Connect with us

Svet

Sjedinjene Američke Države uvode blokadu brodova ka iranskim lukama u Ormuskom moreuzu

Američki predsednik najavio potpunu blokadu brodova ka i iz Irana, trgovinski sporazumi sa državama Persijskog zaliva u fokusu

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Tanjug AP/Alex Brandon

Američki predsednik najavio potpunu blokadu brodova ka i iz Irana, trgovinski sporazumi sa državama Persijskog zaliva u fokusu

Sjedinjene Američke Države uvele su potpunu blokadu brodova koji plove ka iranskim lukama ili iz njih kroz Ormuski moreuz, saopštio je američki predsednik Donald Tramp. Ova odluka doneta je uz obrazloženje da je moreuz otvoren za sav brodski saobraćaj, osim za Iran, zbog, kako je naveo, postupaka iranskog rukovodstva.

Tramp je istakao da nafta kroz Ormuski moreuz teče “kao nikada ranije”, zahvaljujući, prema njegovim rečima, moći američke vojske. Posebno je pohvalio ministra odbrane Pita Hegseta, predsedavajućeg Združenog generalštaba Dena Kejna i komandanta Centralne komande Oružanih snaga admirala Breda Kupera, naglasivši da je zahvaljujući njihovom angažovanju moreuz ostao otvoren za međunarodnu trgovinu.

Prema zvaničnoj izjavi, blokada će se odnositi isključivo na brodove koji prevoze robu povezanu sa Iranom ili plove ka i iz iranskih luka. Tramp je dodao da je, na osnovu, kako je saopšteno, veoma produktivnih razgovora sa liderima Bliskog istoka, odlučeno da se odustane od ranije najavljene američke naknade od 20 odsto za korišćenje moreuza. Umesto toga, Sjedinjene Američke Države će sa državama Persijskog zaliva zaključiti trgovinske i investicione sporazume.

“Te investicije biće ogromne, ali će u isto vreme biti izuzetno korisne i za njih i za njihovu budućnost. Kao što je svima poznato, imamo najveći obim dolarskih ulaganja u Sjedinjene Američke Države od bilo koje zemlje u istoriji, ali će ove nove investicije taj iznos učiniti još većim”, naveo je Tramp.

Zvaničnici su naglasili da se blokada odnosi isključivo na brodove povezane sa Iranom, dok će za ostale zemlje Ormuski moreuz ostati otvoren za slobodnu plovidbu.

Pročitaj još

Svet

Tragedija u Gazi: Srušila se zgrada sa raseljenim porodicama, 14 poginulih

Zgrada u Gazi, oštećena u ratu, srušila se usmrtivši najmanje 14 osoba, među kojima su žene i deca.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Tragedija u Gazi: Srušila se zgrada sa raseljenim porodicama, 14 poginulih – srušena zgrada u Gazi

Zgrada u Gazi, oštećena u ratu, srušila se usmrtivši najmanje 14 osoba, među kojima su žene i deca.

Detalji tragedije

U sredu ujutru došlo je do tragičnog događaja u Gazi, kada se srušila zgrada u kojoj su boravile raseljene palestinske porodice. Najmanje 14 osoba je poginulo, a 15 je povređeno. Većina žrtava su bile žene i deca. Zgrada je prethodno bila oštećena tokom sukoba Izraela i Hamasa, a upozorenja o njenom stanju su bila izdata.

Reakcija spasilačkih timova

Spasilačke ekipe su odmah reagovale, koristeći buldožere za izvlačenje preživelih iz ruševina. Među spašenima su bila i deca. Zaher al-Wahidi, portparol Ministarstva zdravlja Gaze, potvrdio je broj žrtava i izrazio bojazan da bi broj poginulih mogao rasti kako se ruševine dalje pretražuju.

Pozadina sukoba i stanje u Gazi

Gaza je već skoro tri godine poprište sukoba između Izraela i Hamasa. Iako je prošlog oktobra postignuto krhko primirje posredstvom SAD-a, Izrael nastavlja sa povremenim napadima na ovu teritoriju. Mnoge zgrade su oštećene ili uništene, što povećava rizik od ovakvih tragedija.

Pročitaj još

Svet

Evropska unija planira ograničenja za društvene mreže: Nova pravila za mlađe od 18 godina

Zakon o deci predviđa zabranu društvenih mreža za mlađe od 13 godina, a za starije uvodi posebna ograničenja

Objavljeno pre

,

Objavio:

Evropska unija planira ograničenja za društvene mreže: Nova pravila za mlađe od 18 godina

Zakon o deci predviđa zabranu društvenih mreža za mlađe od 13 godina, a za starije uvodi posebna ograničenja

Evropska unija planira da uvede stroga ograničenja za društvene mreže, naročito kada je reč o deci i mladima. Prema najavi predsednice Evropske komisije, Ursule fon der Lajen, biće pripremljen Zakon o deci koji će jasno utvrditi ko i pod kojim uslovima može koristiti ove platforme. Ova inicijativa je predstavljena tokom njenog govora o stanju Unije u Strazburu.

Prema rečima Fon der Lajen, mladi u Evropi provode između četiri i šest sati dnevno pred ekranima, pod uticajem algoritama društvenih mreža koji podstiču beskrajno skrolovanje. Zbog toga se planiraju ozbiljne mere koje bi mogle promeniti način na koji deca i tinejdžeri koriste internet.

