Connect with us

Svet

SAD i Izrael razmatraju kopnenu blokadu Irana radi jačanja pritiska

Plan uključuje zatvaranje graničnih prelaza susednih država kako bi se dodatno ograničio uvoz i izvoz Irana

Objavljeno pre

,

SAD i Izrael razmatraju kopnenu blokadu Irana radi jačanja pritiska – kopnena blokada Irana Foto Izvor: Tanjug AP/Leo Correa, Tanjug AP/Tomer Neuberg, Tanjug AP/Hadi Mizban, Tanjug AP/Vahid Salemi, Tanjug AP/Mohsen Ganji, Tanjug AP/Mark Schielbein, Pixabay.com

Plan uključuje zatvaranje graničnih prelaza susednih država kako bi se dodatno ograničio uvoz i izvoz Irana

Sjedinjene Američke Države i Izrael razmatraju mogućnost uvođenja kopnene blokade Irana kao deo strategije povećanja ekonomskog pritiska na vlasti u Teheranu. Prema navodima iz zvaničnih razgovora, predlog je razmatran tokom nedavnog sastanka američkog predsednika Donalda Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Beloj kući.

Predlog o zatvaranju granica Irana

Tokom susreta dvojice lidera, analizirana je opcija da se granični prelazi Irana sa susednim državama zatvore ili strogo ograniče. Ova mera bi, prema navodima izvora upoznatih sa razgovorima, praktično blokirala uvoz i izvoz, čime bi se značajno uticalo na iransku privredu. Predlog podrazumeva ubeđivanje država kao što su Irak, Pakistan, Turska, Turkmenistan, Avganistan, Jermenija i Azerbejdžan da pojačaju kontrolu ili potpuno zatvore granice sa Iranom.

Na taj način, protok robe i resursa bio bi dodatno ograničen, što bi, prema procenama, moglo uticati na promenu politike Teherana. Ipak, stručnjaci naglašavaju da bi sprovođenje ove mere predstavljalo izuzetno veliki logistički i politički izazov, s obzirom na dužinu iranskih granica i složene odnose sa susednim državama.

Prema zvaničnim informacijama, predlog o kopnenoj blokadi Irana dolazi nakon procene da višemesečne vojne akcije i udari nisu dali željene rezultate u smislu vraćanja Teherana za pregovarački sto. Zbog toga su SAD i Izrael odlučili da razmotre i druge načine povećanja pritiska, oslanjajući se na ekonomske i diplomatske mere, uključujući i blokadu kopnenih ruta.

Jedan neimenovani visoki izraelski zvaničnik izjavio je da je osnovna ideja „potpuno blokirati kopneni pristup tako da Iran ne može ništa da uveze niti izveze”. Ova izjava potvrđuje ozbiljnost namere da se sprovede kopnena blokada Irana kao deo šire strategije.

Izazovi sprovođenja i reakcije suseda

Ipak, sprovođenje kopnene blokade Irana naišlo bi na brojne prepreke. Osim logističkih izazova, tu su i političke posledice, jer bi susedne države morale da prihvate povećane mere kontrole na granicama. U međuvremenu, analitičari ukazuju na to da bi realizacija ovakvog plana zahtevala značajnu diplomatsku koordinaciju i dugotrajne pregovore sa svim susedima Irana.

Ova inicijativa deo je šireg napora da se, kombinovanjem vojnih i vanvojnih sredstava, izvrši pritisak na iranski režim i onemogući dalje jačanje vojnog potencijala Teherana u regionu.

Svet

Španija vraća preko 25.000 migranata iz Ceute u Maroko

Nakon što je preko 60.000 migranata prešlo granicu, Španija vraća veliki broj njih nazad u Maroko.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Španija vraća preko 25.000 migranata iz Ceute u Maroko – migranti Ceuta Maroko

Nakon što je preko 60.000 migranata prešlo granicu, Španija vraća veliki broj njih nazad u Maroko.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Španije saopštilo je da je više od 25.000 migranata, koji su stigli na granicu malog teritorija Ceuta, vraćeno u Maroko. Više od 150 migranata uklanja se iz Ceute svakog minuta, navodi ministarstvo.

