Connect with us

Domaće

Dug razvijenih zemalja raste na 75,8 biliona dolara zbog deficita i troškova

Agencija Fič predviđa da će dug bogatih država porasti za 4,2 biliona dolara i dostići 104 odsto globalnog BDP-a

Objavljeno pre

,

Dug razvijenih zemalja raste na 75,8 biliona dolara zbog deficita i troškova Foto Izvor: Pixabay / karlherl

Agencija Fič predviđa da će dug bogatih država porasti za 4,2 biliona dolara i dostići 104 odsto globalnog BDP-a

Agencija Fič saopštila je da će dug razvijenih zemalja u 2026. godini porasti za 4,2 biliona dolara (oko 3,6 biliona evra). Ukupan iznos duga razvijenih ekonomija dosegnuće rekordnih 75,8 biliona dolara (oko 65,2 biliona evra). Ovaj nivo duga predstavlja 104 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP), navodi agencija Fič.

Rast deficita i pritisak na javne finansije

Dug razvijenih zemalja bio je pre dve decenije 26 biliona dolara (oko 22,4 biliona evra), odnosno 68 odsto tadašnjeg BDP-a. Sada, zbog trajno visokih budžetskih deficita, geopolitičkih tenzija i većih rashoda, dug kontinuirano raste. Prema proceni agencije Fič, deset najvećih razvijenih ekonomija, uključujući Sjedinjene Američke Države, Japan, Nemačku, Francusku i Veliku Britaniju, imaće ukupno oko 69 biliona dolara (oko 59,3 biliona evra) duga, što čini 114,5 odsto njihovog zajedničkog BDP-a.

Najveći budžetski deficit u Sjedinjenim Američkim Državama

Sjedinjene Američke Države ove godine beleže najveći budžetski deficit među razvijenim zemljama, koji iznosi 7,8 odsto BDP-a ili 2,5 biliona dolara (oko 2,15 biliona evra). Slede Francuska sa deficitom od pet odsto BDP-a, Velika Britanija sa 4,8 odsto, Nemačka sa 3,7 odsto i Japan sa 3,1 odsto.

Uzroci rasta duga i posledice

Prema navodima agencije Fič, rast javnog duga podstakli su globalna finansijska kriza, dužnička kriza u evrozoni, pandemija kovida, rat u Ukrajini i aktuelni sukob Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Dodatni pritisak na javne finansije stvaraju povećana izdvajanja za odbranu, starenje stanovništva, prilagođavanje klimatskim promenama i rast troškova zaduživanja. Evropske zemlje će, prema procenama, od 2025. do 2029. u proseku povećati izdvajanja za odbranu za 0,6 odsto BDP-a.

Rizici na finansijskim tržištima i buduće projekcije

Fič upozorava da rast duga razvijenih zemalja povećava rizik na finansijskim tržištima. Prinosi na desetogodišnje državne obveznice u najvećim ekonomijama ostali su za 0,51 procentni poen viši nego pre poslednje krize, iako su blago pali posle sukoba SAD i Irana. Do 2030. godine, procenjuje se da bi odnos američkog javnog duga prema BDP-u mogao dostići 131,5 odsto, sa oko 120 odsto koliko se očekuje za 2026. godinu. Japan će i dalje imati najviši odnos duga i BDP-a među razvijenim državama, blizu 192 odsto, uprkos blagom smanjenju.

Veštačka inteligencija i održivost javnog duga

Agencija Fič navodi da razvoj veštačke inteligencije može podstaći privredni rast i dugoročnu održivost javnog duga, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama. Međutim, ističu da istovremeno može doći do većih izdvajanja za socijalnu zaštitu i smanjenja poreskih prihoda, zbog promena na tržištu rada.

