Connect with us

Srbija

Najviša temperatura koju čovek može da podnese prema stručnjacima

Granica temperature vlažnog termometra zavisi od vlažnosti vazduha i stanja organizma

Objavljeno pre

,

Najviša temperatura koju čovek može da podnese prema stručnjacima Foto Izvor: Pixabay.com, Tanjug/Vladimir Sporčić, E-Stock/Časlav Vukojičić

Granica temperature vlažnog termometra zavisi od vlažnosti vazduha i stanja organizma

Ekstremne vrućine postaju sve češće širom sveta, a pitanje najviša temperatura koju čovek može da podnese dobija na značaju. Prema stručnim analizama, sposobnost organizma da izdrži visoke temperature zavisi od više faktora. Najvažniji je nivo vlažnosti vazduha, jer što je ona viša, to je telu teže da se rashladi znojenjem.

Temperatura vlažnog termometra razlikuje se od obične temperature vazduha. Ova vrednost uzima u obzir i toplotu i količinu vode u vazduhu. Kada su i temperatura i vlažnost visoke, temperatura vlažnog termometra može dostići opasne granice za ljudsko zdravlje.

Najviša temperatura koju čovek može da podnese

Stručnjaci ističu da ako je relativna vlažnost niska, opasnost je manja čak i pri visokim temperaturama. Kada je, međutim, vlažnost visoka, a temperatura vazduha oko 38,9 stepeni Celzijusa, temperatura vlažnog termometra može biti 35 stepeni. To se smatra „opasnom zonom“ za čoveka.

Kada temperatura vlažnog termometra pređe 37 stepeni, telo gubi mogućnost rashlađivanja znojenjem. U tom trenutku dolazi do pregrevanja organizma. Posledice su ubrzan puls, konfuzija, nesvestica i moguć toplotni udar. Prema rečima istraživača Kolina Rejmonda, smrt ne nastupa odmah, već nakon nekoliko sati izlaganja takvim uslovima. Precizna granica iznosi između 34 i 36,5 stepeni Celzijusa temperature vlažnog termometra.

Temperatura vlažnog termometra u različitim regionima

Pojedini regioni sveta, poput doline reke Ind u Pakistanu, severne Indije i južne obale Persijskog zaliva, već povremeno beleže temperaturu vlažnog termometra od 35 stepeni. Grad Džejkobabad u Pakistanu, koji je poznat kao najtopliji, zabeležio je ove vrednosti više puta. Ipak, izmerene su i u Meksiku, Australiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Stručnjaci upozoravaju da će najviša temperatura koju čovek može da podnese biti sve češći izazov zbog klimatskih promena. U narednih nekoliko decenija, posebno su ugroženi regioni kao što su severozapad Meksika, jugoistočna Azija i zapadna Afrika.

Faktori rizika i zdravstvene posledice

Iako prag od 35 stepeni vlažnog termometra predstavlja maksimum za mlade i zdrave osobe, realnost je kompleksnija. Starost, zdravstveno stanje, lekovi i hronične bolesti dodatno smanjuju otpornost na visoke temperature. Vežbanje i izlaganje suncu takođe povećavaju rizik pregrevanja.

Poup Mosli, naučnik sa Državnog univerziteta Arizone, ističe da toplotni talasi često pogoršavaju postojeće bolesti i dovode do komplikacija, čak i pri nižim temperaturama od zvaničnog praga. Toplota dodatno opterećuje srce, bubrege i mentalno zdravlje, što može biti opasno za rizične grupe.

Kao rezultat, najviša temperatura koju čovek može da podnese nije ista za sve, a klima u regionu i zdravstveno stanje presudno utiču na toleranciju organizma. Stručnjaci preporučuju oprez i praćenje uslova, posebno tokom talasa velikih vrućina.

Pročitaj još

Srbija

Nizak vodostaj Dunava i toplotni talas doveli do apela za štednju struje

Letnja potrošnja električne energije dostigla zimske nivoe, država uvodi hitne mere zbog niskog nivoa Dunava

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nizak vodostaj Dunava i toplotni talas doveli do apela za štednju struje

Letnja potrošnja električne energije dostigla zimske nivoe, država uvodi hitne mere zbog niskog nivoa Dunava

Zbog toga što su nizak vodostaj Dunava i toplotni talas pogodili Srbiju, letnja potrošnja električne energije dostigla je nivoe karakteristične za zimski period. Na ovo je ukazala ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović, koja je apelovala na građane da struju koriste racionalno i štede kad god je to moguće, prema zvaničnom saopštenju.

