Connect with us

Svet

Predlog SAD o naplati taksi za prolaz kroz Ormuski moreuz izaziva zabrinutost

Stručnjaci upozoravaju na moguće ekonomske i pravne posledice, dok logističke kompanije osporavaju zakonitost takve mere

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Markus Winkler

Stručnjaci upozoravaju na moguće ekonomske i pravne posledice, dok logističke kompanije osporavaju zakonitost takve mere

Predsednik SAD Donald Tramp najavio je mogućnost uvođenja takse od 20% na teret koji prolazi kroz Ormuski moreuz, što bi, prema procenama industrijskih stručnjaka, moglo znatno povećati troškove prevoza nafte i gasa u ovom strateškom pomorskom prolazu. Ova inicijativa izazvala je različite reakcije među stručnjacima i logističkim kompanijama koje ističu moguće ekonomske i pravne posledice takvog poteza.

Prema navodima stručnjaka, taksa od 20% za prolaz kroz Ormuski moreuz mogla bi za najveće brodove iznositi preko 30 miliona dolara po pošiljci. „Lloyd’s List“ procenjuje da bi za potpuno natovaren brod za prevoz prirodnog gasa taksa iznosila oko 17 miliona dolara po prolazu. Sa cenom barela nafte Brent od oko 80 dolara, stručnjaci iz industrije procenjuju da bi oko 16 dolara po barelu predstavljalo iznos takse. Čak i ukoliko bi cene pale na 60 dolara po barelu, prema navodima analitičara iz istraživačkog instituta RUSI Europe, iznos takse za veliki tanker sirove nafte mogao bi dostići 24 miliona dolara po pošiljci.

Za poređenje, iranske takse uvedene na početku aktuelnog sukoba procenjuju se na oko 2 miliona dolara po velikom tankeru, što je približno 1,2% vrednosti tereta, dok su, prema navodima izvora iz industrije, nezvanična plaćanja između vlada mogla biti znatno niža, na nivou od oko 120.000 dolara.

Predstavnici logističkih kompanija i deo stručne javnosti dovode u pitanje pravnu osnovu za uvođenje ovakve američke takse, navodeći da međunarodno pravo ne predviđa naplatu od strane SAD za prolaz kroz međunarodne pomorske prolaze kao što je Ormuski moreuz. Takođe, ističe se da nije jasno na koji način bi američka administracija sprovela naplatu takve takse.

Analitičari upozoravaju da bi uvođenje nove takse moglo imati šire međunarodne posledice i uticati na globalno tržište energenata. Ocenjuje se da bi takav potez mogao otvoriti, kako navode neki stručnjaci, „opasnu Pandorinu kutiju“ i podstaći druge države da uvedu slične naknade na strateškim tačkama svetske trgovine.

Za sada nema zvanične potvrde o konačnoj odluci američke administracije niti detalja o mogućoj primeni ove mere. Situacija se i dalje prati, a reakcije iz industrije i međunarodnih organizacija ukazuju na značaj ove teme za globalne ekonomske tokove.

Pročitaj još

Svet

Podaci o inflaciji u junu utiču na očekivano povećanje socijalnih davanja 2027. godine

Procene stručnjaka ukazuju na moguću korekciju socijalnih davanja 2027, nakon niže inflacije u junu, prema navodima relevantnih organizacija

Objavljeno pre

,

Objavio:

Procene stručnjaka ukazuju na moguću korekciju socijalnih davanja 2027, nakon niže inflacije u junu, prema navodima relevantnih organizacija

Prema najnovijim procenama stručnjaka, korisnici socijalnog osiguranja u Sjedinjenim Američkim Državama i dalje mogu da očekuju jedno od većih povećanja naknada u poslednjih nekoliko godina, nakon što su podaci o inflaciji za jun pokazali pad u odnosu na prethodne mesece. Organizacije koje prate kretanje socijalnih davanja navode da bi povećanje za 2027. godinu moglo iznositi između 3,6% i 3,8%, što je rezultat najnovijih izveštaja o potrošačkim cenama.