Značaj duga razvijenih zemalja za globalnu ekonomiju

Dug razvijenih zemalja ima značajan uticaj na stabilnost globalne ekonomije. Visok nivo duga ograničava manevarski prostor država za fiskalne intervencije u kriznim situacijama. Takođe, povećava se rizik od poremećaja na finansijskim tržištima, što može uticati na troškove zaduživanja i ekonomski rast širom sveta.

Pročitaj još

Domaće

Osiguranje autonomnih vozila ostaje neregulisano, 8.000 robotaksija već u saobraćaju

U SAD i Kini prošle godine 8.000 robotaksija radilo bez vozača, dok regulativa i osiguranje za autonomna vozila još nisu rešeni ni u EU ni u Srbiji

Objavljeno pre

,

Objavio:

Osiguranje autonomnih vozila ostaje neregulisano, 8.000 robotaksija već u saobraćaju

U SAD i Kini prošle godine 8.000 robotaksija radilo bez vozača, dok regulativa i osiguranje za autonomna vozila još nisu rešeni ni u EU ni u Srbiji

Osiguranje autonomnih vozila ostaje otvoreno pitanje iako je prošle godine u saobraćaju bilo 8.000 robotaksija u dvadesetak gradova SAD i Kine. Sa porastom broja vozila četvrtog nivoa autonomije, rastu i dileme oko pravne odgovornosti i načina na koji se štete pokrivaju. Regulativa još uvek nije usaglašena ni u najnaprednijim tržištima, što dodatno komplikuje posao osiguravajućih društava i korisnika.

Pravna neizvesnost za autonomna vozila i osiguranje

Ideja o autonomnim vozilima postoji još od prve polovine 20. veka, ali su tek poslednjih petnaest godina na tržištu prisutna vozila višeg stepena samostalnosti. Stepen autonomije kreće se od 1 do 5. Nivo 5 omogućava potpuno samostalnu vožnju bez vozača, dok nivo 4 dozvoljava vožnju bez nadzora u većini situacija. Međunarodna agencija za energetiku navodi da se trenutno vozila na nivou 4 najviše koriste kao robotaksiji, dok nivo 5 još nije komercijalno dostupan.

Kombinacija propisa i otvorena pitanja odgovornosti

U SAD je regulativa fragmentisana, pa se primenjuju federalni standardi i zakoni pojedinačnih država. Kina ima centralizovane propise sa jasnijim smernicama, ali ni tamo nije u potpunosti rešeno pitanje odgovornosti. U Evropskoj uniji se oslanjaju na Direktivu o osiguranju motornih vozila i Direktivu o odgovornosti za proizvode sa nedostatkom. Prva traži osiguranje građanske odgovornosti vozača, dok druga predviđa odgovornost proizvođača u slučaju greške softvera ili hardvera koji uzrokuje štetu. Prema rečima Filipa Živanovića, advokata iz kancelarije Nikčević i Kapor, kod vozila višeg nivoa autonomije vozač ne učestvuje aktivno, pa odgovornost ostaje nejasna.

Srpska regulativa još u začetku

U Srbija je autonomna vožnja dozvoljena isključivo u testne svrhe, a pojam autonomnog vozila uveden je tek izmenama Zakona o bezbednosti saobraćaja 2023. godine. Pravilnik o uslovima za obavljanje autonomne vožnje definiše proces testiranja i izdavanja dozvola, ali ne razdvaja nivoe automatizacije. Zakon o obaveznom osiguranju u saobraćaju još ne prepoznaje autonomna vozila kao posebnu kategoriju. Zbog toga bi se u slučaju nesreće primenjivale opšte odredbe Zakona o obligacionim odnosima, što dodatno komplikuje situaciju za osiguravajuće kuće i korisnike.

