Connect with us

Srbija

NIJE LENJOST: Zašto vam se nekada ništa ne radi čak i kada imate slobodan dan?!

Objavljeno pre

,

christmas wallpaper, feet, socks, living room, person, relaxing, table, couch, woman, lazy, pajamas, xmas, reindeer, relax, warm, home, sitting, female, human, comfortable, relaxation, cozy tookapic

Imate slobodan dan. Nema alarma, nema sastanaka, nema obaveze da negde stignete na vreme.

Ipak, umesto da ustanete puni energije, ostajete u krevetu, gledate telefon, pijete kafu i razmišljate: „Danas baš ništa ne mogu da radim.“

A onda se pojavi osećaj krivice.

„Lenj sam.“

„Protraćio sam ceo dan.“

„Mogao sam toliko toga da uradim.“

Međutim, ono što doživljavamo kao lenjost ponekad je samo znak da nam je odmor zaista bio potreban.

Kada telo konačno dobije priliku da uspori

Tokom radne nedelje često funkcionišemo na autopilotu.

Ustajanje, posao, prevoz, obaveze, kupovina, kuća, porodica, poruke i telefon — dan je ispunjen čak i kada ne osećamo da smo uradili nešto posebno.

Kada konačno stigne slobodan dan, telo i mozak dobijaju priliku da uspore.

Zato nije neobično da se umor koji smo tokom nedelje potiskivali tada tek primeti.

Paradoksalno, možemo se osećati najumornije upravo onda kada više nemamo obaveze.

Slobodan dan nije domaći zadatak

Još jedan problem nastaje kada i odmor pretvorimo u listu zadataka.

„Ustaću rano.“

„Očistiću ceo stan.“

„Ići ću na trening.“

„Završiću sve što nisam stigao tokom nedelje.“

„Videću se sa prijateljima.“

A kada uradimo samo jednu od tih stvari, imamo utisak da smo dan proveli neproduktivno.

Ali slobodno vreme ne mora da bude produktivno.

Nekada je njegova svrha upravo da ne moramo ništa da postignemo.

Telefon može dodatno da iscrpi

Mnogi ljudi slobodan dan započinju gledanjem telefona.

Samo nekoliko minuta postane pola sata, a onda sat vremena.

Gledamo tuđe fotografije, vesti, kratke video-snimke i poruke. Mozak je stalno izložen novim informacijama, iako telo miruje.

Zato fizički odmor nije uvek isto što i mentalni odmor.

Ponekad je korisnije ostaviti telefon sa strane i prošetati, popiti kafu bez ekrana ili jednostavno sedeti u tišini.

Nekada nam je samo potreban san

Ako tokom radne nedelje redovno spavate manje nego što vam je potrebno, slobodan dan može biti trenutak kada telo pokušava da nadoknadi deo propuštenog odmora.

To ne znači da treba provesti svaki slobodan dan u krevetu.

Ali nema ničeg lošeg u tome da jednom prespavate duže, naročito ako ste prethodnih dana bili iscrpljeni.

„Ništa mi se ne radi“ nije uvek isto što i lenjost

Postoji velika razlika između toga da čovek povremeno nema energije i toga da se nedeljama oseća bezvoljno, iscrpljeno ili nezainteresovano za stvari koje su mu ranije prijale.

Ako se takvo stanje često ponavlja ili značajno utiče na svakodnevni život, posao, odnose i raspoloženje, nije dobro automatski ga nazivati lenjošću.

U takvoj situaciji vredi razgovarati sa stručnjakom i pokušati razumeti šta stoji iza takvog osećaja.

Kako da provedete slobodan dan bez osećaja krivice?

Možda je najjednostavnije da prestanete da očekujete da svaki slobodan dan mora biti „iskorišćen“.

Ako želite da spavate — spavajte.

Ako želite da gledate film — pogledajte ga.

Ako vam prija šetnja — prošetajte.

Ako želite da ne radite ništa nekoliko sati — i to je sasvim legitimno.

Odmor nije nagrada koju moramo da zaslužimo nakon što završimo sve obaveze.

Odmor je deo života.

Zato sledeći put kada imate slobodan dan, a ništa vam se ne radi, nemojte odmah zaključiti da ste lenji.

Možda ste samo umorni.

A možda vam je baš taj dan bio potreban mnogo više nego što ste mislili.

Pročitaj još

Srbija

Domovi zdravlja prepuni dece: Zašto su respiratorne i stomačne tegobe sve češće posle raspusta

Pedijatrijska odeljenja beleže stotine pregleda dnevno, najviše dece školskog uzrasta dolazi zbog respiratornih i gastrointestinalnih infekcija.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Domovi zdravlja prepuni dece: Zašto su respiratorne i stomačne tegobe sve češće posle raspusta

Pedijatrijska odeljenja beleže stotine pregleda dnevno, najviše dece školskog uzrasta dolazi zbog respiratornih i gastrointestinalnih infekcija.

