Connect with us

Srbija

Ognjena Marija i narodno verovanje: značenje grmljavine na ovaj praznik

Srpska tradicija povezuje grmljavinu na dan Ognjene Marije sa predstojećom godinom i blagostanjem u domaćinstvu.

Objavljeno pre

,

Ognjena Marija i narodno verovanje: značenje grmljavine na ovaj praznik – značenje grmljavine na Ognjenu Mariju Foto Izvor: Pixabay.com

Srpska tradicija povezuje grmljavinu na dan Ognjene Marije sa predstojećom godinom i blagostanjem u domaćinstvu.

Ognjena Marija, koja se praznuje 30. jula, zauzima posebno mesto u srpskoj tradiciji. Prema narodnom predanju, grmljavina na Ognjenu Mariju ima dublje značenje, a običaji ovog dana i dalje su prisutni u brojnim domaćinstvima. Veruje se da ako se čuje grmljavina na ovaj praznik, godina pred nama može biti teža, dok miran dan donosi blagostanje i napredak.

Značenje grmljavine na Ognjenu Mariju posebno je istaknuto u narodnoj tradiciji. Profesor dr Vesna Marjanović, etnolog i antropolog, ističe da su u srpskom folkloru sačuvane priče o “kaznama” koje slede onima koji rade na ovaj praznik. Udar groma i uništena letina tumače se kao božja kazna, posebno za one koji ne poštuju dan Ognjene Marije ili Svetog Ilije.

Predanja o Ognjenoj Mariji i njenoj ulozi

Prema predanju, Sveti Ilija ima dve sestre – mlađu Ognjenu Mariju i stariju Blagu Mariju. Kada Sveti Ilija pita Ognjenu Mariju za svoj rođendan, ona ga savetuje da sačeka, dok Blaga Marija kaže da je zakasnio. Ove priče služe kao objašnjenje zašto se grmljavina i oluje često vezuju za letnje praznike. Takođe, narod veruje da Ognjena Marija kažnjava plamenom, pa se njen gnev izuzetno poštuje.

Značenje grmljavine na Ognjenu Mariju prema narodnom verovanju

Ako se na dan Ognjene Marije ne čuju gromovi, godina pred nama, prema predanju, donosi napredak. S druge strane, ako grmi ili pada kiša, narod tumači da nas očekuju sušna godina, bolest ili siromaštvo. Stara izreka kaže: “Ko slavi Ognjenu Mariju, siguran je u letinu.” Na ovaj dan, mnogi izbegavaju radove u polju kako bi izbegli kaznu, ali i kupanje u rekama i jezerima, jer su predanja zabeležila nesreće koje su se dogodile na ovaj praznik.

Pored toga, običaji nalažu da se na Ognjenu Mariju izbegavaju teži fizički poslovi i da se dan provede u miru i molitvi. Na ovaj način, porodice izražavaju poštovanje prema svetiteljki i njenoj ulozi u narodnoj tradiciji.

Na kraju, značenje grmljavine na Ognjenu Mariju ostaje deo bogate narodne baštine, koja se prenosi sa generacije na generaciju. Bez obzira na vremenske prilike, ovaj praznik podseća na vezu između običaja, prirode i svakodnevnog života.

Srbija

Finale Lige Evrope dolazi u Srbiju: Nacionalni stadion u Surčinu dobija veliku priliku

Potvrđeno je da će finale Lige Evrope 2029. godine biti održano na nacionalnom stadionu u Surčinu, prema zvaničnoj izjavi ministra finansija.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Finale Lige Evrope dolazi u Srbiju: Nacionalni stadion u Surčinu dobija veliku priliku

Potvrđeno je da će finale Lige Evrope 2029. godine biti održano na nacionalnom stadionu u Surčinu, prema zvaničnoj izjavi ministra finansija.

Finale Lige Evrope 2029. godine biće održano na nacionalnom stadionu u Surčinu, što je potvrđeno u zvaničnoj izjavi ministra finansija u tehničkom mandatu Siniše Malog. Ova vest, kako je istaknuto, predstavlja još jedan značajan uspeh za Srbiju i potvrdu njenog napretka na međunarodnoj sceni. Prema njegovim rečima, Srbija nastavlja da gradi svoj ugled kao zemlja sposobna za organizaciju najvažnijih sportskih i međunarodnih događaja.

Ministar Mali je naglasio da ovaj uspeh nije slučajan, već rezultat dugogodišnjih ulaganja u infrastrukturu, saobraćajnu povezanost i moderne kapacitete. On je istakao da su ovi napori omogućili Srbiji da postane pouzdan partner i domaćin velikih manifestacija. Nakon što je najavljeno da će Ekspo 2027 biti održan u Beogradu, sada je i nacionalni stadion u Surčinu dobio priliku da ugosti finale jednog od najprestižnijih fudbalskih takmičenja u Evropi.