Nova pravila za društvene mreže: šta se menja za različite uzraste

Ako Zakon o deci bude usvojen, društvene mreže biće potpuno zabranjene za mlađe od 13 godina. Za uzrast od 13 do 15 godina, deca neće moći da imaju lične naloge. Umesto toga, koristiće takozvane “mini naloge” koje će otvarati i nadgledati roditelji ili staratelji. Ovi nalozi biće ograničeni na sat vremena dnevno, uz dodatna ograničenja funkcionalnosti.

Tinejdžeri od 15 do 18 godina moći će da koriste društvene mreže, ali će za njih biti obavezan bezbedan dizajn platformi. Evropska komisija ističe da društvene mreže više neće moći da nude sadržaje koji izazivaju zavisnost ili izlažu decu ekstremnim sadržajima. Teret dokazivanja bezbednosti prelazi na same platforme, koje će morati da dokažu da su njihove usluge sigurne za mlađe korisnike.

Zašto Evropska unija uvodi stroga ograničenja za društvene mreže

Fon der Lajen je u obraćanju naglasila da su deca često meta onlajn maltretiranja i izložena sadržajima koji ih mogu psihički ugroziti. “Ono čemu svedočimo je veliko otimanje naše dece. Otimanje njihove pažnje, njihovog fokusa, njihovih umova. Ovo lišava decu njihovog detinjstva”, izjavila je Fon der Lajen i upozorila na najteže posledice onlajn zlostavljanja.

Evropska komisija smatra da ovakva pravila treba da zaštite decu od prekomernog korišćenja ekrana i štetnih uticaja. “Prebacujemo teret dokazivanja: sada će platforme morati da nam dokažu da su bezbedne… Evropa ima moć da deluje. Mi smo ti koji odlučujemo o pravilima, a ne velike tehnološke kompanije”, zaključila je Fon der Lajen.

Očekuje se da će konkretni predlozi zakona biti predstavljeni u narednom periodu. Javnost će imati priliku da se upozna sa detaljima i eventualno učestvuje u javnoj raspravi pre usvajanja novih pravila.

Pročitaj još

Svet

Brisel otkriva strategiju Kremlja: Uništavanje ukrajinske baštine i sporni narativi o eskalaciji

Evropska unija iznosi podatke o razaranju kulturnih objekata u Ukrajini i demantuje tvrdnje Moskve o navodnoj eskalaciji Kijeva.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Brisel otkriva strategiju Kremlja: Uništavanje ukrajinske baštine i sporni narativi o eskalaciji

Evropska unija iznosi podatke o razaranju kulturnih objekata u Ukrajini i demantuje tvrdnje Moskve o navodnoj eskalaciji Kijeva.

Radna grupa Evropske unije za borbu protiv dezinformacija (EUvsDisinfo) objavila je najnovije nalaze o razmerama razaranja ukrajinskog kulturnog i civilnog identiteta tokom ruske invazije. Prema zvaničnim podacima, oružane snage Ruske Federacije do sada su oštetile ili uništile više od 155 crkava i verskih objekata, 281 istorijsku zgradu, 43 muzeja i 22 biblioteke širom Ukrajine. Pored toga, pogođeni su i brojni stambeni objekti, škole i zdravstvene ustanove, što dodatno ilustruje obim štete koju je pretrpela zemlja.

Zbog toga evropski stručnjaci tvrde da se radi o sistematskoj kampanji usmerenoj na brisanje ukrajinskog istorijskog i kulturnog nasleđa. Uništavanje objekata pod međunarodnom zaštitom prevazilazi standardne vojne ciljeve i predstavlja, kako navode, direktan udar na materijalne dokaze o identitetu i državnosti Ukrajine.

Uništavanje ukrajinske baštine kao deo šire strategije

Podaci o uništavanju istorijskih zgrada i kulturnih dobara ukazuju na širi cilj ruskih oružanih snaga. Osim materijalne štete, stručnjaci iz Evropske unije ističu i informatičko-psihološke operacije koje Moskva sprovodi. Naime, svaki ukrajinski napad na ruske vojne i logističke resurse, prema tvrdnjama iz Moskve, predstavlja opasno raspaljivanje rata.

Međutim, radna grupa EUvsDisinfo naglašava da odgovor Ukrajine na oružanu agresiju nije čin eskalacije, već legitiman akt samoodbrane. Ova tvrdnja zasniva se na međunarodnom pravu, posebno na Članu 51 Povelje Ujedinjenih nacija, koji jasno definiše pravo svake suverene države na odbranu.

Lažni narativi o eskalaciji i uticaj na međunarodnu zajednicu

Analitičari navode da ruska diplomatija i mediji koriste narativ o eskalaciji kao ključni instrument za zastrašivanje javnosti na Zapadu. Takođe, ovim pristupom vrši se pritisak na saveznike Ukrajine sa ciljem ograničenja vojne pomoći. Iz Brisela poručuju da napadi Kijeva na vojne ciljeve predstavljaju zakonsku i egzistencijalnu odbranu, a ne podsticanje daljeg sukoba.

Pored dokumentovanja materijalne štete, sistematsko bilježenje uništenih kulturnih dobara služi kao pravna osnova za buduće međunarodne postupke. Na taj način, prikupljeni podaci mogu biti od presudnog značaja za utvrđivanje ratne odgovornosti i reparacije.

Na kraju, Evropska unija nastavlja da prati situaciju i redovno iznosi podatke o uništavanju ukrajinske baštine i širenju lažnih narativa o eskalaciji. Očekuje se da će transparentno izveštavanje doprineti boljem razumevanju situacije i pomoći međunarodnoj zajednici u donošenju odluka.

Pročitaj još

U Trendu