Connect with us

Svet

Bivša predsednica Litvanije navodi da je Janukovič odbio sporazum sa EU zbog pretnji

Dalija Gribauskaite tvrdi da je ukrajinski predsednik bio izložen pretnjama fizičkom likvidacijom tokom samita u Vilnjusu

Objavljeno pre

,

Bivša predsednica Litvanije navodi da je Janukovič odbio sporazum sa EU zbog pretnji Foto Izvor: Foto/Pixabay.com

Dalija Gribauskaite tvrdi da je ukrajinski predsednik bio izložen pretnjama fizičkom likvidacijom tokom samita u Vilnjusu

Dalija Gribauskaite, bivša predsednica Litvanije, izjavila je da je Viktor Janukovič, tadašnji predsednik Ukrajine, odbio potpisivanje sporazuma sa Evropskom unijom zbog pretnji fizičkom likvidacijom. Kako je navela, odluka o odbijanju sporazuma doneta je tokom samita u Vilnjusu 2013. godine, a Janukovič je upozorio evropske zvaničnike na ozbiljne posledice i lične rizike.

Detalji sa samita u Vilnjusu

Prema rečima Gribauskaite, Janukovič je tokom samita otvoreno govorio predstavnicima Evropske unije o pretnjama koje su dolazile iz Rusije. On je naveo da bi okretanje Ukrajine prema Evropi moglo dovesti do značajnog ekonomskog gubitka, procenjenog na milijarde evra. Pored toga, ukazao je na mogućnost da bi bio izložen opasnosti po sopstveni život, što je, prema Gribauskaite, posebno zabrinulo evropske zvaničnike.

Reakcije i ponuđena pomoć Evropske unije

Evropska unija je, kako je navedeno, bila spremna da pronađe dodatna finansijska sredstva kako bi pomogla Ukrajini da prevaziđe ekonomski pritisak Moskve. Ipak, uprkos toj ponudi i pokušajima da se smanji rizik, Janukovič je ostao pri odluci i odbio da potpiše sporazum o pridruživanju. Prema izjavi bivše litvanske predsednice, evropskim liderima je tada postalo jasno da je Janukovič bio pod ozbiljnim pritiskom, uključujući i pretnje fizičkom eliminacijom.

Posledice odbijanja sporazuma sa Evropskom unijom

Takvo odbijanje sporazuma imalo je dalekosežne posledice za Ukrajinu. Ovo je, kako ističe Gribauskaite, bio jedan od ključnih trenutaka koji su pokrenuli masovne proteste na Majdanu. S druge strane, tvrdnje o pretnji fizičkom likvidacijom dodatno su zakomplikovale odnose između Ukrajine, Rusije i Evropske unije.

Važnost događaja za međunarodne odnose

Važno je napomenuti da je samit u Vilnjusu bio prekretnica u evropsko-ukrajinskim odnosima. Odluka Janukoviča da odbije sporazum sa Evropskom unijom pod pritiskom i pretnjama, prema navodima Gribauskaite, ostavila je dugoročne posledice na političku scenu u regionu. Ovaj događaj i danas se navodi kao jedan od ključnih povoda za proteste i promene koje su usledile u Ukrajini.

Pročitaj još

Svet

Iranski napadi iznenadili mornaričke porodice u Bahreinu

Napadi dronovima i raketama trajali nekoliko dana, bez evakuacije na početku sukoba

Objavljeno pre

,

Objavio:

Iranski napadi iznenadili mornaričke porodice u Bahreinu – napadi u Bahreinu

Napadi dronovima i raketama trajali nekoliko dana, bez evakuacije na početku sukoba

Početak sukoba sa neočekivanim napadima

Na samom početku rata, Iranske snage su izvele iznenadne napade na sedište američke mornarice u Bahreinu, gde su se još uvek nalazile porodice vojnika. Napadi su trajali nekoliko dana, a mnoge porodice su morale čekati nedelju dana ili duže da bi bile evakuisane. Eleanor Watson, izveštač CBS News, navodi da su se napadi odvijali uz zvuke balističkih raketa koje su se ispaljivale noću i jutrom.

