Connect with us

Svet

Požari u južnoj Evropi izazvali evakuacije i ljudske žrtve

Veliki požari na Kritu, u Španiji i Francuskoj uzrokuju gubitke i evakuacije, dok novi toplotni talas stiže

Objavljeno pre

,

Požari u južnoj Evropi izazvali evakuacije i ljudske žrtve Foto Izvor: Tanjug AP/ema da silva

Veliki požari na Kritu, u Španiji i Francuskoj uzrokuju gubitke i evakuacije, dok novi toplotni talas stiže

Obimni požari u južnoj Evropi, od Grčke do Španije, nastavljaju da prouzrokuju ljudske žrtve, kao i masovne evakuacije, dok se očekuje novi toplotni talas. U oblasti Retimna na ostrvu Krit, dvojica vatrogasaca poginula su tokom akcije gašenja velike vatrene stihije, prema zvaničnoj izjavi. Zbog snažnih vetrova, vatra se brzo proširila, pa su vlasti naredile evakuaciju nekoliko sela u okolini. To je jedan od najvećih požara koji su ovog leta izbili širom juga Evrope.

Širenje požara i evakuacije u više zemalja

Osim toga, na jugu Turske je glavni put između Fetija i Antalije zatvoren, a deo bolnice u provinciji Mugla evakuisan je zbog požara. U međuvremenu, četvrti toplotni talas ove sezone pogodio je Španiju i Francusku. Vatrogasci u tim oblastima ulažu napore da spreče ponovno razbuktavanje požara koji su prethodno stavljeni pod kontrolu.

Na Kritu je nekoliko požara izbilo istovremeno, a najteži front prostirao se čak 15 kilometara. Takođe, požari su zahvatili i druga područja Grčke, uključujući egejska ostrva Paros i Lezbos, kao i grad Trifiliju na kopnu. Prema zvaničnim saopštenjima, situacija je i dalje ozbiljna zbog vetra i visokih temperatura.

Najveći požar u istoriji Španije i povratak evakuisanih

U Španiji, premijer Pedro Sančez izjavio je da su narednih 12 sati ključni za gašenje velikog požara blizu Madrida. U oblasti Burgohondo u provinciji Avila, oko 150 kilometara zapadno od Madrida, izgorelo je više od 43.000 hektara zemljišta. Taj požar ocenjen je kao najveći šumski požar u istoriji Španije. Ukupno je ove godine u zemlji uništeno više od 207.000 hektara u požarima.

Operacije gašenja vodi Francisko Bolanhos, koji je naveo da se vatra tokom noći nije proširila, ali postoji bojazan od ponovnog izbijanja zbog rasta temperature. Glavni cilj je stabilizacija požarnog pojasa dugog 180 kilometara. Vlasti su dozvolile povratak hiljadama ljudi nakon ukidanja ograničenja u Toledu, Madridu, Avili i Kasteljonu. U madridskom regionu, oko 24.000 ljudi se vratilo kućama, a mere izolacije ukinute su za još oko 20.000 stanovnika.

Gradonačelnica Čapinerije Lusija Moja izjavila je da su posledice požara ozbiljne. “Mnogi su izgubili domove i poslove. Povratak u normalu biće dug i težak proces”, rekla je ona. Oko 2.000 ljudi iz doline Tijetar zbrinuli su volonteri u gradu Talavera de la Reina. Još 300 evakuisanih ostalo je u tom mestu i narednog jutra, a gradonačelnik Hose Hulijan Gregorio izjavio je da im se pruža potrebna pomoć.

Klimatske promene i izazovi u Francuskoj

Klimatske promene doprinose rastu temperatura u Evropi, koja se zagreva dvostruko brže od globalnog proseka, prema podacima Kopernikusove službe za klimatske promene. Zbog toga su letnji toplotni talasi češći, a šumski požari intenzivniji. Na jugozapadu Francuske, najveći požari u regionu Žironde i dalje su pod kontrolom, iako povremeno dolazi do ponovnog pojavljivanja plamena.

Zvaničnici upozoravaju na suve vetrove i temperature koje bi mogle dostići 41 stepen Celzijusa. Gradonačelnica mesta Le Barp Blandin Sarazen izjavila je da se situacija komplikuje jer su prethodnog dana izbila još dva nova požara. Žironda i Land su među 16 područja u Francuskoj pod narandžastim upozorenjem zbog toplotnog talasa. Vatrogasne službe uvode posebne mere za zaštitu objekata važnih za odbrambenu i vazduhoplovnu industriju.

Kao rezultat sve učestalijih toplotnih talasa i požara, nadležne službe širom južne Evrope pozivaju stanovništvo na oprez i saradnju tokom trajanja vanredne situacije.

