i novih očekivanja zaposlenih u pogledu zarade i uslova rada. Poslodavci nude prosečne zarade za zidare od oko 226.500 dinara, mehaničare 220.800, autolimare 146.000, a automehaničare oko 130.000 dinara. Ipak, ni to nije dovoljno da privuče dovoljan broj domaćih radnika. Strani radnici postaju deo rešenja, ali šira privredna stabilnost zahteva i ulaganja u produktivnost, bolje uslove rada i obrazovanje. Masovan uvoz radne snage ne može biti zamena za dugoročne mere zadržavanja domaće radne snage i povećanja konkurentnosti privrede.

Pročitaj još

Domaće

Predškolske veštine ključne za čitanje pre polaska u školu, logopedi naglašavaju razvoj

Deca razvijaju predškolske veštine kroz igru, dok logopedi preporučuju kontinuiranu podršku roditelja za lakše usvajanje čitanja

Objavljeno pre

,

Objavio:

Predškolske veštine ključne za čitanje pre polaska u školu, logopedi naglašavaju razvoj

Deca razvijaju predškolske veštine kroz igru, dok logopedi preporučuju kontinuiranu podršku roditelja za lakše usvajanje čitanja

Predškolske veštine predstavljaju osnovu za čitanje pre polaska u školu, a logopedi naglašavaju njihovu važnost za uspešnu pripremu dece. Deca koja nauče da razlikuju slova, pravilno izgovaraju glasove i razvijaju fonološku svest imaju čvrst temelj za kasnije usvajanje čitanja i pisanja. Zbog toga, stručnjaci preporučuju roditeljima da pažnju usmere na razvoj ovih veština, a ne isključivo na učenje čitanja pre škole.

Čitanje pre polaska u školu i razvoj predškolskih veština

Većina roditelja se pita da li deca treba da znaju da čitaju pre nego što krenu u školu, strahujući da će zaostajati za vršnjacima. Međutim, logopedi ističu da je važno da dete sa šest godina pravilno i jasno izgovara sve glasove. Ako postoje odstupanja, savetuje se rana poseta logopedu radi procene i podsticanja predškolskih veština. Kao rezultat, razvoj sposobnosti poput razlikovanja leve i desne strane, prepoznavanja i imenovanja slova, izgovora, pamćenja i prepričavanja priča, predstavlja ključ za uspeh u školi. Osim toga, fonološka svest i sposobnost rastavljanja reči na slova dodatno olakšavaju kasnije učenje čitanja.

Podrška roditelja i čitanje kroz igru

Roditelji, uz savete logopeda, mogu značajno doprineti razvoju predškolskih veština kod deteta. Preporučuje se kontinuirano vežbanje kroz igru i zanimljive aktivnosti, što omogućava lakše usvajanje novih znanja. Na primer, korišćenje edukativnih igračaka, slagalica i asocijativnih igara pomaže deci da dugotrajnije pamte slova i razvijaju interesovanje za čitanje. S druge strane, forsiranje vežbi koje su preteške može izazvati otpor i negativan stav prema učenju. Vežbe treba prilagoditi mogućnostima deteta i kombinovati ih sa svakodnevnim aktivnostima. Pravilna podrška roditelja u ovom procesu ima dugoročne pozitivne efekte na školski uspeh.

Kada potražiti pomoć logopeda

Logopedi savetuju roditeljima da ne čekaju pojavu problema, već da blagovremeno potraže procenu i smernice. Na taj način, otkrivaju se oblasti koje treba dodatno razvijati, a roditelji dobijaju jasne instrukcije za rad sa detetom kod kuće. Kontinuirana saradnja sa stručnjacima doprinosi izgradnji čvrste osnove za buduće čitanje i pisanje. Predškolske veštine, kao što su pamćenje, bogat rečnik i fonološka svest, predstavljaju temelj na kojem se gradi kasniji školski uspeh, dok čitanje pre polaska u školu ne treba biti imperativ, već rezultat prirodnog razvoja deteta uz podršku roditelja i stručnjaka.

Pročitaj još

Domaće

CIAK kupuje Technolub uz godišnji prihod od 9 miliona evra u Srbiji

Hrvatska CIAK Grupa proširuje prisustvo u regionu, Technolub ostaje pod upravom Zorana Matkovića i održava rast

Objavljeno pre

,

Objavio:

CIAK kupuje Technolub uz godišnji prihod od 9 miliona evra u Srbiji

Hrvatska CIAK Grupa proširuje prisustvo u regionu, Technolub ostaje pod upravom Zorana Matkovića i održava rast

Hrvatska kompanija CIAK Grupa preuzela je vlasništvo nad srpskim Technolubom, distributerom ulja i maziva sa godišnjim prihodom većim od 9 miliona evra. Prema zvaničnom saopštenju, akvizicija je završena putem društva CIAK Auto Srbija, a Technolub nastavlja sa radom u Beogradu, pod upravom dosadašnjeg izvršnog direktora Zorana Matkovića. CIAK Grupa ističe da se Technolub „prirodno uklapa“ u postojeću korporativnu strukturu.

Prihodi Technoluba i strateški značaj akvizicije

Technolub je jedan od vodećih distributera ulja i maziva u Srbiji i širem regionu. Kompanija ima više od 25 zaposlenih i ostvaruje godišnje prihode veće od 9 miliona evra. CIAK Grupa očekuje da će integracija doneti dodatni rast, jačanje stručnosti i unapređenje nivoa usluga za krajnje kupce. Ova transakcija deo je šire strategije CIAK Grupe za konsolidaciju tržišta nezavisnih distributera auto-delova u regionu.