Reakcije lokalnih zvaničnika

Predsednik Ceute, Juan Jesús Vivas, procenio je da je enklavu ušlo 60.000 migranata i izjavio da je najmanje 34 osobe umrlo, uključujući neke koji su se utopili pokušavajući da doplivaju do teritorije.

Većina onih koji su pokušali da pređu granicu su Marokanci. Morski zidovi i ograde odvajaju Maroko od Ceute i Melille, dve španske enklave koje se nalaze na severnoj obali Maroka. One predstavljaju jedine kopnene granice koje Evropska unija deli sa Afrikom.

Odgovor španske vlade

Lokalni zvaničnici su za oštar porast prelazaka okrivili nedavnu presudu Vrhovnog suda Španije, koja otežava odbijanje migranata koji stižu iz Maroka morem. Vivas je situaciju opisao kao ‘apsolutno neodrživu’ i kritikovao je odgovor vlade rekavši da je ‘reakcija došla prekasno i bila nedovoljna’.

Premijer Pedro Sánchez izjavio je na konferenciji za novinare u petak da ‘cela Španija stoji uz Ceutu’ i nazvao porast migracija ‘napadom’ i ‘kršenjem teritorijalnog integriteta Španije’. Očekuje se njegova poseta gradu u petak.

Pročitaj još

Svet

CENTCOM odbacuje tvrdnje Teherana o napadu u Hormuskom tesnacu

Američka Centralna komanda navodi da nijedan F-35 nije uništen i da blokada ostaje neprobojna

Objavljeno pre

,

Objavio:

CENTCOM odbacuje tvrdnje Teherana o napadu u Hormuskom tesnacu – napad u Hormuskom tesnacu

Američka Centralna komanda navodi da nijedan F-35 nije uništen i da blokada ostaje neprobojna

Američka Centralna komanda (CENTCOM) demantovala je tvrdnje Iranske revolucionarne garde o napadu u Hormuskom tesnacu, navodeći da nijedan američki avion nije uništen i da blokada naftnog tankera nije probijena. Prema saopštenju, jedinu pretnju za komercijalnu plovidbu čini sama Revolucionarna garda.

Demantovane tvrdnje o napadu u Hormuskom tesnacu

U najnovijem saopštenju CENTCOM-a, američka strana je odbacila tri ključne tvrdnje koje su izneli iranski državni mediji i Islamska revolucionarna garda (IRGC). Prvo, američka vojska je istakla da slobodne i otvorene rute kroz Hormuski tesnac ne predstavljaju opasnost za komercijalne brodove, osim zbog aktivnosti same Revolucionarne garde.

Osim toga, CENTCOM je naglasio da su navodi o uništenju tri američka stelt lovca F-35 i još tri letelice potpuno neosnovani. Svi američki avioni su neoštećeni, a iranske rakete i dronovi nisu pogodili ciljana područja. Na taj način, prema saopštenju, napad u Hormuskom tesnacu nije doveo do gubitka američke vojne tehnike.

Blokada ostaje neprobojna uprkos pokušajima

Pored negiranja oštećenja aviona, CENTCOM je demantovao i izveštaje da je komercijalni naftni tanker „M/T Nora“ probio blokadu. U saopštenju se navodi da brod nije uspeo da prođe zaštitni zid. Više od 20 američkih ratnih brodova, stotine letelica i hiljade pripadnika oružanih snaga ostaju raspoređeni u regionu i nastavljaju da sprovode pomorsku blokadu bez prekida.

Prema američkoj strani, blokada je postavljena tako da štiti međunarodnu plovidbu i sprečava neovlašćene prolaze naftnih tankera. Takođe, kao rezultat napora vojske, nijedan komercijalni brod nije pretrpeo štetu tokom navedenih incidenata.