Pad vodostaja Dunava i posledice na energetski sistem

Vlasti upozoravaju da je Dunav već na istorijskom minimumu, a postoji mogućnost da će vodostaj dodatno opasti za još dvadesetak centimetara u narednim danima. Zbog toga su nadležni već uveli vanrednu situaciju u delu Vojvodine. Ovakvi uslovi stvaraju dodatni pritisak na energetski sistem, jer je dotok vode do crpnih stanica smanjen, a navodnjavanje useva ugroženo.

Osim toga, pad nivoa reke dovodi u pitanje i rad hidrocentrale „Đerdap“, gde je dotok vode veoma blizu istorijskog minimuma. Zbog toga su nadležni ponovo sazvali Republički štab za vanredne situacije kako bi procenili stanje i preduzeli odgovarajuće mere.

Hitne mere i preporuke građanima

Država je započela sprovođenje hitnih mera kako bi obezbedila dovoljan dotok vode do crpnih stanica i omogućila nesmetano funkcionisanje sistema Dunav–Tisa–Dunav. Ministarka Dubravka Đedović Handanović posebno je istakla važnost racionalne potrošnje struje u ovom periodu, jer su aktuelni uslovi doveli do potrošnje koja prevazilazi uobičajene letnje vrednosti.

Takođe, na sednici štaba za vanredne situacije razmatrani su svi aspekti trenutne meteorološke i hidrološke situacije, uzimajući u obzir najavljeni nastavak toplotnog talasa. Prema dostupnim informacijama, dodatni pad vodostaja može imati dugoročne posledice na snabdevanje vodom i stabilnost elektroenergetskog sistema.

Apel za štednju struje tokom toplotnog talasa

S obzirom na to da se očekuje da nizak vodostaj Dunava i toplotni talas potraju, nadležni još jednom podsećaju građane na važnost racionalnog korišćenja električne energije. Preporuka je da se uređaji koriste samo kada je to neophodno i da se izbegava prekomerna potrošnja tokom najtoplijih sati dana. Na taj način, može se doprineti stabilnosti sistema u izazovnim uslovima.

Pročitaj još

Srbija

Visoke temperature u Srbiji: crveni meteoalarm na snazi zbog toplotnog talasa

U pojedinim gradovima izmereno preko 34 stepena, RHMZ i MUP upozoravaju na opasne uslove

Objavljeno pre

,

Objavio:

Visoke temperature u Srbiji: crveni meteoalarm na snazi zbog toplotnog talasa

U pojedinim gradovima izmereno preko 34 stepena, RHMZ i MUP upozoravaju na opasne uslove

U Srbiji je danas zabeležen izražen toplotni talas, a prema saopštenju Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), na snazi je crveni meteoalarm. Temperatura u 11 časova u mnogim gradovima već je premašila 30 stepeni Celzijusa, što potvrđuje da su visoke temperature u Srbiji ozbiljan izazov za građane.

Prema aktuelnim merenjima RHMZ, najviše temperature izmerene su u Somboru i Kikindi, gde je živa u termometru dostigla 34 stepena. Odmah iza ovih gradova po toploti su Palić, Beograd, Zrenjanin, Novi Sad i Pančevo, dok je najniža izmerena temperatura na Kopaoniku sa 24 stepena Celzijusa.

Gradovi sa najvišim temperaturama prema RHMZ-u

Najtopliji gradovi u Srbiji danas su, kako se navodi, u regionima Bačke i Banata. U ovim oblastima su uslovi posebno zahtevni zbog visokih temperatura. Crveni meteoalarm upozorava na mogućnost zdravstvenih problema kod osetljivih grupa stanovništva, ali i na potencijalne probleme u saobraćaju i infrastrukturi.

Osim što je temperatura u Somboru i Kikindi dostigla 34 stepena, temperature iznad 30 stepeni zabeležene su i u drugim većim gradovima širom zemlje. Takođe, Beograd i Novi Sad su među gradovima sa najvišim vrednostima ovog prepodneva.

Upozorenja RHMZ-a i MUP-a zbog visoke temperature u Srbiji

Prema saopštenju RHMZ i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), crveni meteoalarm ostaje na snazi danas i narednih dana. Ova mera podrazumeva da su građani dužni da prate preporuke i izbegavaju izlaganje suncu u najtoplijem delu dana. Posebno se savetuje oprez starijima, deci i osobama sa hroničnim oboljenjima.

