Connect with us

Srbija

Kazne za ubijanje zaštićenih životinja u Srbiji dostižu milion dinara

Za zlostavljanje i ubijanje strogo zaštićenih vrsta predviđene su novčane i zatvorske kazne do tri godine

Objavljeno pre

,

Kazne za ubijanje zaštićenih životinja u Srbiji dostižu milion dinara Foto Izvor: Pixabay.com

Za zlostavljanje i ubijanje strogo zaštićenih vrsta predviđene su novčane i zatvorske kazne do tri godine

U Srbiji su kazne za ubijanje zaštićenih životinja među najstrožim u regionu. Prema Krivičnom zakoniku, novčane kazne idu do milion dinara, a za najteže slučajeve moguće su i zatvorske kazne do tri godine. Najstrože sankcije primenjuju se za krivična dela nad vrstama koje su pod posebnom zaštitom, kao što su mrki medved, orao krstaš, vuk i ždral. Pored njih, pod zaštitom su i manje upadljive vrste, poput riđeg šumskog mrava. Građani često nisu svesni rigoroznih mera i rizikuju visoke kazne čak i nehotice.

Kazne za ubijanje zaštićenih životinja i zakonski okvir

Kako navode iz nadležnog ministarstva, kaznena politika obuhvata raspon od 1.200 do čak 1.000.000 dinara. Za najteže prekršaje, poput ubijanja mrkog medveda, predviđena je novčana kazna u iznosu od tačno milion dinara. Osim toga, zakon sankcioniše i druga ponašanja: mučenje, hvatanje, sakupljanje ili uništavanje prirodnih staništa zaštićenih životinja donosi ozbiljne posledice. Pravilo je jasno – što je životinjska vrsta ugroženija i pod višim stepenom zaštite, to su kazne za počinioce teže.

Tokom poslednjih godina, praksa pokazuje zabrinjavajući trend. Broj prijava za ubijanje i zlostavljanje zaštićenih životinja raste, međutim, broj sudskih presuda opada. Na primer, pre više od decenije od 196 prijavljenih građana osuđeno je njih 54. U narednim godinama, od 205 prijavljenih osoba donete su svega 23 osuđujuće presude.

Statistika i poznati slučajevi povreda zakona

Gotovo svake godine zabeleže se teži ekološki incidenti i stradanje retkih životinjskih vrsta. U januaru 2016. godine, vatrenim oružjem je ubijen beloglavi sup, jedna od najdragocenijih ptica u Srbiji. Nakon toga, podneta je krivična prijava. U februaru 2017. godine, kod Osipaonice prijavljeno je ubijanje čak 12 mišara, nakon masovnog pomora.

Krivični zakonik Srbije u članu 269. jasno definiše sankcije. Za osnovno delo, ako neko kršeći propise ubije, povredi, muči ili na drugi način zlostavlja životinju, preti mu novčana kazna ili zatvor do jedne godine. Teži oblik dela, ukoliko je zlostavljanje rezultiralo smrću ili povredom većeg broja životinja, ili je delo učinjeno nad posebno zaštićenom vrstom, donosi kaznu zatvora do tri godine.

Borbe životinja i apel organizacija

Zakon takođe predviđa stroge kazne za organizovanje borbi životinja. Svako ko iz koristoljublja organizuje, finansira, ili je domaćin borbi između životinja, kao i onaj ko učestvuje u klađenju na takve borbe, može biti kažnjen i novčano i zatvorom od tri meseca do tri godine.

Stručnjaci i ekološke organizacije pozivaju građane da prijave svaki vid nasilja nad životinjama. Očuvanje biodiverziteta i strogo kažnjavanje odgovornih predstavljaju ključ za zaštitu ugroženih vrsta u Srbiji.

Pročitaj još

Srbija

Gužve na granici sa Grčkom očekuju se tokom produženog vikenda

Na graničnim prelazima Evzoni i Dojran predviđaju se kilometarske kolone zbog praznika u Severnoj Makedoniji.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Gužve na granici sa Grčkom očekuju se tokom produženog vikenda

Na graničnim prelazima Evzoni i Dojran predviđaju se kilometarske kolone zbog praznika u Severnoj Makedoniji.