Pročitaj još

Svet

Rat sa Iranom mogao bi koštati SAD 2 milijarde dolara mesečno

Izveštaj Kongresnog budžetskog ureda otkriva visoke troškove sukoba

Objavljeno pre

,

Objavio:

Rat sa Iranom mogao bi koštati SAD 2 milijarde dolara mesečno – troškovi rata sa Iranom

Izveštaj Kongresnog budžetskog ureda otkriva visoke troškove sukoba

Finansijski teret američkog angažmana u Iranu

Rat sa Iranom mogao bi koštati Sjedinjene Američke Države između 2 i 3 milijarde dolara mesečno, pokazuje najnoviji izveštaj Kongresnog budžetskog ureda. Ova procena uključuje troškove koji bi mogli rasti usled uzvratnih napada.

Od 28. februara do 1. avgusta, direktni troškovi rata iznosili su oko 38 milijardi dolara, ne računajući troškove popravke američkih baza oštećenih tokom sukoba. Najveći deo ovih sredstava otišao je na zamenu municije iskorišćene u ratu.

Prema izveštaju, velika potrošnja presretačkih raketa značajno je smanjila zalihe ovih projektila, što bi moglo predstavljati problem u slučaju novih konflikata, posebno s protivnicima koji raspolažu velikim brojem balističkih i krstarećih raketa, poput Kine.

Kongresni budžetski ured procenjuje da će zamena iskorišćene municije do 1. avgusta koštati 21,7 milijardi dolara, od čega 7,3 milijarde dolara za krstareće rakete za napade na kopno, 13,1 milijardu dolara za rakete za odbranu i 1,2 milijarde dolara za ostalu municiju.

Predsednik Trump i Pentagon umanjili su zabrinutost zbog istrošenosti zaliha oružja. Trump je na platformi Truth Social napisao da SAD raspolažu ‘praktično neograničenim količinama municije srednjeg i visokog dometa, daleko više nego što možemo ikada upotrebiti.’

Pročitaj još

Svet

Federalne rezerve povećavaju kamatne stope prvi put od 2023. godine

Očekuje se da će povećanje kamatnih stopa uticati na troškove zaduživanja i ekonomsku klimu u SAD.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Federalne rezerve povećavaju kamatne stope prvi put od 2023. godine – povećanje kamatnih stopa

Očekuje se da će povećanje kamatnih stopa uticati na troškove zaduživanja i ekonomsku klimu u SAD.

Uvod u odluku Federalnih rezervi

Federalne rezerve SAD planiraju da povećaju svoju osnovnu kamatnu stopu na sastanku koji će se održati 16. septembra, što je prvo takvo povećanje više od tri godine. Ova odluka dolazi kao odgovor na uporne visoke stope inflacije koje su delimično podstaknute visokim cenama energije.

Ekonomski uticaj i predviđanja

Povećanje kamatnih stopa je ključni alat za kontrolu inflacije, jer podstiče smanjenje potrošnje kod preduzeća i potrošača, što dovodi do usporavanja ekonomije i smanjenja pritiska na cene. Ekonomisti predviđaju da bi moglo doći do jednog ili dva dodatna povećanja u narednim mesecima, ukoliko se situacija ne stabilizuje.

Odgovor na globalne izazove

Bez značajnijeg napretka u rešavanju rata u Iranu i stabilizaciji cena energije, ekonomisti smatraju da bi visoke cene mogle ostati prisutne duže vreme, što bi moglo naterati Federalne rezerve da nastave sa zaoštravanjem monetarne politike.

Pročitaj još

Svet

Rusija pokušala da napadne avion predsednika Zelenskog

Dronovi su dva puta bili usmereni na predsednički avion tokom poslednjih nedelja

Objavljeno pre

,

Objavio:

Rusija pokušala da napadne avion predsednika Zelenskog – napad na predsednički avion

Dronovi su dva puta bili usmereni na predsednički avion tokom poslednjih nedelja

Opasnost u vazdušnom prostoru

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je za CBS News da su ruski dronovi dva puta pokušali da napadnu njegov avion u poslednjim nedeljama. Incidenti su se dogodili dok je njegov avion bio u Moldaviji. Zelenski je naglasio da su ovi napadi deo ruske strategije zastrašivanja.

Detalji napada

Prvi napad se dogodio dok je ukrajinski lider bio na putu za Oslo, a drugi prilikom povratka u Ukrajinu. Oba puta, dronovi su ušli u moldavski vazdušni prostor, što nije bilo ranije prijavljeno.

Reakcije i posledice

Pored pokušaja napada na predsednički avion, nedavno je ruski dron napao i voz u kojem su se nalazili evropski zvaničnici i bivši direktor CIA-e, Dejvid Petreus, što je dodatno podiglo tenzije u regionu.

Pročitaj još

U Trendu