Connect with us

Svet

Američki senatori predložili novi paket sankcija i tarifa protiv Rusije

Predlog zakona podržan iz Bele kuće, sankcije bi obuhvatile rusko rukovodstvo i naftni sektor

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Punit Singh

Predlog zakona podržan iz Bele kuće, sankcije bi obuhvatile rusko rukovodstvo i naftni sektor

Grupa američkih senatora iz obe političke partije predstavila je predlog zakona kojim bi se uvele dodatne sankcije protiv ruskih zvaničnika i značajno povećale tarife na uvoz ruske nafte, potvrđeno je 14. jula 2026. godine. Ovaj predlog, nazvan „Zakon o sankcionisanju Rusije 2026“, podržao je senator Lindzi Grejam pre nego što je iznenada preminuo nakon povratka iz posete Kijevu, saopštili su izvori iz Senata.

Cilj predloženih mera je, prema navodima zakonodavaca, da se izvrši dodatni pritisak na rusko rukovodstvo u kontekstu četvorogodišnjeg rata u Ukrajini. Prema tekstu nacrta, sankcije bi bile usmerene na predsednika Rusije, njegove najbliže saradnike, vojno rukovodstvo, bankarski i energetski sektor, kao i strane kompanije koje sarađuju sa ruskom državom. Posebna pažnja posvećena je energetskom sektoru, sa ciljem da se ograniče finansijski tokovi koji, prema rečima predlagača, podržavaju vojne aktivnosti u Ukrajini.

Bela kuća je ranije signalizirala podršku ovim merama, što je potvrđeno i protekle nedelje, a tekst predloga zakona je finalizovan pre poslednje posete senatora Grejama ukrajinskoj prestonici. Senator Ričard Blumental iz Konektikata izjavio je tom prilikom da bi usvajanje ovog zakona predstavljalo priznanje Grejamovih napora u podršci Ukrajini.

Predlog predviđa obavezne sankcije na imovinu i transakcije ruskog predsednika, njegovih zamenika, vojnih struktura, banaka i energetskih kompanija. Takođe su predviđene i mere protiv stranih entiteta koji nastave poslovanje sa ruskim sektorima obuhvaćenim sankcijama, kao i na tzv. „senci flotu“ tankera koja omogućava izvoz ruske nafte.

Osim finansijskih ograničenja, predlog zabranjuje američkim državljanima kupovinu ruskih državnih obveznica i poslovanje sa ruskom vladom ili energetskim kompanijama. Prema tekstu zakona, na najveće kupce ruske nafte — među kojima se navode Kina, Indija, Slovačka, Mađarska i Azerbejdžan — bile bi uvedene tarife do 100% vrednosti kupljene sirove nafte.

Prema navodima sa lica mesta, predlog dolazi u trenutku kada međunarodna zajednica razmatra nove načine da izvrši ekonomski pritisak na Moskvu sa ciljem okončanja sukoba u Ukrajini. Do sada nije bilo zvanične reakcije ruskih vlasti na najavljene mere. Analitičari procenjuju da bi usvajanje ovakvog zakona moglo uticati na globalno tržište energenata, ali konačan ishod zavisiće od podrške u američkom Kongresu i reakcija drugih država uključenih u trgovinu ruskom naftom.

Predlog zakona se trenutno nalazi u proceduri u Senatu, a dalji koraci biće poznati u narednim nedeljama.

Pročitaj još

Svet

Predlog zakona o trajnom letnjem računanju vremena usvojen u Predstavničkom domu SAD

Predstavnički dom izglasao zakon o stalnom letnjem vremenu, prema zvaničnim informacijama, dalji koraci u Senatu neizvesni

Objavljeno pre

,

Objavio:

Predstavnički dom izglasao zakon o stalnom letnjem vremenu, prema zvaničnim informacijama, dalji koraci u Senatu neizvesni

Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država izglasao je 14. jula 2026. godine zakon koji predviđa ukidanje sezonskog pomeranja časovnika i uspostavljanje stalnog letnjeg računanja vremena na teritoriji čitave zemlje. Inicijativa, poznata kao Zakon o zaštiti sunčevog svetla, dobila je podršku većine članova predstavničkog doma, dok je deo poslanika bio protiv ovog predloga.

