Connect with us

Srbija

Danas je Prepodobna mučenica Paraskeva Rimljanka: Zašto je mnogi Srbi mešaju sa Trnovom Petkom

Vernici i Srpska pravoslavna crkva 8. avgusta obeležavaju praznik Paraskeve Rimljanke, a ne Trnove Petke.

Objavljeno pre

,

Prepodobna mučenica Paraskeva Rimljanka: Zašto je mnogi Srbi mešaju sa Trnovom Petkom Foto Izvor: Printscreen YouTube

Vernici i Srpska pravoslavna crkva 8. avgusta obeležavaju praznik Paraskeve Rimljanke, a ne Trnove Petke.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas, 8. avgusta, obeležavaju praznik Prepodobne mučenice Paraskeve Rimljanke, poznate i kao Sveta Petka Rimljanka. Međutim, kroz vekove se u narodu javlja zabuna, jer mnogi ovaj praznik nazivaju „Trnova Petka“ i tako mešaju dve različite svetiteljke. Prema crkvenoj tradiciji, svaka od njih ima svoje posebno mesto i datum u kalendaru.

Ko je bila Prepodobna mučenica Paraskeva Rimljanka

Prepodobna mučenica Paraskeva Rimljanka rođena je u hrišćanskoj porodici u Rimu početkom drugog veka. Od detinjstva je bila posvećena veri, a nakon smrti roditelja razdelila je svoje imanje siromašnima i zamonašila se. Takođe, živela je u vreme velikih progona hrišćana u Rimskom carstvu i otvoreno je propovedala hrišćanstvo. Zbog toga je izvedena pred cara Antonina Pija, ali nije želela da se odrekne vere ni pod pretnjom mučenja. Prema crkvenom predanju, prošla je kroz teške muke, ali je čudom ostala živa. Na kraju je stradala od mača po naređenju kneza Tarasija u drugom veku. Njene mošti kasnije su prenete u Carigrad, a njen kult se proširio širom pravoslavnog sveta.

Paraskeva Rimljanka i Trnova Petka: uzrok zabune

Mnogi vernici često brkaju Paraskevu Rimljanku sa Trnovom Petkom, odnosno Prepodobnom mati Paraskevom Srpskom (Svetom Petkom Trnovom), čiji je praznik 27. oktobra. Ovo mešanje potiče iz narodne tradicije, gde se kultovi više svetiteljki sa imenom Paraskeva prepliću. Posebno, 8. avgusta se pored Paraskeve Rimljanke obeležava i Prenos moštiju Svete Petke Epivatske iz Trnova u Ljubostinju, što dodatno doprinosi konfuziji. Prema crkvenom učenju, ove svetiteljke se razlikuju po životu, vremenu u kojem su živele i praznicima koji im pripadaju.

Kako ih prepoznati na ikonama

Ikonopisna tradicija jasno razlikuje ove dve svetiteljke. Paraskeva Rimljanka najčešće se prikazuje sa pločicom na kojoj su urezane oči ili činijom iz koje oči gledaju. Ona se u narodu smatra zaštitnicom slepih i osoba sa problemima vida. S druge strane, Sveta Petka Srpska obično se prikazuje sa krstom i grančicom mirte u rukama. Ovi detalji pomažu vernicima da ih pravilno razlikuju.

Običaji i molitve na dan Paraskeve Rimljanke

U srpskom narodu praznik Paraskeve Rimljanke obeležava se odlaskom u crkvu, paljenjem sveća i molitvom. Vernici nastoje da dan provedu u miru i bez teških poslova, kao i tokom drugih velikih crkvenih praznika. Posebno je ovaj dan značajan za one koji imaju zdravstvene probleme, naročito bolesti vida, jer se Paraskeva Rimljanka smatra njihovom zaštitnicom. Na taj način, tradicija i vera ostaju povezani kroz vekove, dok se jasno razlikuju praznici i svetiteljke.

Prema tome, važno je znati da se 8. avgusta obeležava praznik Prepodobne mučenice Paraskeve Rimljanke, a ne Trnove Petke, i da svaka od ovih svetiteljki ima svoje posebno mesto u kalendaru i narodnoj veri.

Pročitaj još

Srbija

Požari u Srbiji: Deliblatska peščara pod vatrom, više od 700 hektara zahvaćeno

Šest požara na otvorenom prostoru i dalje aktivno, vojska i vatrogasci angažovani širom zemlje

Objavljeno pre

,

Objavio:

Požari u Srbiji: Deliblatska peščara pod vatrom, više od 700 hektara zahvaćeno

Šest požara na otvorenom prostoru i dalje aktivno, vojska i vatrogasci angažovani širom zemlje

Požari u Srbiji trenutno predstavljaju ozbiljan izazov, posebno na području Deliblatske peščare, gde je vatrom zahvaćeno više od 700 hektara. Prema saopštenju nadležnih službi, šest požara na otvorenom prostoru i dalje gori, a angažovano je ukupno 484 pripadnika različitih jedinica.

