Connect with us

Svet

Iran i Oman postigli dogovor o plovidbenim rutama kroz Ormuski moreuz

Zajedničko saopštenje Irana i Omana o Ormuskom moreuzu očekuje se uskoro, dok su pregovori vođeni u konstruktivnoj atmosferi.

Objavljeno pre

,

Iran i Oman postigli dogovor o plovidbenim rutama kroz Ormuski moreuz – plovidbena ruta kroz Ormuski moreuz Foto Izvor: Tanjug AP/Fatima Shbair

Zajedničko saopštenje Irana i Omana o Ormuskom moreuzu očekuje se uskoro, dok su pregovori vođeni u konstruktivnoj atmosferi.

Iran i Oman su blizu postizanja dogovora o utvrđivanju plovidbenih ruta kroz Ormuski moreuz, prema zvaničnim izjavama. Kako je saopšteno, zajedničko saopštenje o dogovoru je u završnoj fazi, pod uslovom da se treće strane ne umešaju. Ključna tema je plovidbena ruta kroz Ormuski moreuz, što ima direktan uticaj na međunarodni pomorski saobraćaj i regionalnu bezbednost.

Detalji dogovora između Irana i Omana

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova, Esmail Bagei, izjavio je da su dve zemlje usaglasile geografske koordinate za bezbedan prolazak brodova. Prema njegovim rečima, pregovori se vode na tehničkom i političkom nivou i protiču u konstruktivnoj atmosferi. On je istakao da je cilj dogovora utvrđivanje sigurnih ulaznih i izlaznih ruta kroz ovaj strateški pomorski prolaz.

Međunarodne reakcije i stav Sjedinjenih Američkih Država

Pre objave dogovora, predsednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Tramp, izjavio je da bi dogovor mogao biti postignut veoma brzo i da su mu predstavnici uključeni u pregovore preneli napredak. Ipak, Tramp je naglasio da bi, ukoliko sporazum ne bude postignut, moglo doći do napada na Iran. Ova izjava ukazuje na visok nivo tenzija i međunarodni značaj dogovora o plovidbenim rutama kroz Ormuski moreuz. Međutim, prema iranskim zvaničnicima, Iran pregovara isključivo sa Omanom i ne uključuje treće strane u ovaj dogovor.

Tehnički i politički izazovi u pregovorima

Jedan od izazova u postizanju dogovora je što iranska delegacija ne uključuje predstavnike Korpusa iranske revolucionarne garde (IRGC), koji bi trebalo da odobre detalje sporazuma. Prema navodima jednog zvaničnika iz zalivske države, postoji oko 50 odsto šanse da se dogovor postigne do kraja nedelje. Takođe, neki posmatrači izražavaju sumnju da bi dogovor, čak i ako bude postignut, mogao trajati duže vreme bez izazova.

Značaj dogovora o Ormuskom moreuzu

Ormunski moreuz predstavlja ključni pomorski prolaz za transport nafte i robe između Bliskog istoka i ostatka sveta. Zbog toga, dogovor Irana i Omana o plovidbenim rutama ima veliki značaj za regionalnu i globalnu stabilnost. U međuvremenu, pažnja međunarodne zajednice ostaje usmerena na reakciju Sjedinjenih Američkih Država i potencijalni razvoj događaja.

Pročitaj još

Svet

Avion sa putnicima se previše približio predsedničkom helikopteru u kojem je bio Donald Tramp

Federalna uprava za vazduhoplovstvo istražuje incident u kojem je avion kompanije American Airlines došao blizu helikoptera Marine One

Objavljeno pre

,

Objavio:

Avion sa putnicima se previše približio predsedničkom helikopteru u kojem je bio Donald Tramp – incident u kojem je avion sa putnicima

Federalna uprava za vazduhoplovstvo istražuje incident u kojem je avion kompanije American Airlines došao blizu helikoptera Marine One

Incident u kojem je avion sa putnicima previše približio predsedničkom helikopteru u kojem se nalazio Donald Tramp dogodio se u utorak popodne u Vašingtonu, prema saopštenju Federalne uprave za vazduhoplovstvo (FAA). Helikopter Marine One poleteo je sa heliodroma Elipsa, na južnom travnjaku Bele kuće, dok je saobraćaj na obližnjem civilnom aerodromu Vašington Nešnal bio nastavljen samo nekoliko minuta nakon poletanja.

Istraga o incidentu kod Bele kuće

Analiza komunikacije kontrole letenja pokazala je da su piloti Marine One najmanje tri puta obavestili kontrolni toranj aerodroma Vašington Nešnal o planiranom poletanju. Međutim, izgleda da potvrda prijema poruke nije stigla. „Kula, da li me čujete. Marine One, tri minuta do poletanja“, rekao je pilot helikoptera u 14.31. Nakon toga je ponovio poruku, dok je kontrolor leta odgovorio da je prenos bio „prekinut i nejasan“.

Marine One je poleteo oko 14.33, a samo minut kasnije, sa piste aerodroma Vašington Nešnal, uzleteo je avion kompanije American Airlines na letu ka Pensakoli, Florida. Ovo je dovelo do toga da se avion sa putnicima previše približi predsedničkom helikopteru, što je pokrenulo istragu nadležnih službi.

Reakcije i bezbednosne mere

Prema saopštenju FAA, nadležne službe američke administracije trenutno istražuju sve okolnosti ovog događaja. Posebno se analizira komunikacija između pilota Marine One i kontrole letenja, ali i procedure koje su bile na snazi tokom poletanja i sletanja helikoptera na području Bele kuće.