Prema usvojenom zakonu, satovi bi ostali pomereni jedan sat unapred tokom cele godine, što je dosadašnja praksa u prolećnim mesecima. Zakon takođe predviđa mogućnost da savezne države koje su pre usvajanja ovog akta već koristile standardno vreme tokom cele godine zadrže tu praksu. Trenutno, Havaji i većina teritorije Arizone koriste standardno vreme tokom cele godine, dok ostale savezne države prelaze sa letnjeg na zimsko vreme i obrnuto, dva puta godišnje.

Tokom razmatranja zakona, pojedini poslanici su izneli stavove u prilog ukidanja sezonskog pomeranja časovnika, navodeći da česte promene vremena remete rasporede građana. „Ne znam nikoga ko još želi da menja satove“, izjavio je demokratski poslanik iz Nju Džersija Frank Palon tokom rasprave u Odboru za pravila dan pre glasanja. Sa druge strane, republikanski predstavnik iz Floride Vern Bjukanan, koji je i predlagač zakona, naglasio je da promene vremena utiču na dnevne aktivnosti bez jasnog razloga.

Zagovornici trajnog letnjeg vremena navode da bi ova promena, prema njihovim procenama, mogla povoljno uticati na san, zdravlje i ekonomsku aktivnost, kao i omogućiti građanima više dnevnog svetla u večernjim satima. Protivnici ukazuju na moguće negativne posledice, posebno tokom zimskih meseci, kada bi jutarnji sati ostali duže u mraku, što bi, prema njihovom mišljenju, moglo da utiče na zdravlje i bezbednost.

Nakon usvajanja u Predstavničkom domu, predlog zakona upućen je Senatu na dalju razmatranje. Sudbina zakona u Senatu za sada nije poznata. Sličan predlog već je ranije usvojen u Senatu 2022. godine, ali tada nije bio predmet glasanja u Predstavničkom domu. Demokratska senatorka iz države Vašington, Peti Maraj, koja je ranije zagovarala ovakvu izmenu u gornjem domu Kongresa, pozvala je lidera većine u Senatu da što pre stavi predlog na glasanje.

Stav bivšeg predsednika Donalda Trampa o ovom pitanju tokom godina se menjao, budući da je u različitim navratima podržavao i ukidanje letnjeg računanja vremena i njegovo trajno uvođenje. Dalji tok ovog zakonodavnog procesa zavisiće od narednih koraka u Senatu i eventualnog stava izvršne vlasti.

Pročitaj još

Svet

Iračke vlasti zaplenile zlato i novac u okviru akcije protiv korupcije

Zvaničnici potvrdili zaplenu stotina kilograma zlata i miliona dolara, uhapšeno više osoba u vezi sa slučajevima u naftnom sektoru

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zvaničnici potvrdili zaplenu stotina kilograma zlata i miliona dolara, uhapšeno više osoba u vezi sa slučajevima u naftnom sektoru

Iračke vlasti su u niz akcija usmerenih na suzbijanje korupcije zaplenile više od 375 kilograma zlata i desetine miliona dolara u gotovini, saopštili su zvaničnici. U operacijama, koje su sprovedene tokom poslednjih meseci, uhapšena je najmanje 21 osoba, među kojima su sadašnji i bivši državni službenici, kao i više članova parlamenta.

Prema izjavama iz iračke vlade, zaplena je povezana sa hapšenjem bivšeg zamenika ministra za naftu, Adnana Al-Džumailija, koji je u maju priveden pod sumnjom na koruptivne aktivnosti. Istražni sudija Centralnog suda za borbu protiv korupcije, Diaa Jaafar, izjavio je da je u jednoj operaciji pronađeno 790 funti zlata, dok je u drugoj pronađeno dodatnih 37 funti. On je potvrdio da je zlato prebačeno u centralnu banku Iraka, ali nije naveo dodatne detalje o samom toku operacija.