Kilometarske gužve na granici sa Grčkom očekuju se ovog vikenda, što bi moglo značajno produžiti vreme putovanja za mnoge turiste. Prema saopštenju, zbog produženog vikenda u Severnoj Makedoniji, na prelazima kao što su Evzoni i Dojran predviđaju se masovna zadržavanja i formiranje dugih kolona vozila.

Glavni razlog za očekivane gužve je praznik Ilinden, koji se u Severnoj Makedoniji obeležava u nedelju 2. avgusta. Pošto praznik pada u nedelju, naredni dan, ponedeljak 3. avgusta, je takođe neradan. Zbog toga se očekuje talas lokalnih turista i tranzitnih putnika prema Grčkoj, što je dodatno pojačano redovnom smenom turističkih aranžmana.

Najkritičniji periodi za prelazak granice sa Grčkom

Prema navodima, najveći pritisak na graničnim prelazima, posebno na Evzoniju i Dojranu, prognozira se u petak i tokom subote do podneva za ulazak u Grčku. U tom periodu turisti bi mogli da očekuju višesatna čekanja, zbog čega se savetuje dodatno strpljenje ili eventualno pomeranje termina polaska.

S druge strane, povratak iz Grčke najteži će biti u ponedeljak, i to u poslepodnevnim i večernjim satima, kada se očekuje povratak lokalnih putnika sa produženog odmora. Takođe, redovna smena turista dodatno komplikuje situaciju, pa je moguće da će gužve trajati tokom celog vikenda.

Preporuke za putnike i značaj informisanja

Zbog očekivanih gužvi, putnici se pozivaju da prate aktuelne informacije o stanju na granici sa Grčkom. Osim toga, preporučuje se pravovremeno planiranje puta, kao i priprema za moguća višesatna čekanja, posebno tokom navedenih kritičnih perioda. Na taj način, moguće je izbeći nepotrebni stres i olakšati putovanje.

Na kraju, važno je napomenuti da ovakve situacije nisu neuobičajene tokom letnjih meseci, posebno kada se poklope državni praznici i smene turističkih grupa. Zbog toga se putnicima savetuje dodatna pažnja i strpljenje prilikom prelaska granice sa Grčkom ovog vikenda.

Pročitaj još

Srbija

Ognjeni sveci u narodnoj tradiciji: Ognjena Marija, Ilija i Pantelija kao čuvari od vatre

Narodno verovanje o ognjenim svecima povezano je sa letnjim nepogodama i posebnim običajima u srpskim krajevima

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ognjeni sveci u narodnoj tradiciji: Ognjena Marija, Ilija i Pantelija kao čuvari od vatre

Narodno verovanje o ognjenim svecima povezano je sa letnjim nepogodama i posebnim običajima u srpskim krajevima

Srpska pravoslavna crkva 30. jula obeležava praznik posvećen Svetoj velikomučenici Marini, u narodu poznatoj kao Ognjena Marija. Ovaj praznik ima posebno mesto u narodnom kalendaru, a po narodnom verovanju, Ognjena Marija, zajedno sa Ilijom i Pantelijom, čini trojku ognjenih svetaca. Veruje se da ognjeni sveci mogu kažnjavati vatrom, gromovima i olujama, naročito tokom najtoplijih letnjih dana. U skladu sa tim, na dan kada se obeležava Ognjena Marija, narod je izbegavao radove u polju i kući, kako bi izbegao nesreću i pokazao poštovanje prema ovom prazniku.

Ognjeni sveci u narodnom verovanju

Pored Ognjene Marije, u grupu ognjenih svetaca narod ubraja i Svetog Iliju i Svetog Pantelejmona, poznatog i kao Sveti Pantelija. Njihovi praznici obeležavaju se u kratkom razmaku, tokom perioda kada su visoke temperature, suše i opasnost od požara najizraženiji. U narodnim predanjima, ognjeni sveci su povezani sa upravljanjem vatrom, olujama i gromovima. Takođe se verovalo da mogu doneti nesreću onima koji ne poštuju njihove praznike, zbog čega su ljudi tada izbegavali teške poslove, posebno u polju.

Međutim, važno je napomenuti da naziv „ognjeni sveci“ i verovanja o nebeskoj povezanosti ovih svetitelja pripadaju narodnoj tradiciji, dok ih crkva poštuje kao zasebne svetitelje, od kojih je svaki živeo u različitim vremenima i imao poseban životni put.