Snažan talas regionalnih akvizicija i finansijska stabilnost

Tokom prethodnih godina, CIAK Grupa je sprovela više strateških preuzimanja, uključujući firme Sim Impex u Bosni i Hercegovini i Stahlgruber trgovina u Sloveniji. Pored toga, akvizirala je i Auto Milovanović u Banjaluci i Next Auto u Crnoj Gori. Grupa sada zapošljava preko 3.000 ljudi na regionalnom nivou. U prethodnoj godini ostvarila je operativne prihode od 282 miliona evra i obezbedila dugoročno finansiranje u iznosu od 60 miliona evra. Ovaj kapital koristi se za refinansiranje obaveza i dalji razvoj poslovanja.

Razvoj logistike i budući planovi CIAK Grupe

U planu je izgradnja novog logističko-distributivnog centra u Gornjem Stupniku, sa visokim stepenom robotizacije i energetskom efikasnošću. Očekuje se da će ovaj centar biti ključan za podršku budućem rastu i efikasnije upravljanje portfoliom. Strategija CIAK Grupe prati evropske tendencije u kojima manji distributeri postaju deo velikih grupacija. Kao rezultat, Technolub dobija podršku za dalji razvoj i unapređenje svojih proizvoda i usluga u Srbiji i regionu.

Pročitaj još

Domaće

Dizel gorivo dostiže 2,41 evra po litru u Nemačkoj i 2,39 u Francuskoj

Rast cena dizela u Evropi i Velikoj Britaniji izazvan globalnim tenzijama, pretnja zabranom američkog izvoza utiče na tržište

Objavljeno pre

,

Objavio:

Dizel gorivo dostiže 2,41 evra po litru u Nemačkoj i 2,39 u Francuskoj

Rast cena dizela u Evropi i Velikoj Britaniji izazvan globalnim tenzijama, pretnja zabranom američkog izvoza utiče na tržište

Dizel gorivo u Evropi i Velikoj Britaniji beleži rekordne cene, što dodatno opterećuje potrošače i transportni sektor. Prosečna cena dizela u Nemačkoj iznosi 2,41 evra po litru, dok je u Francuskoj cena 2,39 evra po litru. U Velikoj Britaniji cena je prvi put premašila dve funte po litru (2,35 evra), pokazuju podaci britanskog automobilskog udruženja RAC. Ovaj nagli rast, odnosno dizel gorivo, rezultat je globalnih tenzija i pretnji zabranom izvoza iz Sjedinjenih Američkih Država.

Potrošači u Velikoj Britaniji sada za pun rezervoar prosečnog automobila plaćaju oko 110 funti, što je gotovo 32 funte više nego pre izbijanja sukoba u regionu Bliskog istoka. Cena dizela u Britaniji porasla je za 40,5% u odnosu na kraj februara, pre početka napada SASD i Izraela na Iran. Britanija uvozi oko 30% dizela iz SAD, dok ostatak dolazi iz Evrope, a rezerve pokrivaju samo 42 dana potrošnje.

Pretnja američkom zabranom izvoza utiče na evropsko tržište

Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost privremene zabrane izvoza dizela ka Evropi. Predsednik Donald Tramp izjavio je da odluka još nije doneta, ali razmatra se zabrana od 90 dana, što bi moglo uticati neposredno pred kongresne izbore. Ministar finansija Skot Besent istakao je da „američki vozači ne treba da nose teret globalne nestašice“. Ova izjava dodatno je uzburkala tržište dizel goriva, jer bi zabrana mogla da izazove još veće poremećaje u snabdevanju Evrope.

Evropska komisija, s druge strane, kategorički je odbacila mogućnost zabrane i upozorila da bi takav potez narušio poverenje u SAD kao partnera. Portparolka Ana-Kaisa Itkonen navela je da je snabdevanje za sada stabilno, ali da su cene visoke zbog globalne zategnutosti tržišta. Francuska je predložila kolektivno oslobađanje 50 miliona barela dizela i dodatnih 50 miliona barela sirove nafte iz rezervi članica Međunarodne agencije za energiju (IEA), uz uslov da SAD ne uvode jednostranu zabranu izvoza. Francuska i Nemačka zajedno poseduju više od trećine strateških rezervi dizela u EU.

Cene dizela i snabdevanje u ključnim evropskim državama

U Francuskoj, prosečna cena dizela iznosi 2,39 evra po litru, a 14% stanica beleži nestašicu goriva. Razlika između najjeftinijih i najskupljih stanica može iznositi do 40 evra na punjenje od 50 litara. U Nemačkoj je prosečna cena 2,41 evra po litru, što je 1,9 centi niže nego prethodne nedelje. Nemačka je najavila smanjenje energetskog poreza od 1. oktobra, što bi moglo donekle ublažiti pritisak na vozače. Italija ima najniže cene među tri velika tržišta, sa 2,26 evra po litru na redovnoj mreži i 2,29 evra na auto-putevima, zahvaljujući ograničenju cena koje su postavile kompanije Eni i Q8. Ova mera važi do 31. oktobra i omogućava Italiji da zadrži cene dizela za oko 12 centi niže nego u Francuskoj i Nemačkoj, mada su i dalje 35% više nego pre godinu dana.

Zimski period dodatno komplikuje tržište dizela

Predstojeća zima tradicionalno povećava potražnju za dizel gorivom, što izaziva zabrinutost da li će oslobađanje rezervi biti dovoljno. Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen podseća da su rezerve već korišćene i da će verovatno biti ponovo aktivirane. Međunarodna agencija za energiju koordinirala je oslobađanje 400 miliona barela u martu, ali to nije zaustavilo rast cena. Ako SAD uvedu zabranu izvoza, Evropa bi se mogla suočiti sa pravom nestašicom dizela tokom zime. Ovakva situacija ima direktan uticaj na transport, industriju i krajnje potrošače širom kontinenta.

Pročitaj još

U Trendu