Connect with us

Svet

Tela alpinista iz BiH ostaju na Elbrusu zbog loših uslova

Spasioci ne mogu da evakuišu tela alpinista iz BiH jer su vremenske prilike na Elbrusu izuzetno teške.

Objavljeno pre

,

Tela alpinista iz BiH ostaju na Elbrusu zbog loših uslova Foto Izvor: x.com/printscreen

Spasioci ne mogu da evakuišu tela alpinista iz BiH jer su vremenske prilike na Elbrusu izuzetno teške.

Tela pet alpinista iz Bosne i Hercegovine ostaju na planini Elbrus jer spasioci, prema saopštenju ruskog ministarstva za vanredne situacije, ne mogu da ih evakuišu zbog loših vremenskih uslova. Snimak koji je objavljen prikazuje ekstremne uslove na planini, a vetar briše sve tragove na terenu.

Zahtev za pomoć upućen je 25. jula kada se vreme naglo pogoršalo. Sedmočlana ekspedicija alpinista iz Bosne i Hercegovine ostala je zarobljena na planini Elbrus, a samo dvoje članova uspelo je da preživi i budu evakuisani.

Evakuacija otežana zbog nevremena

Tela poginulih alpinista nalaze se na takozvanom “sedlu” planine Elbrus, na visini od 5.350 metara. Prema saopštenju, njihova evakuacija biće moguća tek kada meteorološke prilike dozvole bezbedan pristup. Spasioci svakodnevno procenjuju situaciju, ali jak vetar i snežne oluje onemogućavaju dalje akcije.

Iako su dvojica preživelih članova ekspedicije već evakuisani i predata su medicinskim službama, ostali članovi grupe nisu mogli biti spaseni zbog izuzetno nepovoljnih uslova.

Spasioci vode tešku borbu sa vremenom

Zvaničnici iz ruskog ministarstva za vanredne situacije potvrdili su da se spasilački timovi suočavaju sa nadljudskim naporima. “Evakuacija tela će biti moguća tek kada to omoguće vremenski uslovi”, naveli su u saopštenju.

Pored toga, na snimku se vidi i koliko je teren nepristupačan, što dodatno komplikuje spasilačke operacije. U međuvremenu, porodice stradalih čekaju na vest o daljim koracima, dok spasilačke ekipe ostaju na terenu u pripravnosti.

Na kraju, prema saopštenju, prioritet je bezbednost spasilačkih ekipa i preživelih. Zbog toga se svaka odluka o nastavku akcije donosi na osnovu trenutnih vremenskih prilika na Elbrusu.

Pročitaj još

Svet

Norveška princeza Astrid preminula u 94. godini, poslednji put viđena na sahrani brata

Princeza Astrid, starija sestra kralja Haralda, bila je važan član kraljevske porodice i angažovana u javnom životu Norveške.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Norveška princeza Astrid preminula u 94. godini, poslednji put viđena na sahrani brata – princeza Astrid Norveška

Princeza Astrid, starija sestra kralja Haralda, bila je važan član kraljevske porodice i angažovana u javnom životu Norveške.

Norveška tuguje zbog vesti da je princeza Astrid, starija sestra pokojnog kralja Haralda, preminula u 94. godini života. Prema saopštenju iz kraljevske palate, princeza Astrid je poslednji put viđena u javnosti u sredu, na sahrani svog brata. Vest o smrti princeze Astrid potvrdila je kraljevska porodica, a javnost je obaveštena u petak.

Život princeze Astrid i uloga u kraljevskoj porodici

Princeza Astrid rođena je 12. februara 1932. godine kao ćerka kralja Olava V i princeze Marte. Imala je dve sestre, bila je starija sestra kralja Haralda i mlađa sestra princeze Ragnhild. Nakon smrti majke 1954. godine, kada je imala samo 22 godine, preuzela je ulogu prve dame Norveške. Tokom narednih 14 godina princeza Astrid predstavljala je kraljevsku porodicu na mnogim državnim i zvaničnim događajima. U toj ulozi ostala je do 1968. godine, kada je princeza Sonja, supruga tadašnjeg prestolonaslednika Haralda, preuzela tu dužnost.

Princeza Astrid bila je poznata po predanom predstavljanju kraljevske porodice, kao i po toplom odnosu prema građanima Norveške. Tokom svog života aktivno je učestvovala u javnim dešavanjima i humanitarnim akcijama. Pratila je svog oca, kralja Olava, na brojnim putovanjima i državnim posetama. Kasnije je bila važna podrška svom bratu Haraldu, naročito u periodu njegove vladavine.

Angažovanje princeze Astrid i porodični život

Pored službenih obaveza, princeza Astrid je bila angažovana u oblastima socijalne zaštite, brige o ugroženim grupama i uključivanja ljudi kojima je bila potrebna dodatna pomoć. Zbog toga je ostala upamćena kao osoba koja je doprinosila razvoju socijalne svesti u Norveškoj.

Godine 1961. princeza Astrid udala se za biznismena Johana Martina Fernera. Udajom je izgubila pravo na apanage, ali je zadržala titulu princeze i nastavila sa obavljanjem određenih reprezentativnih dužnosti. Par je imao petoro dece: tri ćerke i dva sina. Tokom godina, porodica se širila, a princeza Astrid je postala baka i prabaka brojnim unucima i praunucima.

Poslednji javni nastup i reakcije na smrt

Princeza Astrid poslednji put je viđena u javnosti na sahrani svog brata, kralja Haralda, održanoj u sredu. Preminula je dva dana kasnije, a njena smrt donela je tugu kraljevskoj porodici i građanima Norveške. Kralj Hakon VIII je u saopštenju naglasio da je princeza Astrid tokom dugog života predstavljala Kraljevsku kuću na topao i predan način.