Otvorena pitanja za osiguranje autonomnih vozila

Kod tradicionalnih vozila jasno je čije osiguranje pokriva štetu. Međutim, kod autonomnih vozila, odluku o kretanju, kočenju i izbegavanju prepreka donosi softver ili algoritam. Time se otvara pitanje da li odgovornost snosi vlasnik, proizvođač ili sam programer softvera. U praksi, bez precizne regulative, osiguranje autonomnih vozila ostaje jednačina bez poznatih, što usporava širu primenu ove tehnologije. Kao rezultat, tržište i osiguravači čekaju jasnije smernice, dok regulatorna neizvesnost usporava razvoj sektora.

Pročitaj još

Domaće

Prehrambena industrija podnela 235 tužbi protiv mera za zaštitu javnog zdravlja

Kompanije kao Coca-Cola i PepsiCo osporavaju propise, dok ultra-prerađena hrana čini do polovine ishrane u SAD, Velikoj Britaniji i Australiji

Objavljeno pre

,

Objavio:

Prehrambena industrija podnela 235 tužbi protiv mera za zaštitu javnog zdravlja

Kompanije kao Coca-Cola i PepsiCo osporavaju propise, dok ultra-prerađena hrana čini do polovine ishrane u SAD, Velikoj Britaniji i Australiji

Prehrambena industrija podnela je ukupno 235 tužbi protiv zdravstvenih politika usmerenih na smanjenje potrošnje ultra-prerađene hrane u periodu od 2010. do 2025. godine, prema međunarodnoj istrazi. Fokus_keyphrase ‘prehrambena industrija’ jasno se vidi u ovom trendu, gde su najaktivnije kompanije upravo iz ovog sektora. Najveći broj sporova zabeležen je u Meksiku, Kolumbiji, Brazilu, Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji.

Kompanije osporavaju restriktivne propise

U tri četvrtine slučajeva, tužbe su pokrenule kompanije iz grupe ultra-prerađene hrane ili njihova industrijska udruženja. Među njima su Coca-Cola, PepsiCo, Mondelez, Kellogg’s, Danone, Ferrero, Xignux i Heartland Food Products Group. Od svih identifikovanih tužilaca, čak 38% čini osam najvećih matičnih korporacija. Ove kompanije ističu da žele da pomognu potrošačima da donose informisane odluke, ali istovremeno preduzimaju pravne korake da ospore ili odlože uvođenje novih propisa.

Ultra-prerađena hrana, koja se proizvodi industrijski i sadrži sastojke neuobičajene za domaćinstva, povezuje se sa zdravstvenim problemima kao što su gojaznost, dijabetes tipa 2, bolesti srca i mentalno zdravlje. U nekim državama, uključujući Veliku Britaniju, Sjedinjene Američke Države i Australiju, ovi proizvodi čine i do polovine prosečne ishrane stanovništva. Kao rezultat, vlade uvode mere poput upozorenja na ambalaži, ograničenja reklamiranja i poreza na proizvode sa visokim sadržajem šećera, masti i soli.

Uticaj sudskih procesa na javno zdravlje

Iako su kompanije izgubile oko tri četvrtine završenih sporova, desetinama slučajeva odlaganje je omogućilo produžetak primene novih zdravstvenih politika za nekoliko godina. Time su vlade i zdravstvene institucije bile izložene visokim troškovima i administrativnim preprekama. Pored toga, stručnjaci ukazuju da takve tužbe produbljuju globalnu krizu javnog zdravlja i povećavaju troškove za države.

U praksi, ultra-prerađena hrana ostaje dominantna na tržištu. Kompanije koriste pravne i komunikacione strategije kako bi zaštitile svoju poziciju i profit, dok istovremeno javno promovišu odgovornost i podršku zdravijim izborima. Uporedo sa tim, posledice se ogledaju u produženoj izloženosti stanovništva proizvodima koji utiču na zdravlje i javne finansije.

Globalni trendovi i domaći izazovi

Tržište ultra-prerađene hrane raste širom sveta, dok države traže efikasne regulatorne modele kako bi balansirale interese industrije i zaštitu javnog zdravlja. Prehrambena industrija ostaje snažan ekonomski akter, sa sposobnošću da utiče na formulaciju i implementaciju propisa putem sudskih i lobističkih aktivnosti. Kao rezultat, odnos snaga između prehrambenih kompanija i javnih politika ostaje ključan faktor u oblikovanju zdravstvenih trendova i potrošačkih navika.

