Connect with us

Svet

Eksplozija oštetila sinagogu u Liježu, bez povređenih

Policija i odeljenje za borbu protiv terorizma vode istragu, ulica zatvorena dok traje uviđaj

Published

on

Foto Izvor:

Policija i odeljenje za borbu protiv terorizma vode istragu, ulica zatvorena dok traje uviđaj

U sinagogi u belgijskom gradu Liježu jutros oko 4 časa došlo je do eksplozije, potvrdila je lokalna policija. U incidentu nije bilo povređenih, ali je na objektu sinagoge i okolnim zgradama pričinjena materijalna šteta.

Prema informacijama policijskih izvora, razbijeni su prozori na prednjoj strani sinagoge, kao i na zgradama preko puta ulice. Ulica u kojoj se sinagoga nalazi ostaje zatvorena za saobraćaj dok traje uviđaj i istraga.

Policija je uspostavila bezbednosnu zonu u delu oko sinagoge. Istragu vodi odeljenje za borbu protiv terorizma federalne sudske policije u Liježu.

Gradonačelnik Liježa osudio je događaj, ocenivši ga kao “nasilni čin antisemitizma” i naglasio da je “neprihvatljivo da se sukobi uvoze spolja”.

“Istraga je u toku, a bezbednost građana ostaje prioritet”, saopštila je policija.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Ministar spoljnih poslova Izraela predložio zvanično priznanje genocida nad Jermenima

Gideon Sa’ar najavio predlog rezolucije, odluka čeka glasanje u vladi i Knesetu

Published

on

By

Gideon Sa’ar najavio predlog rezolucije, odluka čeka glasanje u vladi i Knesetu

Ministar spoljnih poslova Izraela Gideon Sa’ar najavio je da će na narednoj sednici vlade podneti predlog rezolucije o zvaničnom priznanju genocida nad Jermenima, prema zvaničnoj izjavi objavljenoj na društvenim mrežama. Ukoliko kabinet odobri predlog, rezolucija će biti upućena Knesetu na konačno glasanje.

Inicijativu je Sa’ar opisao kao moralnu i istorijsku dužnost, naglašavajući da priznanje zločina počinjenih nad jermenskim narodom u poslednjim godinama Osmanskog carstva prevazilazi trenutna geopolitička pitanja. „Priznavanje genocida počinjenog nad jermenskim narodom u poslednjim godinama Osmanskog carstva je i moralna i istorijska dužnost. Takođe moramo odlučno osuditi svako poricanje, minimiziranje ili iskrivljavanje istorijske istine“, istakao je Sa’ar.

Predložena rezolucija ima za cilj da Izrael svrstava uz više od trideset zemalja koje su već zvanično priznale genocid nad Jermenima, među kojima su Sjedinjene Američke Države, Francuska i Nemačka.

Zvanični predstavnici ističu da je predlog deo šireg nastojanja da se istorijska istina institucionalno prizna i zaštiti od negiranja. Očekuje se da će o rezoluciji najpre odlučivati članovi kabineta, nakon čega bi moglo uslediti izjašnjavanje u zakonodavnom telu.

„Ovo je apsolutna etička obaveza izraelskog društva“, navodi se u izjavi ministra Sa’ara.

Pročitaj još

Svet

Kralj Čarls III neće živeti u Bakingemskoj palati nakon renoviranja

Zvaničnici potvrdili da će Bakingemska palata ostati ceremonijalno i operativno središte, dok će kralj i kraljica nastaviti da žive u Klarens Hausu

Published

on

By

Zvaničnici potvrdili da će Bakingemska palata ostati ceremonijalno i operativno središte, dok će kralj i kraljica nastaviti da žive u Klarens Hausu

Kralj Čarls III odlučio je da neće boraviti u Bakingemskoj palati nakon završetka renoviranja vrednog 487 miliona dolara, saopštili su kraljevski zvaničnici 26. juna 2026. godine. Ova odluka predstavlja prekid tradicije duže od 200 godina, jer je palata bila rezidencija britanskih monarha od vremena kraljice Viktorije.

Zvaničnici su istakli da će kralj Čarls III i kraljica Kamila nastaviti da koriste Bakingemsku palatu kao radno mesto, te da će ona ostati “ceremonijalno i operativno središte” monarhije. Međutim, za vreme vladavine kralja Čarlsa, kraljevski par će nastaviti da živi u Klarens Hausu, rezidenciji u blizini palate koju je kralj koristio još dok je bio princ od Velsa.

James Chalmers, visoki kraljevski zvaničnik zadužen za finansijska pitanja kralja, izjavio je da će ova odluka omogućiti veći pristup javnosti Bakingemskoj palati. Planirano je povećanje broja događaja i poseta, kao i proširenje turističkih tura kroz palatu, koja već godišnje privuče oko 700.000 posetilaca.