Kako je Srbija došla do finala Lige Evrope

Zahvaljujući kontinuiranim ulaganjima u razvoj sportskih i infrastrukturnih objekata, Srbija uspešno privlači međunarodnu pažnju. Izgradnja nacionalnog stadiona u Surčinu, koji je deo kompleksa vezanog za Ekspo 2027, prepoznata je kao važan korak ka unapređenju sportskih kapaciteta. Takođe, ministar Mali smatra da su ovakva priznanja dokaz poverenja koje evropske i svetske institucije imaju u Srbiju.

Pored toga, nacionalni stadion je već tokom izgradnje prepoznat kao moderan objekat sposoban da odgovori na najviše standarde koje zahtevaju najveći sportski događaji. Dodelom finala Lige Evrope 2029. godine, stadion će imati priliku da pokaže sve svoje prednosti i donese dodatnu vidljivost Srbiji na fudbalskoj mapi Evrope.

Izjave i značaj događaja za Srbiju

Ministar Mali je u svojoj izjavi istakao da ovo nije samo veliki uspeh za domaći sport, već i šansa da se Srbija predstavi kao otvorena, moderna i ambiciozna država. On je dodao da je važno nastaviti sa ulaganjem u razvoj i gradnju, jer su rezultati već vidljivi. Ova vest, prema njegovim rečima, potvrđuje da je Srbija zemlja kojoj se veruje i koja sve češće dobija priliku da bude domaćin najvažnijih svetskih događaja.

Očekuje se da održavanje ovako važnog sportskog događaja na nacionalnom stadionu u Surčinu dodatno doprinese promociji Srbije i njenom međunarodnom ugledu. Osim toga, finale Lige Evrope 2029. godine pružiće priliku domaćim navijačima i ljubiteljima fudbala da uživaju u vrhunskom spektaklu na domaćem terenu.

Na kraju, ministar Mali je poručio da Srbija ne staje sa razvojem i napretkom, te da uz kontinuitet ulaganja i veru u svoje mogućnosti, rezultati neće izostati. “Živela Srbija”, zaključio je u svojoj izjavi.

Pročitaj još

Srbija

Požar u Deliblatskoj peščari lokalizovan: Kako su kuće sačuvane od vatre

Nadležni su lokalizovali požar u Deliblatskoj peščari, a nijedna kuća nije izgorela, potvrdio je ministar Ivica Dačić.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Požar u Deliblatskoj peščari lokalizovan: Kako su kuće sačuvane od vatre

Nadležni su lokalizovali požar u Deliblatskoj peščari, a nijedna kuća nije izgorela, potvrdio je ministar Ivica Dačić.

Požar u Deliblatskoj peščari lokalizovan je nakon skoro mesec i po dana, a zahvaljujući efikasnoj intervenciji svih službi, nijedna kuća nije izgorela. Prema zvaničnoj izjavi ministra unutrašnjih poslova u tehničkom mandatu, Ivica Dačić, više od 10.000 ljudi iz različitih službi radilo je na gašenju vatrene stihije koja je izbila 2. avgusta u mestu Šumarak u Deliblatskoj peščari.

Ministar Dačić ističe da su pored pripadnika Sektora za vanredne situacije, ključnu ulogu imali i piloti Helikopterske jedinice, dobrovoljna vatrogasna društva, kao i druge angažovane snage. Osim toga, na terenu su bili i pripadnici Vojske Srbije, zaposleni u preduzećima „Vojvodinašume“, „Srbijavoda“ i ekipe „Elektrodistribucije Srbije“.

Kako je požar u Deliblatskoj peščari stavljen pod kontrolu

Gašenje požara bilo je otežano zbog izuzetno teških uslova na terenu i složene situacije. Međutim, zahvaljujući zajedničkoj akciji domaćih ekipa i međunarodnih vatrogasno-spasilačkih timova iz Rumunije, Češke, Slovačke, Nemačke, Mađarske i Ruske Federacije, požar je stavljen pod kontrolu.

Pre svega, prioritet je bio zaštita života i imovine građana, što je, kako navodi ministar Dačić, u potpunosti postignuto: „Nismo imali nastradalih ljudi, što je nama uvek prioritet“, rekao je Dačić. Efikasnom intervencijom sačuvana su sva naseljena mesta na teritoriji Deliblatske peščare koja su u nekom trenutku bila ugrožena.