Pročitaj još

Domaće

UniCredit Bank i KfW plasiraju 43 miliona evra za zelene investicije u Srbiji

Kreditna linija podržava energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije, uz EU grant od 10% po kreditu

Objavljeno pre

,

Objavio:

UniCredit Bank i KfW plasiraju 43 miliona evra za zelene investicije u Srbiji – energetska efikasnost i obnovljive izvore energije

Kreditna linija podržava energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije, uz EU grant od 10% po kreditu

UniCredit Bank Srbija, u saradnji sa KfW i Evropskom unijom, lansirala je kreditnu liniju od 43 miliona evra za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije u Srbiji. Program omogućava malim, srednjim i većim preduzećima do 1.000 zaposlenih, kao i delovima javnog sektora, da dobiju povoljno finansiranje za zelene investicije. Kroz ovu inicijativu, korisnici ostvaruju i bespovratni grant Evropske unije od 10% iznosa svakog kredita, što dodatno podstiče ulaganja.

Kreditna linija za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije

Kreditna linija, deo projekta „Low Carbon Energy Facility“, finansira se iz kredita KfW banke u iznosu od 43 miliona evra i iz bespovratnih sredstava Evropske unije od 4,3 miliona evra. Program je namenjen ulaganju u mere energetske efikasnosti, instalaciju solarnih panela, prelazak na niskougljenične izvore kao što su biomasa i biogas, kao i druge projekte koji doprinose smanjenju potrošnje energije i emisije ugljen-dioksida. Maksimalno finansiranje iznosi do 1 milion evra po korisniku, dok uz posebno odobrenje KfW-a, ovaj iznos može dostići i do 3 miliona evra po klijentu.

Podrška za 300 preduzeća do 2028. godine

Program se sprovodi od 2025. do 2028. godine i očekuje se da će podržati oko 300 preduzeća. Na osnovu prethodnih iskustava, procenjuje se da će ova kreditna linija doprineti smanjenju potrošnje energije za 34.000 megavat-sati godišnje i smanjenju emisije ugljen-dioksida za približno 24.000 tona godišnje. Pored toga, ovakva podrška omogućava srpskoj privredi da postane konkurentnija i otpornija na buduće energetske izazove.

Izjave partnera i značaj projekta

„Evropa danas prolazi kroz duboku energetsku i tehnološku transformaciju. Verujemo da je važno da privreda Srbije bude njen aktivan deo, a ne njen posmatrač. Kompanije koje danas ulažu u energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije ne rešavaju samo pitanje troškova, već grade održive poslovne modele koji će sutra određivati tržišne lidere. Zato ovu inicijativu vidimo mnogo šire od kreditne linije – kao investiciju u konkurentnost srpske privrede i njenu sposobnost da odgovori na izazove budućnosti“, izjavio je Nikola Vuletić, predsednik Izvršnog odbora UniCredit Bank.

Regionalni program energetske efikasnosti (REEP)

Projekat „Low Carbon Energy Facility“ deo je Regionalnog programa energetske efikasnosti za Zapadni Balkan (REEP) koji od 2013. godine podržava ulaganja u zelenu energiju širom regiona. REEP objedinjuje finansiranje međunarodnih finansijskih institucija i bespovratna sredstva Evropske unije, pružajući tehničku i finansijsku podršku kompanijama i institucijama. Do sada je kroz REEP realizovano projekata u vrednosti od jedne milijarde evra za region Zapadnog Balkana. Na taj način, ovaj program podstiče dugoročan i održiv razvoj, uz prevazilaženje tržišnih barijera u sektoru energetike.

Pročitaj još

U Trendu