Connect with us

Srbija

Najviša temperatura koju čovek može da podnese prema stručnjacima

Granica temperature vlažnog termometra zavisi od vlažnosti vazduha i stanja organizma

Objavljeno pre

,

Najviša temperatura koju čovek može da podnese prema stručnjacima Foto Izvor: Pixabay.com, Tanjug/Vladimir Sporčić, E-Stock/Časlav Vukojičić

Granica temperature vlažnog termometra zavisi od vlažnosti vazduha i stanja organizma

Ekstremne vrućine postaju sve češće širom sveta, a pitanje najviša temperatura koju čovek može da podnese dobija na značaju. Prema stručnim analizama, sposobnost organizma da izdrži visoke temperature zavisi od više faktora. Najvažniji je nivo vlažnosti vazduha, jer što je ona viša, to je telu teže da se rashladi znojenjem.

Temperatura vlažnog termometra razlikuje se od obične temperature vazduha. Ova vrednost uzima u obzir i toplotu i količinu vode u vazduhu. Kada su i temperatura i vlažnost visoke, temperatura vlažnog termometra može dostići opasne granice za ljudsko zdravlje.

Najviša temperatura koju čovek može da podnese

Stručnjaci ističu da ako je relativna vlažnost niska, opasnost je manja čak i pri visokim temperaturama. Kada je, međutim, vlažnost visoka, a temperatura vazduha oko 38,9 stepeni Celzijusa, temperatura vlažnog termometra može biti 35 stepeni. To se smatra “opasnom zonom” za čoveka.

Kada temperatura vlažnog termometra pređe 37 stepeni, telo gubi mogućnost rashlađivanja znojenjem. U tom trenutku dolazi do pregrevanja organizma. Posledice su ubrzan puls, konfuzija, nesvestica i moguć toplotni udar. Prema rečima istraživača Kolina Rejmonda, smrt ne nastupa odmah, već nakon nekoliko sati izlaganja takvim uslovima. Precizna granica iznosi između 34 i 36,5 stepeni Celzijusa temperature vlažnog termometra.

Temperatura vlažnog termometra u različitim regionima

Pojedini regioni sveta, poput doline reke Ind u Pakistanu, severne Indije i južne obale Persijskog zaliva, već povremeno beleže temperaturu vlažnog termometra od 35 stepeni. Grad Džejkobabad u Pakistanu, koji je poznat kao najtopliji, zabeležio je ove vrednosti više puta. Ipak, izmerene su i u Meksiku, Australiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Stručnjaci upozoravaju da će najviša temperatura koju čovek može da podnese biti sve češći izazov zbog klimatskih promena. U narednih nekoliko decenija, posebno su ugroženi regioni kao što su severozapad Meksika, jugoistočna Azija i zapadna Afrika.

Faktori rizika i zdravstvene posledice

Iako prag od 35 stepeni vlažnog termometra predstavlja maksimum za mlade i zdrave osobe, realnost je kompleksnija. Starost, zdravstveno stanje, lekovi i hronične bolesti dodatno smanjuju otpornost na visoke temperature. Vežbanje i izlaganje suncu takođe povećavaju rizik pregrevanja.

Poup Mosli, naučnik sa Državnog univerziteta Arizone, ističe da toplotni talasi često pogoršavaju postojeće bolesti i dovode do komplikacija, čak i pri nižim temperaturama od zvaničnog praga. Toplota dodatno opterećuje srce, bubrege i mentalno zdravlje, što može biti opasno za rizične grupe.

Kao rezultat, najviša temperatura koju čovek može da podnese nije ista za sve, a klima u regionu i zdravstveno stanje presudno utiču na toleranciju organizma. Stručnjaci preporučuju oprez i praćenje uslova, posebno tokom talasa velikih vrućina.

Pročitaj još

Srbija

OVO SIGURNO NISTE ZNALI: Evo zašto pravoslavni sveštenici nose brade – Simbolika i razlike kroz vekove

Pravila o bradi među sveštenicima razlikuju se u pravoslavlju i katoličanstvu, a koreni ove tradicije sežu do Starog zaveta.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zašto pravoslavni sveštenici nose brade: Simbolika i razlike kroz vekove – pravilo o bradi među sveštenicima

Pravila o bradi među sveštenicima razlikuju se u pravoslavlju i katoličanstvu, a koreni ove tradicije sežu do Starog zaveta.

Pravoslavni sveštenici već vekovima nose bradu, dok katolički sveštenici najčešće biraju obrijano lice. Ova razlika, poznata kao pravilo o bradi među sveštenicima, ima duboke istorijske i simboličke korene koji su se oblikovali još u starim religijskim tekstovima.