Reakcije i posledice napada

Prema izjavama nekoliko vojnih supružnika koji su želeli ostati anonimni, intenzitet i trajanje napada su bili iznenađenje za američku vladu. Jedan od zvaničnika je izjavio da iako su bili spremni na određene odmazde, nisu očekivali napade takve razmere. Slike oštećenja koje su se pojavile na društvenim mrežama pokazuju značajnu štetu na bazi, uključujući i uništenje ključnih radarskih sistema već prvog dana rata.

Pročitaj još

Svet

Italija ograničava broj stranih učenika i zabranjuje pokrivanje lica u školama

Premijerka Giorgia Meloni najavila nove mere koje uključuju ograničenje broja stranih učenika na 30% po učionici.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Italija ograničava broj stranih učenika i zabranjuje pokrivanje lica u školama – ograničenje stranih učenika

Premijerka Giorgia Meloni najavila nove mere koje uključuju ograničenje broja stranih učenika na 30% po učionici.

Italijanska premijerka Giorgia Meloni objavila je planove koji predviđaju uvođenje zakonskog ograničenja na broj stranih učenika u italijanskim školama, kao i zabranu nošenja odeće koja pokriva lice, uključujući burke i nikabe.

Detalji novih mera

Meloni je ove mere najavila tokom govora na događaju Fenix, koji organizuje Gioventù Nazionale, omladinska organizacija njene partije Braća Italije. ‘Ako u učionici ima samo jedno dijete koje ne razume italijanski, moguće je da će uz pomoć vršnjaka i nastavnika brzo naučiti jezik i integrisati se. Međutim, ako ih je mnogo ili čak većina, to više nije integracija, već zapostavljanje,’ izjavila je Meloni.

Po njenim rečima, nova zakonska regulativa će ograničiti broj stranih učenika na maksimalno 30% po učionici. ‘Nema šanse da se u italijanskoj učionici italijanska deca osećaju marginalizovano jer su postala manjina,’ dodala je ona.

Zabrana pokrivanja lica u školama

Pored ograničenja broja stranih studenata, Meloni je najavila i zabranu nošenja burki i nikaba. ‘U školu se dolazi s otkrivenim licem i u Italiji niko, ni u ime stvarne ili pretpostavljene tradicije, ne može odlučiti da mlada žena mora da se sakrije. Jednakost između muškaraca i žena nije predmet pregovora,’ naglasila je Meloni.

Pročitaj još

Svet

Italija ograničava broj stranih učenika i zabranjuje pokrivala za lice u školama

Premijerka Giorgia Meloni najavila nove mere koje uključuju ograničenje broja stranih učenika na 30% po učionici.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Italija ograničava broj stranih učenika i zabranjuje pokrivala za lice u školama – ograničenje stranih učenika

Premijerka Giorgia Meloni najavila nove mere koje uključuju ograničenje broja stranih učenika na 30% po učionici.

Italijanska premijerka Giorgia Meloni objavila je planove koji predviđaju zakonsko ograničenje broja stranih učenika u školama, kao i zabranu nošenja pokrivala za lice, uključujući burke i nikabe. Ove mere su deo širih napora da se unapredi integracija učenika i očuva italijanski identitet i bezbednost u obrazovnom sistemu.

Detalji novog zakona

Meloni je istakla da će novi zakon omogućiti da maksimalno 30% učenika u bilo kojoj učionici čine strani državljani, što je merilo koje će pomoći boljoj integraciji i smanjenju izolacije među učenicima. Takođe, zabrana pokrivala za lice ima za cilj da promoviše otvorenu komunikaciju i interakciju među učenicima.

Pozadina i implikacije promena

Po podacima ISMU ETS Fondacije, trenutno oko 11,6% ukupnog broja učenika u Italiji čine strani državljani. Ove promene dolaze u trenutku kada Italija doživljava demografske promene, a vlasti se trude da osiguraju brzu integraciju uz očuvanje nacionalnog identiteta.

Pročitaj još

U Trendu