Prema navodima AARP, jedno od vodećih udruženja za prava starijih, procena za 2027. godinu iznosi 3,6%, dok organizacija Senior Citizens League predviđa povećanje od 3,8%. Ove vrednosti nisu promenjene u odnosu na prethodni mesec, ali su nešto niže u poređenju sa procenama iz maja, kada je povećanje iznosilo 3,9%.

Na osnovu podataka uprave za socijalno osiguranje, prosečan penzioner je početkom godine primao 2.071 dolar mesečno. U slučaju najavljenog povećanja, prosečna mesečna naknada bi porasla za oko 75 do 79 dolara, odnosno na približno 2.149 dolara, ukoliko se ostvari gornji kraj predviđenog raspona.

Korekcija socijalnih davanja, poznata kao cost-of-living adjustment (COLA), ima za cilj da prati rast životnih troškova, ali se bazira na prethodnim promenama cena. Zvanična korekcija se obračunava na osnovu podataka o inflaciji iz perioda od jula do septembra, pa konačna vrednost za 2027. godinu može odstupati od trenutnih procena, u zavisnosti od budućih izveštaja o indeksu potrošačkih cena.

Objava zvanične stope povećanja za 2027. godinu najavljena je za 14. oktobar, nakon što bude poznat izveštaj o indeksu potrošačkih cena za septembar. Prema navodima AARP, ovo je prva procena pre objave zvaničnih podataka iz trećeg kvartala, koji se koriste za konačan izračun prilagođavanja socijalnih davanja.

Statističar organizacije Senior Citizens League naveo je da je „inflacija trenutno prilično nestabilna“ i da bi budući podaci mogli uticati na konačnu vrednost korekcije. Jun je doneo nižu godišnju stopu inflacije od očekivane, iznosivši 3,5%, dok je prethodna prognoza bila 3,9%. Ovaj rezultat predstavlja značajan pad u odnosu na maj, kada je indeks potrošačkih cena dostigao rekordnu vrednost u poslednje tri godine od 4,2%.

Iako su korekcije socijalnih davanja redovne, istraživanja pokazuju da deo korisnika smatra da i dalje zaostaje za rastom troškova života. Prema istraživanju Senior Citizens League, socijalna davanja su u poslednjih deset godina izgubila gotovo 14% svoje realne vrednosti zbog načina na koji se obračunava korekcija, koja ne uzima u obzir sve troškove koji najviše pogađaju starije građane.

Pročitaj još

Svet

Senatsko saslušanje za potvrdu Blanša kao državnog tužioca uz najavljena teška pitanja

Senatski odbor za pravosuđe zakazao je saslušanje, aktuelna pitanja u fokusu, potvrđeno iz više izvora

Objavljeno pre

,

Objavio:

Senatski odbor za pravosuđe zakazao je saslušanje, aktuelna pitanja u fokusu, potvrđeno iz više izvora

Vršilac dužnosti državnog tužioca, Tod Blanš, pojaviće se u sredu pred Senatskim odborom za pravosuđe na saslušanju povodom potvrde njegovog imenovanja za stalnu funkciju. Saslušanje dolazi nakon što je predsednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Tramp, nominovao Blanša prošlog meseca, posle smene dosadašnje državne tužiteljke Pam Bondi početkom aprila. Blanš trenutno obavlja funkciju državnog tužioca u privremenom kapacitetu.

Kako su najavili izvori bliski Senatu, očekuje se da će članovi odbora postavljati Blanšu pitanja u vezi sa aktuelnim temama iz perioda njegovog rada u Ministarstvu pravde. Posebna pažnja biće posvećena navodima o politizaciji pojedinih istraga, načinu upravljanja dokumentacijom vezanom za Džefrija Epstajna, kao i njegovoj podršci fondu od gotovo 1,8 milijardi dolara, poznatom kao „anti-weaponization“ fond. Prema izvorima iz Senata, članovi Demokratske stranke najavili su da će ukazati na ova pitanja tokom saslušanja.