Takođe, podaci pokazuju da je helikopter poleteo u vreme kada je na obližnjem aerodromu još uvek bio dozvoljen civilni vazdušni saobraćaj. Zbog toga, incident u kojem je avion sa putnicima došao preblizu državnom helikopteru, izazvao je dodatnu pažnju javnosti, kao i bezbednosnih službi.

Dalji koraci i značaj incidenta

U međuvremenu, istraga FAA treba da utvrdi da li su sve bezbednosne procedure ispoštovane i da li je komunikacija između kontrolnog tornja i pilota bila dovoljna da spreči ovakvu situaciju. Incident u kojem je avion sa putnicima previše približio predsedničkom helikopteru u kojem je bio Donald Tramp, dodatno naglašava važnost striktne kontrole vazdušnog saobraćaja u blizini ključnih državnih lokacija.

Rezultati istrage biće poznati nakon što FAA završi analizu svih relevantnih podataka i izjava učesnika. U ovom trenutku, nema informacija o povređenima niti o materijalnoj šteti.

Pročitaj još

Svet

Princeza Eugenija rodila ćerku, promenjen red nasleđivanja britanskog trona

Treće dete princeze Eugenije sada zauzima 15. mesto u redosledu za krunu, a rođenje utiče na položaj drugih članova porodice.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Princeza Eugenija rodila ćerku, promenjen red nasleđivanja britanskog trona

Treće dete princeze Eugenije sada zauzima 15. mesto u redosledu za krunu, a rođenje utiče na položaj drugih članova porodice.

Rođenje trećeg deteta princeze Eugenije donelo je promene u red nasleđivanja britanskog trona. Vest o ovom događaju izazvala je pažnju javnosti, jer ćerka princeze, čije ime nije odmah objavljeno, sada zauzima 15. mesto. Princeza Eugenija (36) i njen suprug Džek Bruksbank (40) dobili su devojčicu 3. avgusta, kako je zvanično objavljeno.

Red nasleđivanja britanskog trona promenjen rođenjem trećeg deteta

Nakon što je princeza Eugenija rodila ćerku, red nasleđivanja britanskog trona doživeo je određene izmene. Njihova ćerka pridružila se starijoj braći Ogustu (5) i Ernestu (3), a iako deca princeze nemaju kraljevske titule, nalaze se u zvaničnom redosledu nasleđivanja. Kao rezultat toga, nova članica porodice zauzela je 15. mesto neposredno nakon svoje majke, dok su njena braća sada na 13. i 14. mestu.

Međutim, rođenje deteta uticalo je i na ostale članove kraljevske porodice. Princ Edvard, najmlađi sin kraljice Elizabete, pomeren je sa 15. na 16. mesto. Takođe, deca princa Edvarda, princeza Ana, kao i njena deca i unuci, svi su se pomerili za jedno mesto niže u redu za tron.

Ko ima pravo na krunu posle najnovije promene

Na čelu red nasleđivanja britanskog trona nalazi se trenutni monarh kralj Čarls. Njegov stariji sin, princ Vilijam, zauzima prvo mesto kao prestolonaslednik. Zatim slede deca princa Vilijama, dok se princeza Eugenija trenutno nalazi na 12. mestu. Za njom slede njeno troje dece, i to po redosledu rođenja.

Pre svega, važno je naglasiti da, iako deca princeze nemaju titule, njihovo mesto u redu za tron ostaje nepromenjeno time što su članovi kraljevske porodice po majčinoj liniji. Zbog toga svako novo rođenje utiče na redosled svih ostalih potencijalnih naslednika, što se pokazalo i ovim slučajem.

Na kraju, ova promena još jednom podseća na važnost svakog člana kraljevske porodice u pitanju red nasleđivanja. Svako novo dete menja poziciju ostalih, što red nasleđivanja britanskog trona čini dinamičnim i zanimljivim za javnost.

Pročitaj još

Svet

SAD nudi 25 miliona dolara za informacije o vođi meksičkog kartela

Nagrada povećana sa 5 na 25 miliona dolara za hapšenje Juana Carlosa Gonzáleza, vođe moćnog Jalisco kartela.

Objavljeno pre

,

Objavio:

SAD nudi 25 miliona dolara za informacije o vođi meksičkog kartela – nagrada za vođu kartela

Nagrada povećana sa 5 na 25 miliona dolara za hapšenje Juana Carlosa Gonzáleza, vođe moćnog Jalisco kartela.

Povećanje nagrade kao pritisak na kartel

Američko Ministarstvo države u sredu je objavilo povećanje nagrade za informacije koje bi dovele do hapšenja Juana Carlosa Gonzáleza, poznatijeg kao ‘Pelón’, na čak 25 miliona dolara. Ovaj potez dolazi kao deo šire strategije administracije predsednika Trumpa koja ima za cilj da intenzivira pritisak na vođe meksičkih narko-kartela. Juan Carlos González, rođen u Kaliforniji, trenutno je na čelu Jalisco Nueva Generación Kartela, jednog od najmoćnijih narko-kartela u Meksiku.

Strategija i posledice

Osim povećanja nagrade, administracija je takođe uvela restrikcije na vize za članove porodica i poslovne saradnike ljudi povezanih sa kartelom. Ove mere su deo šireg plana koji uključuje ukupno 102 miliona dolara nagrada za različite vođe Kartela Jalisco Nueva Generación. Prethodno, u februaru, meksička vojska je uz pomoć američkih obaveštajnih podataka uspela da eliminiše Nemesio Rubén Oseguera Cervantesa, poznatog kao ‘El Mencho’, što je rezultiralo povećanjem nasilja u državi Jalisco.

Pročitaj još

U Trendu