U poslednjim danima, domovi zdravlja širom Srbije, naročito u Beogradu, beleže veliki broj pregleda dece koja se javljaju zbog respiratornih i stomačnih tegoba. Prema saopštenju iz Doma zdravlja Zvezdara, na dnevnom nivou obavi se između 700 i 800 pregleda, a najviše su pogođena deca školskog uzrasta. Ova situacija prati povratak mališana u kolektive nakon jesenjeg raspusta, kada je zabeležen blagi pad broja pregleda, ali lekari očekuju ponovni porast obolelih naredne nedelje.

Prema rečima dr Marine Drakulović, u tri ogranka Doma zdravlja Zvezdara – u Mirijevu, Malom Mokrom Lugu i centrali – dnevno se evidentira veliki priliv dece sa simptomima respiratornih i gastrointestinalnih infekcija. “Tokom celog oktobra zabeležen je veliki broj poseta i značajno povećana opterećenost, naročito u školskom dispanzeru. Srednjoškolci su u ovom periodu išli na ekskurzije, što, gotovo po nepisanom pravilu, podrazumeva i češće javljanje lekaru zbog povišene temperature i stomačnih problema”, navodi dr Drakulović.

Pregledi zbog respiratornih i stomačnih tegoba u domovima zdravlja

Zdravstvene službe su se nadale da će nekoliko dana odmora tokom raspusta doprineti smanjenju broja obolelih i rasterećenju pedijatrijskih timova. Međutim, iako je došlo do privremenog zatišja, povratak dece u kolektive ponovo donosi povećan broj infekcija, što potvrđuju i iskustva iz prethodnih godina.

Pored toga, pedijatri ističu da su u ovom trenutku najčešći simptomi zbog kojih roditelji dovode decu povišena temperatura, kašalj, curenje nosa i problemi sa varenjem. Kao rezultat, roditelji su često zabrinuti kako pravilno da reaguju na prve znake bolesti kod mališana.

Šta roditelji treba da znaju kada dete ima simptome

Stručnjaci apeluju da je važno pratiti simptome, obratiti se lekaru kada se primete ozbiljniji znaci bolesti i ne odvoditi dete u kolektiv dok traje temperatura ili izražene tegobe. Takođe, preporučuje se pojačana higijena ruku i redovno provetravanje prostorija kao osnovne mere prevencije, što može smanjiti šanse za razvoj infekcija u ovim epidemiološki izazovnim periodima.

Na kraju, prema iskustvu lekara iz Beograda, sezona respiratornih i stomačnih infekcija obično traje do kraja zime, a vrhunac se očekuje upravo tokom jeseni i zime, kada deca najviše borave u zatvorenim prostorima. Zbog toga bi roditelji trebalo da obrate pažnju na simptome i blagovremeno reaguju, kako bi sprečili komplikacije i olakšali rad zdravstvenih ustanova.

Pročitaj još

Srbija

Srbija se oprašta od pilota majora Gorana Bulajića: Kolege i porodica pamte ga kao heroja

Major Goran Bulajić, pilot koji je stradao u padu aviona mig 29 kod Nove Pazove, bio je poznat kao požrtvovan kolega, otac i spasilac.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Srbija se oprašta od pilota majora Gorana Bulajića: Kolege i porodica pamte ga kao heroja – Goran Bulajić

Major Goran Bulajić, pilot koji je stradao u padu aviona mig 29 kod Nove Pazove, bio je poznat kao požrtvovan kolega, otac i spasilac.

Vest o tragičnoj pogibiji pilota majora Gorana Bulajića potresla je čitavu Srbiju. Nesreća se dogodila u utorak, 17. novembra, kada se avion mig 29, kojim je upravljao, srušio između Nove i Stare Pazove. Prema saopštenju, uzroci tragedije se još ispituju, a ostaci aviona prebačeni su na aerodrom Batajnica. U javnosti se polemiše da li je Bulajić svojim poslednjim manevrom možda sprečio još veću tragediju, jer se avion nije srušio u naseljeno mesto. Pitanje da li se zbog toga nije katapultirao ili je uzrok bio drugačiji, ostaje otvoreno dok traje istraga.

Prema svedočenju kolega i prijatelja, Goran Bulajić je uniformu nosio kao zavet, a ne samo kao radno odelo. Poznat pod nadimkom Buki, bio je pilot, ronilac, bajker, ali pre svega – dobar čovek. Mnogi ističu da je bio spasilac tokom poplava u Obrenovcu, kao i da je uvek bio spreman da pomogne drugima. Na društvenim mrežama, njegovi prijatelji i saborci iz Eskadrile “Vitezovi” dele uspomene na zajedničke trenutke, letove i dogovore koji zbog tragedije nisu ostvareni.