Vest o smrti princeze Astrid ostavila je snažan utisak na norvešku javnost, koja je pamti kao važan deo kraljevske porodice i posvećenog humanitarca. Njeno zalaganje za društvo i angažman na raznim poljima ostaju deo njenog nasleđa.

Pročitaj još

Svet

Donald Tramp na komemoraciji: Iran ne sme doći do nuklearnog oružja

Na obeležavanju godišnjice napada 11. septembra u Pentagonu, Tramp istakao važnost borbe protiv terorizma i ograničavanja Irana.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Donald Tramp na komemoraciji: Iran ne sme doći do nuklearnog oružja – Iran ne sme da ima nuklearno oružje

Na obeležavanju godišnjice napada 11. septembra u Pentagonu, Tramp istakao važnost borbe protiv terorizma i ograničavanja Irana.

Donald Tramp je tokom komemoracije povodom godišnjice terorističkih napada 11. septembra u Pentagonu izjavio da Iran ne sme da ima nuklearno oružje. U svom obraćanju, Tramp je naglasio posvećenost američkih trupa borbi protiv terorizma i istakao značaj sećanja na žrtve napada.

Iran ne sme da ima nuklearno oružje u centru pažnje

Prema njegovim rečima, američki vojnici su angažovani kako bi osigurali da Iran, koji je Tramp nazvao „najvećim svetskim sponzorom terorizma“, nikada ne dođe do nuklearnih kapaciteta. Ova poruka ponovo je stavila temu “Iran ne sme da ima nuklearno oružje” u fokus američke bezbednosne politike.

Obeležavanje godišnjice napada 11. septembra

Komemorativna ceremonija, koja je započela minutom ćutanja, održana je u Pentagonu i Njujorku povodom 25 godina od terorističkih napada koje je izvela Al Kaida. Tom prilikom stradalo je oko 3.000 ljudi. Svi bivši američki predsednici, kao i mnogi visoki zvaničnici, prisustvovali su okupljanju u Njujorku, dok se Tramp obratio iz Pentagona.

Tramp o jedinstvu nacije i borbi protiv terorizma

Tramp je podsetio da je Amerika odgovorila na zlo terorizma jedinstvom i solidarnošću. „U tim teškim danima nakon napada, videli smo istinski duh naše nacije. Tog dana smo svi mi bili Njujorčani. Svako od nas. Svi smo bili Njujorčani, ali smo istovremeno bili i Amerikanci. Svi smo bili jedna porodica“, naveo je Tramp.

Poruka povodom borbe protiv terorizma

Tokom govora, Tramp je naglasio da Amerika nikada neće zaboraviti napade 11. septembra. On je istakao da se borba protiv terorizma nastavlja, uz poruku da postoji samo jedan put — put pobede. „Zato se danas borimo. Nemamo izbora. Postoji samo pobeda. Borimo se snažno. Borimo se da pobedimo“, naglasio je Tramp.

Nastavak američke politike prema Iranu

Tema “Iran ne sme da ima nuklearno oružje” ostaje centralna za američke bezbednosne prioritete, prema porukama iznetim tokom komemoracije. Trampova izjava na ovom događaju dodatno je osvetlila aktuelna pitanja međunarodne stabilnosti i bezbednosti.

Pročitaj još

Svet

Projekcija povećanja penzija u SAD za 2027. godinu

Prema AARP, očekuje se povećanje socijalnih davanja za 3.6% zbog inflacije

Objavljeno pre

,

Objavio:

Projekcija povećanja penzija u SAD za 2027. godinu – povećanje socijalnih davanja

Prema AARP, očekuje se povećanje socijalnih davanja za 3.6% zbog inflacije

Predviđanja za socijalna davanja u 2027. godini

Prema najnovijim procenama Američke asocijacije penzionera (AARP), socijalna davanja u Sjedinjenim Američkim Državama doživeće povećanje od 3.6% u 2027. godini. Ovo povećanje je rezultat visoke inflacije zabeležene u avgustu ove godine, koja direktno utiče na izračunavanje godišnjeg prilagođavanja troškova života.

Indeks potrošačkih cena (CPI), koji se koristi za izračunavanje povećanja, objavljen je prošle srede i pokazuje značajan rast cena, što je uticalo na reviziju prethodnih procena. Inicijalno, AARP je predvideo povećanje od 3.5%, ali su novi podaci naveli na korekciju ove procene.

Druga grupa koja se bavi pravima starijih, Liga starijih građana, predvidela je nešto niže povećanje od 3.5%, što je smanjenje u odnosu na njihovu raniju procenu od 3.6%. Povećanje od 3.6% bi bilo najveće godišnje povećanje socijalnih davanja od 2023. godine.

Više od 70 miliona primaoca ovih davanja oslanja se na godišnje prilagođavanje kako bi njihovi prihodi pratili rast troškova života, iako kritičari navode da ova mera nije adekvatno adresirala inflatorne pritiske sa kojima se suočavaju stariji građani i osobe sa invaliditetom, posebno kada su u pitanju troškovi zdravstvene zaštite.

Zvanična objava očekuje se sledećeg meseca

Zvanična objava o povećanju socijalnih davanja za 2027. godinu biće izvršena sledećeg meseca, kada će Administracija socijalne sigurnosti izračunati prilagođenje inflacije na osnovu podataka o inflaciji za jul, avgust i septembar.

Izveštaj o CPI za septembar biće objavljen 14. oktobra, a istog dana će biti saopštena i zvanična procena COLA za 2027. godinu.

Pročitaj još

U Trendu