Najveći požar registrovan je kod mesta Šumarak, u okviru područja Deliblatske peščare. Vatrogasci, zajedno sa vojskom, koriste radne mašine kako bi obuzdali vatru, praveći proseke radi sprečavanja širenja požara. Pored toga, akcije gašenja odvijaju se i iz vazduha i sa kopna, u pokušaju da se spreči dalja šteta.

Angažovanje vojske i službi na terenu

U gašenju požara u Deliblatskoj peščari uključena je i Vojska Srbije, što dodatno ukazuje na ozbiljnost situacije. Pomoćnik načelnika Uprave za Vatrogasno-spasilačke jedinice, Miloš Milenković, istakao je da je stanje pod kontrolom u jutarnjim časovima, ali da će praćenje i intervencije biti nastavljeni tokom dana. „Najveće angažovanje jeste na Deliblatskoj peščari i moram naglasiti da, što se tiče samog jutra, situacija je za sada korektna. Naravno, pratiće se i u narednim satima, i najveće angažovanje danas jeste sa radnim mašinama koje će praviti proseke“, izjavio je Milenković.

Pored Deliblatske peščare, aktivni su i drugi požari širom Srbije. Nadležne službe nastavljaju borbu protiv vatrene stihije na nekoliko lokacija, a prioritet je zaštita ljudi i imovine. Zahvaljujući angažovanju iz vazduha i sa kopna, do sada je sprečeno širenje požara na dodatne površine.

Aktuelno stanje i mere zaštite

Prema poslednjim informacijama, situacija u Šumaraku je pod kontrolom, ali se vatra još uvek gasi na nekoliko mesta. Učestvuje 484 pripadnika vatrogasnih, vojnih i drugih službi, koji koriste specijalizovanu opremu i radne mašine. Takođe, angažovane su i posade koje iz vazduha prate kretanje požara i usmeravaju akcije gašenja.

Osim toga, građanima se savetuje oprez i poštovanje uputstava nadležnih službi. U međuvremenu, sve jedinice ostaju na terenu dok se požari u Srbiji potpuno ne ugase. Tokom dana očekuje se nastavak angažovanja kako bi se sprečilo izbijanje novih žarišta.

Konačno, prema saopštenju nadležnih, stanje se pažljivo prati i sve službe su spremne da reaguju u slučaju ponovnog širenja vatre. Požari u Srbiji ostaju prioritet za sve uključene institucije dokle god postoji i najmanja opasnost po ljude, prirodu i imovinu.

Pročitaj još

Srbija

Jutarnje temperature u Srbiji: Loznica i Valjevo najtopliji, Sjenica na samo 13 stepeni

Prema podacima RHMZ, u 7 sati najviša temperatura zabeležena je u Loznici i Valjevu sa 23 stepena, dok je u Sjenici izmereno samo 13.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Jutarnje temperature u Srbiji: Loznica i Valjevo najtopliji, Sjenica na samo 13 stepeni

Prema podacima RHMZ, u 7 sati najviša temperatura zabeležena je u Loznici i Valjevu sa 23 stepena, dok je u Sjenici izmereno samo 13.

Prema najnovijim podacima koje je objavio Republički hidrometeorološki zavod, jutros u sedam sati zabeležene su značajne razlike u temperaturi širom Srbije. Najtopliji gradovi u ovom periodu bili su Loznica i Valjevo, gde je izmereno po 23 stepena Celzijusa. Ipak, u Beogradu je temperatura bila samo jedan stepen niža, što ga takođe svrstava među najtoplije u zemlji. S druge strane, najniža jutarnja temperatura zabeležena je u Sjenici, gde je u sedam sati izmereno svega 13 stepeni Celzijusa.

U većini gradova širom Srbije, prema izveštaju RHMZ, temperatura se jutros kretala oko 20 stepeni. Ove razlike mogu biti značajne za građane, posebno zbog nastavka toplotnog talasa, ali i mogućih posledica na svakodnevne aktivnosti i zdravlje.

Prognoza za naredne dane i upozorenja RHMZ

Kako je saopšteno, danas i tokom nedelje, 9. avgusta, očekuje se blago slabljenje vrućina, pa će maksimalne dnevne temperature u većini mesta biti između 32 i 36 stepeni. Međutim, prema informacijama iz istog izvora, sledeće sedmice se ponovo očekuje porast temperatura, a toplotni talas će se nastaviti sa dnevnim maksimumima od 34 do 39 stepeni.

U međuvremenu, RHMZ je izdao i upozorenje na ekstremne uslove za izbijanje i širenje požara na otvorenom. Zbog visokih temperatura i lokalnih grmljavinskih procesa, kao i jakog vetra, posebno od 7. do 9. avgusta, savetuju se povećane mere opreza. Veći deo zemlje pod žutim meteo alarmom, dok su istočna i jugoistočna Srbija, kao i Kosovo i Metohija, pod narandžastim upozorenjem.

Jutarnje temperature i značaj za građane

Ovako izražene temperaturne razlike, uključujući jutarnje temperature u Srbiji, posebno su važne za planiranje aktivnosti i zdravlje stanovništva. Preporučuje se redovno praćenje prognoza i poštovanje upozorenja, posebno na područjima gde su temperature značajno niže ili više od prosečnih vrednosti.