U međuvremenu, zvanične institucije prate razvoj situacije. Meteorolozi najavljuju da će visoke temperature u Srbiji potrajati, pa se i dalje očekuje nastavak toplotnog talasa. Preporučuje se redovno praćenje zvaničnih informacija i prilagođavanje aktivnosti trenutnim vremenskim uslovima.

Pročitaj još

Srbija

Krsne slave u avgustu: datumi, praznici i pravila ishrane tokom posta

Vernici u Srbiji obeležavaju pet velikih krsnih slava u avgustu, uz posebna pravila za slavsku trpezu tokom posta.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Krsne slave u avgustu: datumi, praznici i pravila ishrane tokom posta

Vernici u Srbiji obeležavaju pet velikih krsnih slava u avgustu, uz posebna pravila za slavsku trpezu tokom posta.

Pravoslavni vernici u Srbiji tokom avgusta proslavljaju pet značajnih krsnih slava, a priprema slavske trpeze zavisi od toga da li praznik pada u period posta. Ove godine, krsne slave u avgustu donose posebnu pažnju na pravila ishrane, naročito zbog Gospojinskog posta koji traje od 14. do 27. avgusta, prema crkvenom kalendaru.

Krsne slave u avgustu: datumi i značaj praznika

Među najvažnijim avgustovskim slavama nalaze se Sveti prorok Ilija (Ilindan), Sveta Marija Magdalena (Blaga Marija), Sveta Petka Rimska, Sveti velikomučenik Pantelejmon i Uspenje Presvete Bogorodice, poznato kao Velika Gospojina. Svaka od ovih slava ima svoje mesto u duhovnom životu vernika, a način obeležavanja zavisi od datuma i crkvenih pravila posta.

Ilindan se obeležava 2. avgusta i jedan je od najrasprostranjenijih avgustovskih praznika. Prema običajima, ovaj dan je posvećen Svetom proroku Iliji, zaštitniku vere i doma, a slavska trpeza je mrsna jer praznik ne pada u vreme posta.

Blaga Marija, odnosno praznik Svete Marije Magdalene, proslavlja se 4. avgusta, takođe van perioda posta, pa je i tada slavska trpeza mrsna. Sveta Petka Rimska, koja se obeležava 8. avgusta, i Sveti velikomučenik Pantelejmon, čiji je praznik 9. avgusta, takođe padaju van posta, što znači da su trpeze mrsne.

Gospojinski post i posne slave u avgustu

Avgust je specifičan zbog Gospojinskog posta, jednog od četiri velika višednevna posta u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Post traje od 14. do 27. avgusta i završava se praznikom Uspenja Presvete Bogorodice (Velika Gospojina), koji se proslavlja 28. avgusta. Vernici koji slave u ovom periodu moraju prilagoditi slavsku trpezu crkvenim pravilima posta.

Preobraženje Gospodnje, koje se slavi 19. avgusta, ove godine pada u vreme Gospojinskog posta. Slavska trpeza je tada posna, ali postoji razrešenje na ribu. Isto važi i za Veliku Gospojinu, koja ove godine pada u petak, što je tokom cele godine posni dan, pa je i tada slavska trpeza posna, uz dozvolu za ribu.

Pravila slavske trpeze tokom avgusta

Krsne slave u avgustu podrazumevaju poštovanje crkvenih pravila i tradicije. Vernici vode računa ne samo o datumu praznika, već i o tome da li slavska trpeza treba biti posna ili mrsna. U avgustu, dve velike slave podležu posnim pravilima: Preobraženje Gospodnje 19. avgusta i Uspenje Presvete Bogorodice 28. avgusta, obe sa posnom trpezom i mogućnošću ribe. Ostale avgustovske slave, poput Ilindana, Blage Marije, Svete Petke Rimske i Svetog Pantelejmona, obeležavaju se van perioda posta, pa je trpeza mrsna.

Pored toga, važno je naglasiti da se slavska trpeza priprema u skladu sa crkvenim uputstvima i poštovanjem svetitelja koji se tog dana slavi kao zaštitnik doma. Tako vernici čuvaju tradiciju i obeležavaju praznike na način koji je u skladu sa dugom istorijom i pravilima Srpske pravoslavne crkve.

Pročitaj još

U Trendu