Značenje praznika Ognjene Marije

Ognjena Marija, odnosno Sveta velikomučenica Marina, živela je krajem trećeg veka i prema crkvenom predanju, bila je hrabra hrišćanka koja nije odustajala od svoje vere. U narodnim običajima, ona je dobila stroži lik, pa se smatralo da može kažnjavati vatrom i donositi nesreću onima koji ne poštuju njen dan. Zbog toga su se izbegavali svi poslovi vezani za vatru, vunu i konac, a u pojedinim krajevima se verovalo da na ovaj dan ne treba ni konac u iglu da se stavi. Ognjena Marija je naročito poštovana među ženama, a u nekim porodicama slavi se i kao krsna slava. Ipak, suština praznika u crkvenoj tradiciji nije strah od kazne, već sećanje na veru i istrajnost Svete Marine.

Sveti Ilija i Sveti Pantelija u narodnom kalendaru

Sveti Ilija se praznuje 2. avgusta i poznat je kao Ilija Gromovnik. U narodnoj predstavi, on vozi vatrene kočije po nebu, a gromovi i munje su posledica njegovih kola. Prema crkvenom predanju, bio je veliki prorok i čudotvorac, dok je u narodnim običajima smatran onim koji može odlučiti gde će udariti grom. Takođe, na njegov dan nije se radilo sa senom i žitom, jer se strahovalo od požara.

Sveti Pantelejmon, poznat i kao Sveti Pantelija, obeležava se 9. avgusta i smatra se poslednjim među ognjenim svecima. Bio je lekar i pomagao bolesnima, a vernici mu se i danas obraćaju za zdravlje. U narodnom kalendaru, njegov praznik označava završetak niza ognjenih dana, tokom kojih su ljudi posebno pazili na svoje postupke kako bi izbegli nesreće povezane sa vatrom i nepogodama.

Na kraju, iako su brojni običaji i verovanja deo narodnog nasleđa, važno je praviti razliku između crkvenih učenja i narodnog predanja. Ognjeni sveci u narodnoj tradiciji ostaju simboli poštovanja prirode i važnosti praznika u životu zajednice.

Pročitaj još

Srbija

Žena u Kaliforniji preživela napad zvečarke dok je orezivala ruže u dvorištu

Nadzorna kamera zabeležila trenutak kada je zvečarka ujela ženu, a otrov izazvao brzu reakciju.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Žena u Kaliforniji preživela napad zvečarke dok je orezivala ruže u dvorištu – napad zvečarke u Kaliforniji

Nadzorna kamera zabeležila trenutak kada je zvečarka ujela ženu, a otrov izazvao brzu reakciju.

Linda Martin iz Kalifornije preživela je napad zvečarke dok je orezivala ruže ispred svoje kuće. Napad zvečarke u Kaliforniji desio se u dvorištu, a kamerom je zabeležen trenutak kada je žena u panici pobegla nakon ujeda. Prema dostupnim informacijama, do incidenta je došlo dok je Linda uređivala ružičnjak ispred porodične kuće.

Kako je došlo do napada zvečarke u Kaliforniji

Na snimku se vidi kako zmija iznenada skače na ženu. Nakon ujeda, Linda je odmah počela da oseća posledice otrova. U izjavi, ona je navela da je u roku od 30 do 45 sekundi osetila peckanje u prstima. Ovaj osećaj se brzo proširio na vilicu, obraze i jezik. Takođe, zbog jakog dejstva otrova, nije mogla da pozove pomoć.

Reakcija nakon ujeda i posledice

Linda je u panici pobegla ka ulazu u kuću kako bi pokušala da se zaštiti. Međutim, otrov zvečarke je delovao veoma brzo i izazvao osećaj obamrlosti. Prema snimku, žena nije imala dovoljno vremena da reaguje ili pozove pomoć. Ovakvi incidenti sa zvečarkama nisu česti, ali mogu imati ozbiljne posledice po zdravlje žrtve.

Napad zvečarke u Kaliforniji kao upozorenje

Ovaj napad zvečarke u Kaliforniji je još jednom pokazao koliko je važno biti oprezan prilikom rada u dvorištu, posebno u regionima gde žive otrovne zmije. Iako je Linda Martin uspela da pobegne, otrovna reakcija se razvila veoma brzo. Zbog toga, preporučuje se dodatna pažnja kada se boravi na otvorenom prostoru u blizini prirodnih staništa zmija.

Pročitaj još

U Trendu