Osim toga, građani treba da budu oprezni zbog mogućnosti požara na otvorenom, kao i zbog visokih temperatura koje mogu negativno uticati na osetljive grupe. RHMZ nastavlja da redovno objavljuje podatke i preporuke kako bi građani bili informisani i spremni za promene vremena.

Pročitaj još

Srbija

Titov lekar otkrio razgovor o Draži: Šta se stvarno desilo na Galebu

Dr Predrag Lalević otkriva šta je Josip Broz Tito rekao o Draži Mihailoviću, prisutni ostali iznenađeni njegovim rečima

Objavljeno pre

,

Objavio:

Titov lekar otkrio razgovor o Draži: Šta se stvarno desilo na Galebu – Titov lekar o Draži

Dr Predrag Lalević otkriva šta je Josip Broz Tito rekao o Draži Mihailoviću, prisutni ostali iznenađeni njegovim rečima

Razgovor koji je vodio Titov lekar dr Predrag Lalević otkriva kako je Josip Broz Tito govorio o Draži Mihailoviću, što je iznenadilo prisutne na brodu Galeb. Prema njegovim rečima, Tito je izneo svoje mišljenje o Draži pred Jovankom Broz i Milošem Minićem, a taj trenutak ostao je zabeležen kao poseban deo odnosa iz perioda posle Drugog svetskog rata.

Dr Predrag Lalević bio je lični lekar Josipa Broza Tita gotovo 16 godina, od 1964. godine. Ovaj anesteziolog iz Peći, koji je preminuo u Beogradu 2009. godine u 91. godini, svedočio je brojnim važnim događajima u životu maršala. Posebno je značajan susret na brodu Galeb, gde je prema njegovoj izjavi, Tito otvoreno govorio o Draži Mihailoviću.

Šta je Tito rekao o Draži Mihailoviću?

Prema sećanju dr Lalevića, tokom jednog razgovora na Galebu, Tito je ispričao kako mu je Draža Mihailović tražio 500 pušaka. Dok je prepričavao dogovor sa svojim saradnicima o slanju pušaka, Tito je napravio pauzu, a zatim izgovorio: „Moram da priznam, Draža je bio moja slabost.“ Prisutni za stolom, među kojima je bila i Jovanka Broz, ostali su zatečeni tom izjavom. Lalević navodi da je Tito tada dodao: „Verujte mi, da nije bilo izbegličke vlade u Londonu, Draža bi se borio zajedno sa nama.“

Ovaj detalj iz razgovora izazvao je iznenađenje kod svih prisutnih. Jovanka Broz je, prema rečima Lalevića, pocrvenela kad je čula Titove reči. Lalević je kasnije ispričao ovu priču Blaži Mandiću, Titovom sekretaru za štampu, ali mu Mandić nije poverovao. „Ne bih ni ja sebi verovao da nisam čuo i video svojim očima“, dodao je Lalević.

Neotkrivena tajna o mestu streljanja Draže Mihailovića

Jedna od tema koja je ostala bez odgovora tokom tog razgovora bila je sudbina Draže Mihailovića nakon suđenja. Jovanka Broz je pitala Tita gde je streljan Mihailović, ali Tito nije želeo da odgovori na to pitanje. Prema Laleviću, samo su Tito i Miloš Minić znali gde je sahranjen vođa četnika iz Drugog svetskog rata.

Draža Mihailović je 15. jula 1946. godine osuđen na smrt streljanjem zbog navodnih ratnih zločina koje su počinile jedinice pod njegovom komandom. Nakon što je njegova molba za pomilovanje odbijena, Mihailović je streljan 17. jula u Lisičjem potoku u Beogradu. Ipak, do danas nije poznato gde se nalazi njegov grob, iako se pretpostavlja da određene službe znaju tu informaciju.

Rehabilitacija Draže Mihailovića i istorijski kontekst

Viši sud u Beogradu je 2015. godine poništio presudu kojom je Dragoljub Draža Mihailović bio osuđen na smrt. Sud je naveo da je suđenje bilo političko-ideološki proces komunističkog režima. Prema odluci suda, Mihailović je rehabilitovan i smatra se neosuđivanim, a njegova građanska prava su vraćena.

Takođe, značajno je napomenuti doprinos dr Lalevića medicini u Srbiji. On je, osim što je bio poznat kao Titov lekar, dao veliki doprinos razvoju anesteziologije. Zahvaljujući njemu, u bolnici „Dr Dragiša Mišović“ osnovana je prva jugoslovenska škola anestezije, a kasnije i Institut za anesteziologiju i reanimatologiju.

Na kraju, razgovor na Galebu ostaje zanimljiv istorijski detalj koji osvetljava odnos Josipa Broza Tita prema Draži Mihailoviću, ali i otvara pitanja koja ni decenijama kasnije nisu u potpunosti razjašnjena.

Pročitaj još

U Trendu