Blanš je za državnog tužioca predložen kao lični bivši advokat predsednika Trampa, što je izazvalo povećanu pažnju javnosti i političkih krugova. Njegova nominacija usledila je nakon smene Pam Bondi, čije razrešenje i dalje izaziva različita tumačenja u političkom spektru.

Iako republikanci i dalje imaju većinu u Odboru za pravosuđe, njihova prednost smanjena je nakon iznenadne smrti senatora Lindzija Grejema iz Južne Karoline, koji je bio jedan od najstarijih članova ovog odbora. Očekuje se da će novoformirani sastav odbora uticati na dinamiku saslušanja i eventualnu preporuku za Blanšovu potvrdu.

Pitanja o navodnoj politizaciji istraga i upravljanju osetljivim dosijeima biće u centru pažnje, dok će se tokom saslušanja čuti i stavovi oba politička bloka. Javnost i politički analitičari prate proces, dok iz Ministarstva pravde navode da će Blanš tokom saslušanja pružiti odgovore na sva pitanja članova odbora.

Očekuje se da će saslušanje biti prilika za razmatranje ključnih tema koje su obeležile period Blanšovog privremenog mandata, kao i za utvrđivanje njegovih stavova u vezi sa daljim radom Ministarstva pravde. Dalji koraci u procesu potvrde zavise od odluke odbora, nakon čega kandidatura ide na glasanje u Senatu.

Pročitaj još

Svet

Tramp izjavio da FBI ne bi trebalo da istražuje teorije zavere o smrti Lindzija Grejema

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država naveo da su uzrok smrti senatora potvrđeni zdravstveni problemi, dok FBI pomaže lokalnim vlastima

Objavljeno pre

,

Objavio:

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država naveo da su uzrok smrti senatora potvrđeni zdravstveni problemi, dok FBI pomaže lokalnim vlastima

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država izjavio je u utorak u Vašingtonu da smatra kako Federalni istražni biro (FBI) „gubi vreme“ ukoliko istražuje navodne teorije zavere u vezi sa smrću senatora Lindzija Grejema, koja je nastupila tokom proteklog vikenda. Prema saopštenju iz Bele kuće, predsednik je naveo da je, prema dostupnim medicinskim nalazima, uzrok smrti povezan sa srčanim problemima.

Na pitanje novinara o uključenosti FBI-ja u slučaj, predsednik je odgovorio da mu nije poznat razlog, ali je ukazao na činjenicu da je Grejem imao zdravstvene poteškoće slične onima koje je imao njegov otac, koji je preminuo od srčanog udara sa 69 godina. FBI je potvrdio da pruža podršku lokalnim organima u istrazi.

Preliminarni izveštaj medicinskog islednika ukazuje da je smrt nastupila usled disekcije aorte, odnosno puknuća zida glavne krvne žile. Predsednik je dodao da je „želeo da je bolje brinuo o svom zdravlju“, naglašavajući da je bolest koja je dovela do smrti „teško uočljiva“ čak i stručnjacima.

Prema izjavama više izvora koji su razgovarali sa Grejemom pre smrti, senator je prijavljivao bolove u grudima. Nekoliko dana pre smrti, Grejem se vratio sa puta u Ukrajinu. Njegovi javni stavovi protiv Rusije i Irana izazvali su spekulacije na društvenim mrežama o mogućoj umešanosti stranih aktera, ali predsednik Sjedinjenih Država je te navode odbacio.

„Ne vidim ništa zlonamerno u ovom slučaju“, izjavio je predsednik. „Znam da kruže razne teorije zavere, ali ne mislim da FBI treba da troši resurse na to.“

FBI je ranije naveo da pruža tehničku i logističku podršku u istrazi, ali nije izneo detalje o istrazi teorija zavere. Smrt senatora Grejema, čiji je uzrok prema preliminarnim nalazima medicinske komisije zdravstveni, izazvala je pažnju i brojne reakcije u političkim i javnim krugovima.

Pročitaj još

U Trendu