Prema zapisima iz Starog zaveta, u Knjizi Levita opisuje se trenutak kada Mojsije miropomazuje glavu svog brata Arona. U tom opisu, čudotvorno Miro spušta se niz Aronovu bradu, što je postalo snažan simbol pravoslavnog sveštenstva. Na taj način, pravilo o bradi među sveštenicima počelo je da se povezuje sa duhovnom snagom i identitetom verskih službenika.

Pravilo o bradi među sveštenicima kroz istoriju

Osim toga, u nekim starim crkvenim zapisima navodi se da je brijanje brade smatrano znakom smanjene muškosti. U 3. knjizi Mojsija, ova praksa dodatno se potvrđuje rečenicom: “Ne strižite kose svoje uokrug, ni grdite brade svoje.” Ovi religijski propisi uticali su na formiranje tradicije, posebno u pravoslavlju, gde sveštenici i danas neguju dugu bradu kao deo svog identiteta.

S druge strane, katolički sveštenici nisu obavezni da nose bradu. Tokom vekova, u katoličanstvu je došlo do razvoja drugačijih običaja, pa se brijanje lica povezivalo sa urednošću ili crkvenom disciplinom, ali bez snažne simbolike koja se vezuje za pravoslavlje.

Simbolika brade i značaj u crkvenoj praksi

Brada je u pravoslavlju postala vidljiv znak pripadnosti svešteničkom redu. Pored toga, kao što je navedeno, epitrahilj — dugačko platno koje sveštenici nose oko vrata — ima sličnu simboliku vezanu za obavljanje najvažnijih crkvenih obreda. Bez ovog platna, sveštenik ne može da vrši obrede poput krštenja, opela ili ispovedanja.

Zbog toga pravilo o bradi među sveštenicima nije samo spoljašnja odrednica, već deo identiteta i tradicije koja se poštuje u pravoslavnim crkvama. Ova praksa odražava duboku povezanost sa starozavetnim tekstovima i običajima koji su se očuvali do današnjih dana.

Iako moderni muškarci često nose bradu iz modnih razloga, za pravoslavne sveštenike ona ostaje značajan religijski simbol. Katolički sveštenici, s druge strane, mogu da biraju svoj izgled bez obaveze nošenja brade, što dodatno ističe razliku između dve velike hrišćanske tradicije.

Pročitaj još

Srbija

Mošti majke Svetog Save stižu u Kraljevo: Prilika za vernike i jubileji u fokusu

Mošti Prepodobne Anastasije Srpske biće početkom oktobra prenete iz Studenice u Žiču, a potom u Hram Svetog Save u Kraljevu, gde će ostati do 6. oktobra.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Mošti majke Svetog Save stižu u Kraljevo: Prilika za vernike i jubileji u fokusu

Mošti Prepodobne Anastasije Srpske biće početkom oktobra prenete iz Studenice u Žiču, a potom u Hram Svetog Save u Kraljevu, gde će ostati do 6. oktobra.

Mošti majke Svetog Save će početkom oktobra biti prenete u Kraljevo, što predstavlja poseban trenutak za vernike iz cele Eparhije žičke. Ovaj duhovni i kulturni događaj, u čijem središtu su mošti Prepodobne Anastasije Srpske, biće organizovan povodom dva velika jubileja: 40 godina od njihovog obretenja i 30 godina od izrade sarkofaga u kojima se nalaze. Prema zvaničnom saopštenju, mošti će 2. oktobra biti ispraćene iz Manastira Studenice ka Manastiru Žiča, dok će 3. oktobra popodne kroz ulice Kraljeva biti održana litija, od Trga Svetog Save do Hrama Svetog Save, gde će mošti ostati do 6. oktobra.

Program prenosa moštiju i značaj za vernike

Osim toga, prema rečima pomoćnika gradonačelnika za kulturne manifestacije, Miloša Milišića, ovaj događaj biće upamćen i po obeležavanju jubileja pronalaženja moštiju Svete Anastasije, kao i izrade umetničkog sarkofaga koji je izradio Vojislav Bilbija. “Obeležavaju se dva velika jubileja, 40 godina od obretenja moštiju i 30 godina od izrade sarkofaga”, naveo je Milišić.

Protojerej Dejan Marković, starešina Hrama Svetog Save u Kraljevu, napominje da je ovo jedinstvena prilika za vernike da se približe svetiteljki kroz molitvu i celivanje moštiju. “Biće priređeni i programi, predavanja, Sveta tajna jeleosvećenja, liturgije, a sveštenici će dežurati i razgovarati sa narodom. To je zaista prilika da se sa ovom divnom svetiteljkom pobliže upoznamo”, rekao je Marković.