Dalji koraci i zahvalnost učesnicima intervencije

Snage na terenu sada će biti redukovane u skladu sa trenutnom situacijom, ali će dežurstva i obilazak opožarene površine nastaviti. Ministar je posebno istakao zahvalnost međunarodnim timovima iz više evropskih zemalja, što je pokazalo solidarnost i saradnju u suočavanju sa velikim požarima.

Pored toga, ministar Dačić je naglasio da će pripadnici Sektora za vanredne situacije nastaviti da prate stanje na terenu kako bi osigurali potpunu zaštitu života i imovine građana. Takođe, sve angažovane snage nastavljaju saradnju dok se situacija ne stabilizuje u potpunosti.

Na kraju, ovaj događaj pokazuje koliko su koordinacija, pravovremena reakcija i međunarodna pomoć ključni u borbi protiv prirodnih katastrofa kao što je požar u Deliblatskoj peščari.

Pročitaj još

Srbija

„DECA ME PITAJU KADA ĆE SE VRATITI, A JA NEMAM SNAGE DA IM KAŽEM ISTINU“ Tužna ispovest žene iz Srbije slama srce

Objavljeno pre

,

Objavio:

A mother and her children enjoy leisure time on the sofa, highlighting family togetherness and relaxation.

Jedna anonimna ispovest žene iz Srbije izazvala je snažne reakcije zbog priče o raspadu porodice, ćutanju i svakodnevnoj borbi da pred decom sakrije koliko joj je teško.

Kako kaže, njen život se promenio gotovo preko noći. Čovek sa kojim je godinama gradila porodicu jednog dana je jednostavno otišao.

Bez velike svađe. Bez objašnjenja koje bi mogla da prenese deci. Bez odgovora na pitanje šta dalje.

„Najgore nije bilo kada je zatvorio vrata. Najgore je bilo sledećeg jutra, kada su deca ustala i pitala gde je“, počinje svoju ispovest.

„Svaki dan izmišljam novi odgovor“

U početku im je govorila da ima obaveze, da će se vratiti kasnije, da je zauzet.

Kako su dani prolazili, pitanja su postajala sve teža.

„Jedno dete me je pitalo da li smo mi nešto pogrešili. Tada mi se sve srušilo. Kako da objasnite detetu da nije krivo za odluke odraslih?“

Kaže da se svakog dana trudi da u kući sve izgleda normalno.

Vodi decu u školu, završava obaveze, razgovara sa njima, smeje se kada se oni smeju.

Ali iza zatvorenih vrata spavaće sobe, priznaje, potpuno je druga osoba.

„Kada ostanem sama, samo sedim. Nekada ni ne plačem. Gledam u telefon i pitam se kako neko ko je do juče bio deo svakog našeg dana danas može da se ponaša kao da nikada nismo postojali.“

Najteže je bilo jedno dečje pitanje

Posebno pamti veče kada joj je dete prišlo i sasvim ozbiljno postavilo pitanje koje nije očekivala.

„Pitalo me je: ‘Mama, ako budem dobar, hoće li se vratiti?’“

Kaže da u tom trenutku nije znala šta da kaže.

„Zagrlila sam ga i rekla da ništa nije njegova krivica. Otišla sam posle u kupatilo, zaključala vrata i prvi put se raspala potpuno.“

„Ne želim da ga mrze“

Uprkos svemu, kaže da pred decom nikada nije govorila ružno o njihovom ocu.

„Mogu ja da budem ljuta, povređena, razočarana. Ali oni imaju pravo na svoje emocije. Ne želim da nose naš teret.“

Upravo to joj je, kako priznaje, najteži deo cele priče.

Mora istovremeno da bude povređena žena i roditelj koji ne sme da dozvoli da njegova bol postane bol njegove dece.

„Ponekad poželim samo jedan dan da ne budem jaka“

Ljudi oko nje često joj govore da je snažna.

Ona, međutim, kaže da se ne oseća tako.

„Svi mi govore: ‘Ti si jaka, ti ćeš to izgurati.’ A ja ponekad poželim samo jedan dan da ne moram da budem jaka. Da neko drugi kaže da će sve biti u redu.“

Na kraju ispovesti izgovorila je rečenicu koja je posebno pogodila one koji su pročitali njenu priču:

„Deci svakog dana govorim da će sve biti dobro. Najteže je što još nisam naučila kako da u to ubedim samu sebe.“

Ova anonimna priča podsetila je mnoge da se iza naizgled običnog porodičnog života ponekad kriju lomovi koje okolina ne vidi — i pitanja na koja ni odrasli nemaju odgovor.

Pročitaj još

U Trendu