Premijer Iraka Ali Al-Zaidi, koji je na funkciju stupio u maju, javno je istakao borbu protiv korupcije kao jedan od prioriteta svoje administracije. Prema izjavama neimenovanih zvaničnika, poslednje akcije su iznenadile mnoge, s obzirom na to da su i prethodne vlade najavljivale slične mere, ali bez značajnijih rezultata. „Ova kampanja je bila neočekivana, ne samo zato što je sprovedena ubrzo nakon stupanja premijera na dužnost, već i zato što je obuhvatila veći broj sektora“, izjavio je jedan od vladinih predstavnika, koji je želeo da ostane anoniman.

U okviru operacija, osim gotovine i zlata, zaplenjeni su i automobili i nekretnine. Prema informacijama iz istrage, samo jedan deo otkrivene korupcije odnosi se na sektor nafte, dok se najavljuje nastavak istraga i u drugim oblastima državne uprave.

Nedavno je, u odvojenoj akciji povezanoj sa Ministarstvom za naftu, pronađeno 10,6 miliona dolara u iračkim dinarima sakrivenih u odvodu za kišnicu. Ove mere predstavljaju deo šire strategije iračkih vlasti za suzbijanje korupcije u državnim institucijama.

Zvaničnici ističu da su ovakve operacije deo kontinuiranih napora za vraćanje poverenja javnosti i unapređenje transparentnosti u javnom sektoru. S obzirom na razmere zaplenjenog novca i imovine, slučaj privlači značajnu pažnju javnosti i ukazuje na složenost borbe protiv korupcije u Iraku.

Pročitaj još

Svet

Evakuacija ćerke Baraka Obame iz Antiba nakon sumnjivih aktivnosti kod hotela

Francuska policija i američka Tajna služba u zajedničkoj akciji, istraga o sumnjivim muškarcima u toku

Objavljeno pre

,

Objavio:

Francuska policija i američka Tajna služba u zajedničkoj akciji, istraga o sumnjivim muškarcima u toku

Malija Obama, ćerka bivšeg predsednika Sjedinjenih Američkih Država, evakuisana je iz Antiba u Francuskoj tokom noći 15.07.2016. godine, nekoliko sati nakon terorističkog napada u Nici, saopšteno je iz policijskih izvora. Evakuacija je sprovedena pošto su tri muškarca, prema navodima policije, primećena kako se sumnjivo ponašaju ispred hotela u kojem je Malija boravila sa prijateljima.

Operacija je izvedena oko dva sata posle ponoći, uz saradnju francuske policije i američke Tajne službe. Malija Obama, koja je tada slavila svoj 18. rođendan, premeštena je na bezbednu lokaciju, a potom prebačena do aerodroma u pratnji policijske kolone i vozila Tajne službe. Na aerodromu ih je čekao avion za povratak u Sjedinjene Američke Države.

Policijski službenik Loran Alkaraz, koji je predvodio operaciju, izjavio je da je rutu do aerodroma organizovao prema sopstvenoj proceni bezbednosti i da su svi učesnici bezbedno stigli na odredište. „Kada sam stigao ispred hotela, čekalo me je desetak Amerikanaca. Amerikanci su mi prepustili da odredim rutu, organizovao sam je onako kako sam smatrao da je najbolje i svi smo bezbedno stigli na odredište. Bio je to prvi put da sam službenim vozilom ušao direktno na pistu aerodroma“, kazao je Alkaraz.

Tri muškarca, starosti između 20 i 30 godina, privedena su ispred hotela „Royal Antibes“ zbog sumnjivog ponašanja, a policija je izrazila bojazan da bi mogli biti povezani sa napadom u Nici. Istraga o njihovim aktivnostima je u toku, navodi se u zvaničnoj izjavi policije.

Pročitaj još

U Trendu