Tokom brifinga o kraljevskim finansijama, istaknuto je i da je kralj Čarls III prvi britanski monarh koji je javno objavio iznos poreza koji je platio državi. U finansijskoj godini 2024/25, kralj je uplatio 16,1 milion dolara na ime poreza na dohodak i kapitalnu dobit, što je povećanje u odnosu na 15,4 miliona iz prethodne godine.

Bakingemska palata, izgrađena dvadesetih godina 19. veka, ima ukupno 775 prostorija i pored rezidencijalne funkcije, služi kao administrativni centar i mesto održavanja državnih prijema i svečanosti. Odluka da kralj i kraljica nastave život u Klarens Hausu, prema navodima zvaničnika, doprinosi planovima za veću otvorenost palate prema javnosti.

Prema saopštenju iz kraljevske administracije, Bakingemska palata će i dalje biti “centralna tačka monarhije i simbol nacionalnog identiteta”. Fotografije sa nedavne ceremonije Trooping the Colour prikazuju kralja Čarlsa III i kraljicu Kamilu na balkonu palate, kao i pripadnike Garde u tradicionalnim uniformama tokom parade u Londonu.

Odluka o rezidenciji kraljevskog para deo je šire strategije modernizacije i prilagođavanja institucije monarhije savremenim potrebama i očekivanjima javnosti, navode kraljevski zvaničnici.

Pročitaj još

Svet

Savet Evropske unije usvojio uredbe o smanjenju carina u trgovini sa SAD

Evropska komisija dobila ovlašćenja za brzu reakciju, uredbe stupaju na snagu dan nakon objave

Published

on

By

Evropska komisija dobila ovlašćenja za brzu reakciju, uredbe stupaju na snagu dan nakon objave

Savet Evropske unije zvanično je usvojio dve uredbe koje se odnose na sprovođenje obaveza iz Zajedničke izjave EU i SAD o carinama, postignute 21. avgusta 2025. godine, navodi se u saopštenju. Usvajanjem ovih uredbi potvrđena je posvećenost EU stabilnom i predvidivom trgovinskom partnerstvu sa Sjedinjenim Američkim Državama, uz istovremeno zadržavanje zaštitnih mehanizama za evropsku privredu.

Uredbe predviđaju ukidanje preostalih dažbina na uvoz industrijskih proizvoda iz SAD, kao i olakšan pristup evropskom tržištu za određene američke morske plodove i “neosetljive” poljoprivredne proizvode, kroz sistem tarifnih kvota i sniženih carinskih stopa. Takođe, produžava se suspenzija carina na uvoz jastoga i povezanih proizvoda iz svih zemalja sa statusom najpovlašćenije nacije.

Prema zvaničnoj izjavi Mihaela Damianosa, ministra energetike, trgovine i industrije Republike Kipar, cilj novih mera je da omoguće stabilne i predvidive trgovinske tokove sa SAD, ali i da zaštite evropske ekonomske interese. “Ove mere postižu oba cilja — podržavaju stabilne i predvidive trgovinske tokove sa SAD, dok istovremeno osiguravaju da EU može brzo i proporcionalno da reaguje ukoliko se sporazum ne poštuje ili ako su njeni interesi ugroženi. Šaljemo snažan signal da je Evropa otvorena za svet, ali i jasna kada je reč o zaštiti svojih preduzeća i radnika”, naveo je Damianos.

Evropskoj komisiji omogućeno je da hitno reaguje ako nagli rast uvoza izazove ili zapreti ozbiljnom štetom privrednim subjektima u EU. Unija može privremeno suspendovati carinske povlastice ukoliko SAD ne poštuju obaveze ili naruše balans trgovinskih odnosa, na primer uvođenjem diskriminatornih mera.

Obe uredbe biće objavljene u Službenom listu Evropske unije i stupaju na snagu narednog dana od objavljivanja. Uredba koja se odnosi na industrijsku robu i poljoprivredne kvote primenjivaće se do kraja 2029. godine, dok će uredba o jastozima važiti retroaktivno od 1. avgusta 2025. do 31. jula 2030, osim ako se ne donesu nove odluke. Do 30. juna 2029. Evropska komisija će predstaviti procenu ekonomskog uticaja ovih mera, posebno na mala i srednja preduzeća.

Evropska unija i SAD čine najveći bilateralni trgovinski i investicioni blok na svetu, sa trgovinskom razmenom koja je premašila 1,7 biliona evra u 2025. godini. Ova saradnja obuhvata gotovo 30% globalne trgovine robom i uslugama i 43% svetskog BDP-a.

Pročitaj još

U Trendu