Pretnje i poziv na smirenost

Na kraju, u zvaničnom saopštenju CENTCOM-a ističe se da su verbalne pretnje i pokušaji napada Revolucionarne garde trenutna opasnost za civilne posade i komercijalne brodove. Međutim, američka vojska tvrdi da će nastaviti da štiti slobodnu plovidbu kroz Hormuski tesnac i da će aktivno demantovati dezinformacije koje bi mogle ugroziti sigurnost u regionu.

Na taj način, napad u Hormuskom tesnacu ostaje centralna tačka sporenja, ali prema američkoj strani, sve ključne tvrdnje Teherana su neutemeljene, a bezbednost plovidbe ostaje prioritet međunarodnih snaga.

Pročitaj još

Svet

Džon Miršajmer pod kritikom zbog procena rata u Ukrajini

Stručnjaci osporavaju tačnost njegovih izjava, dok se postavlja pitanje prisustva u medijima

Objavljeno pre

,

Objavio:

Džon Miršajmer pod kritikom zbog procena rata u Ukrajini – Džon Miršajmer Ukrajina

Stručnjaci osporavaju tačnost njegovih izjava, dok se postavlja pitanje prisustva u medijima

Američki profesor međunarodnih odnosa Džon Miršajmer suočava se sa sve većim kritikama u stručnim i političkim krugovima zbog svojih netačnih procena rata u Ukrajini. Njegove izjave o ratu i očekivani razvoj događaja postale su tema analize, dok stručnjaci ukazuju na to da je Džon Miršajmer više puta menjao svoja predviđanja. Pitanje zašto teoretičar koji često greši i dalje ima prostor u medijima postaje sve aktuelnije.

Neposredno pred početak sukoba, Džon Miršajmer je izjavio da ne očekuje rusku invaziju na Ukrajinu. Međutim, nakon što je rat otpočeo, u septembru iste godine tvrdio je da je poraz Ukrajine neizbežan. On je tokom narednih meseci i godina pomerao rokove kada bi, prema njegovim rečima, trebalo da dođe do sloma ukrajinskog otpora, prilagođavajući retoriku kako bi opravdao prethodne neuspešne prognoze.

Analiza Miršajmerovih javnih nastupa

Izjave Džona Miršajmera često su pratile promene kursa u retorici. U januaru naredne godine procenjivao je da je neizvodljivo da Ukrajina zadrži liniju fronta, dok je tokom sledeće godine isticao da je nezamislivo da Kijev izdrži duže od tada navedenog roka. Kada se ni taj scenario nije obistinio, u julu sledeće godine promenio je stav, navodeći da ruske snage ipak napreduju, ali veoma sporo.

Stručnjaci za međunarodne odnose i bezbednost smatraju da Miršajmerova teorija ofanzivnog realizma ima značajne nedostatke. Naime, pristup u kome se države posmatraju pre svega kroz količinu stanovništva, bruto domaći proizvod i vojnu opremu, prema njihovom mišljenju, zanemaruje kompleksnost savremenih konflikata. Štaviše, oni ukazuju na to da takva metodologija ne može da objasni brojne neočekivane promene na terenu.

Kritike i prisustvo u medijima

Uprkos čestim netačnim prognozama, Džon Miršajmer i dalje dobija značajan prostor u poznatim emisijama i alternativnim medijima. Kritičari ga porede sa berzanskim analitičarem koji često greši, ali i dalje ima uticaj na javnost. Pored toga, postavlja se pitanje koliko je korisno i odgovorno davati prostor analitičarima čije procene ne prate stvarni tok događaja.

Međutim, deo stručne javnosti smatra da prisustvo različitih mišljenja, čak i kada su netačna, može doprineti širem razumevanju međunarodnih odnosa. Takođe, napominju da je medijska scena često sklona popularizaciji kontroverznih sagovornika jer takvi stavovi privlače pažnju publike. Na taj način, debata oko tačnosti prognoza Džona Miršajmera ostaje važna tema u analizi medijskog izveštavanja o ratu u Ukrajini.

Pročitaj još

U Trendu