Istorijat i otkriće moštiju Prepodobne Anastasije

Mošti Prepodobne Anastasije Srpske, supruge Stefana Nemanje i majke Svetog Save, pronašla je grupa arheologa 1986. godine tokom istraživanja u unutrašnjoj priprati Bogorodičine crkve u Manastiru Studenica. Antropološka istraživanja su potvrdila da je svetiteljka preminula u sedamdesetoj godini života i da je bila visoka između 1,56 i 1,65 metara. Na osnovu očuvane desne strane lobanje, izvršena je rekonstrukcija njenog lika, koja se slaže sa njenim ktitorskim portretom na fresci u priprati.

Od 1996. godine, mošti više ne počivaju u grobnici, već su položene u umetnički rezbareni drveni kivot na kamenom postamentu u jugoistočnom uglu studeničke priprati. U međuvremenu, jubileji i prenosi moštiju dodatno obogaćuju duhovni život ovog kraja.

Planirani događaji tokom boravka moštiju u Kraljevu

Tokom boravka moštiju u Kraljevu, planirani su prateći programi, predavanja i molitveni skupovi. Pored toga, liturgije i razgovori sa sveštenicima omogućiće vernicima da se još više približe značaju Svete Anastasije. Kao rezultat toga, očekuje se da će ovaj događaj okupiti veliki broj vernika iz celog raškog okruga i šire.

Na kraju, prenosi moštiju i jubileji predstavljaju priliku za sve generacije da se upoznaju sa istorijom i duhovnim nasleđem Prepodobne Anastasije Srpske.

Pročitaj još

Srbija

Vlada Srbije produžila smanjenje akciza na derivate nafte: Šta znači nova odluka

Odluka o smanjenju akciza na derivate nafte produžena je do 27. septembra, prema najnovijem objavljivanju u Službenom glasniku.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vlada Srbije produžila smanjenje akciza na derivate nafte: Šta znači nova odluka

Odluka o smanjenju akciza na derivate nafte produžena je do 27. septembra, prema najnovijem objavljivanju u Službenom glasniku.

Odluka o smanjenju akciza na derivate nafte u Srbiji dobila je novo produženje, kako je objavljeno u Službenom glasniku Republike Srbije. Prema saopštenju, Vlada Srbije usvojila je izmenu prethodne odluke i produžila važenje ove mere do 27. septembra. Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom glasniku.

Izmene se odnose na Odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na derivate nafte iz člana 9. stav 1. tač. 1), 2) i 3) Zakona o akcizama. Tako, umesto ranije utvrđenog roka do 20. septembra, nova odluka produžava primenu smanjenih akciza za još sedam dana, odnosno do 27. septembra.

Detalji odluke o smanjenju akciza na derivate nafte

Prema najnovijim informacijama, revidirana odluka o smanjenju akciza na derivate nafte menja raniji rok, čime Vlada Srbije nastavlja sa merama koje su prvi put usvojene u Službenom glasniku RS, broj 87/26. U odluci se precizira da se reči „20. septembrom 2026. godine“ zamenjuju sa „27. septembrom 2026. godine“.

Kao rezultat, distribucija i prodaja derivata nafte nastaviće se pod uslovima smanjenih akciza još jednu sedmicu. Ova promena ima za cilj da, prema zvaničnom obrazloženju, pruži kontinuitet prethodnim merama Vlade Srbije i omogući vremenski okvir za eventualne dodatne izmene ili produženja u budućnosti.

Šta znači produženje smanjenja akciza za građane i tržište

S obzirom na važnost akciza za formiranje krajnje cene goriva, produženje odluke o smanjenju akciza na derivate nafte ima direktan uticaj na građane i privredu. Ova mera omogućava zadržavanje nižih cena naftnih derivata u maloprodaji, dok istovremeno daje dodatni prostor za prilagođavanje tržišnih učesnika i potrošača.

Osim toga, produženje važenja ove odluke pruža Vladi Srbije mogućnost da nastavi sa praćenjem situacije na tržištu energenata i, u skladu sa kretanjima, donosi dalja rešenja koja mogu uticati na stabilnost i dostupnost goriva.

Na kraju, važno je napomenuti da je celokupna procedura sprovedena u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, a odluka o smanjenju akciza na derivate nafte ostaje na snazi do navedenog datuma.

Pročitaj još

U Trendu