Svedočenja kolega o Goranu Bulajiću

Jedan od njegovih najbližih prijatelja i kolega, vojni pilot Saša Bošković, govorio je o značaju koji je Bulajić imao u eskadrili. Bošković je istakao: “Buki je neko koga smo svi voleli. Dočekao sam ga u Prištini 1996. godine i sa tom generacijom sam bio jako blizak. Ja sam bio malo stariji od njih. Oni su neki koji su sa mnom leteli prvi put u paru. On je konkretno neko ko je u mojoj kasnijoj karijeri seo u prvu kabinu, a ja sam bio u ulozi nastavnika.” Takođe, Bošković je naglasio da je nebeska eskadrila sada bogatija za još jednog člana, ali da je gubitak za zemaljske kolege ogroman.

Pored toga, prijatelji i porodica pamte Bulajića kao posvećenog oca dvoje dece, čoveka koji je umeo da nađe balans između zahtevne karijere i vremena za najbliže. Mnogi ističu njegovu hrabrost i spremnost da, kad god je potrebno, stane između opasnosti i tuđeg života.

Istraga o uzrocima nesreće

Uzroci pada aviona još uvek se ispituju, a prema nezvaničnim informacijama ostaci letelice su prebačeni na aerodrom Batajnica radi detaljne analize. Javnost raspravlja o tome da li je Goran Bulajić uspeo da izvede manevar koji je spasio naseljeno mesto od potencijalne katastrofe. Međutim, konačne informacije o uzrocima nesreće očekuju se nakon završetka zvanične istrage.

Na društvenim mrežama i među kolegama, Bulajić će ostati upamćen kao pilot koji je uniformu nosio sa ponosom i odgovornošću. Njegova predanost i hrabrost ostaviće dubok trag, kako u vazduhoplovstvu, tako i u životima svih koji su ga poznavali.

Pročitaj još

Srbija

Zemljotres jutros u Zubinom Potoku: Slab potres registrovan pre svitanja

Seizmološki zavod Srbije zabeležio je zemljotres jačine 2 stepena po Rihteru u Zubinom Potoku oko 4.48 sati.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zemljotres jutros u Zubinom Potoku: Slab potres registrovan pre svitanja – zemljotres u Zubinom Potoku

Seizmološki zavod Srbije zabeležio je zemljotres jačine 2 stepena po Rihteru u Zubinom Potoku oko 4.48 sati.

Jutros je zabeležen slab zemljotres u Zubinom Potoku, prema podacima Seizmološkog zavoda Srbije. Prema zvaničnom saopštenju, zemljotres je registrovan u 4.48 sati, a jačina potresa iznosila je 2 stepena po Rihterovoj skali. Zbog toga nije došlo do ozbiljnijih posledica niti su prijavljene štete ili povrede.

Stanovnici grada na jugu Srbije probudili su se uz blago podrhtavanje tla, što nije neuobičajena pojava u ovom regionu. Takođe, seizmolozi napominju da je ovakav intenzitet potresa svrstava među slabije zemljotrese, koji se uglavnom osete samo lokalno i ne izazivaju poremećaje u svakodnevnom životu.

Detalji o zemljotresu u Zubinom Potoku

Prema saopštenju stručnjaka, zemljotres u Zubinom Potoku nije uzrokovao materijalnu štetu. Stanovnici su mogli osetiti podrhtavanje, ali ovakvi potresi najčešće ne dovode do većih problema. Osim toga, seizmološke službe nastavljaju da prate situaciju i prikupljaju podatke o svim sličnim dešavanjima u regionu.

Važno je napomenuti da su slabiji zemljotresi, poput ovog, češći u pojedinim oblastima Srbije. Ipak, građani treba da budu informisani i da se pridržavaju preporuka stručnjaka u slučaju jačih potresa.

Seizmološki monitoring i reakcije

Seizmološki zavod Srbije redovno prati seizmičku aktivnost i pravovremeno obaveštava javnost o svim značajnim događajima. Povremeni slabiji zemljotresi poput ovog najčešće su deo prirodne aktivnosti tla i retko izazivaju štetu.

Zbog toga, stručnjaci apeluju na oprez, ali i na mirnu reakciju građana u slučaju slabih potresa. Na taj način, pravovremena informisanost i smirena procena situacije doprinose bezbednosti svih građana regiona.

Konačno, prema poslednjim informacijama, zemljotres jutros u Zubinom Potoku nije izazvao posledice, a seizmološke službe nastavljaju sa monitoringom kako bi na vreme obavestile javnost o svim eventualnim promenama.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link