Connect with us

Svet

Licenca privatne škole u Juti povučena nakon optužbi o neadekvatnoj nezi

Državni organi Jute naložili zatvaranje škole zbog više slučajeva nesprovođenja zdravstvenih i bezbednosnih standarda

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Borys Zaitsev

Državni organi Jute naložili zatvaranje škole zbog više slučajeva nesprovođenja zdravstvenih i bezbednosnih standarda

Nadležni organi američke savezne države Juta opozvali su licencu privatne škole Provo Canyon u Springvilu, čime je naloženo obustavljanje svih aktivnosti ustanove. Odluka, koja je stupila na snagu u ponedeljak, usledila je nakon više utvrđenih nepravilnosti u radu ustanove, a prema navodima zvaničnika, škola je “propustila da obezbedi odgovarajuće zdravstvene i bezbednosne usluge za korisnike”.

U saopštenju koje su objavili državni organi, navodi se da škola ima rok od 15 dana da zatraži saslušanje pred Odeljenjem za zdravlje i socijalne usluge Jute. Prema zvaničnom dopisu, sve usluge na kampusu u Springvilu moraju biti obustavljene najkasnije do 6. avgusta.

U objašnjenju odluke, državni organi navode niz prekršaja koji su zabeleženi tokom prethodne godine, uključujući neuspeh u povećanju broja osoblja u odnosu na broj korisnika, upotrebu nepotrebnih fizičkih mera prema učenicima, zanemarivanje brige, kao i neproveravanje radne istorije i blagovremenu proveru potencijalnih zaposlenih. Zvaničnici su u maju privremeno ograničili rad ustanove nakon što, prema navodima, osoblje nije odmah potražilo medicinsku pomoć za učenika sa ozbiljnim povredama.

Uprava Provo Canyon škole saopštila je da se ne slaže sa odlukom i da razmatra sve pravne i administrativne mogućnosti, uključujući žalbu. “Kao što je ovo aktuelno pitanje, ograničeni smo u izjavama. Naš prioritet ostaje pružanje bezbedne i kvalitetne nege adolescentima i njihovim porodicama, uz posvećenost podršci onima kojima je potrebna”, navodi se u izjavi škole.

Škola Provo Canyon bila je u žiži javnosti nakon što je Paris Hilton, naslednica hotelske kompanije i javna ličnost, navela da je tokom boravka u ovoj ustanovi tokom kasnih 1990-ih bila izložena neprimerenom postupanju. Ona je u javnim istupima iznela tvrdnje o fizičkom i psihičkom postupanju zaposlenih tokom njenog boravka. Državni organi su u svojoj odluci naveli da su prekršaji ustanovljeni na osnovu nadzora i provere dokumentacije iz 2025. godine pa nadalje.

Prema poslednjem razvoju događaja, škola ima pravo na saslušanje u zakonskom roku, a do tada je rad ograničen. Dodatne informacije o daljem postupanju očekuju se nakon što škola odluči da li će uložiti žalbu na odluku državnih organa.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

SAD, Grenland i Danska potpisali sporazum o bezbednosti i eksploataciji resursa

Novi sporazum omogućava SAD-u pristup grenlandskom vazdušnom prostoru i teritoriji za vojne i ekonomske svrhe.

Objavljeno pre

,

Objavio:

SAD, Grenland i Danska potpisali sporazum o bezbednosti i eksploataciji resursa – eksploatacija resursa na Grenlandu

Novi sporazum omogućava SAD-u pristup grenlandskom vazdušnom prostoru i teritoriji za vojne i ekonomske svrhe.

Početak nove ere saradnje

Predsednik SAD Donald Tramp najavio je da će uskoro početi ‘masovna’ eksploatacija nafte, gasa i minerala na Grenlandu. Ova izjava dolazi nakon što su SAD, Grenland i Danska potpisale novi bezbednosni sporazum 22. septembra u Njujorku, koji pored vojnih takođe obuhvata i aspekte eksploatacije resursa. Donald Tramp je istakao značaj Grenlanda u odbrani SAD u Evropi, naglašavajući stratešku poziciju ostrva koja omogućava efikasnu odbranu od potencijalnih napada.

Detalji sporazuma

Sporazum daje SAD širok pristup vazdušnom prostoru i teritoriji Grenlanda, što je ključno ne samo za vojne svrhe već i za eksploataciju prirodnih resursa. Pored toga, sporazum naglašava ‘saradnju u oblasti minerala’ između dve zemlje, mada konkretni detalji još uvek nisu objavljeni.

Značaj za lokalnu zajednicu i ekologiju

Dok se očekuje da će ovaj potez doneti ekonomske benefite, postavlja se pitanje kakav će uticaj imati na lokalnu zajednicu i okolinu. Eksploatacija prirodnih resursa često nosi rizik od ekoloških problema, što je posebno važno na tako delikatnom terenu kao što je Grenland.

Pročitaj još

Svet

Epidemija ebole u Kongu: Broj zaraženih premašio 9.000, polovina preminula

Broj potvrđenih slučajeva ebole u Demokratskoj Republici Kongo dostigao je 9.066, dok je 4.381 osoba izgubila život.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Epidemija ebole u DR Kongu: Broj zaraženih premašio 9.000, polovina preminula

Broj potvrđenih slučajeva ebole u Demokratskoj Republici Kongo dostigao je 9.066, dok je 4.381 osoba izgubila život.

Epidemija ebole u Demokratskoj Republici Kongo trenutno beleži dramatičan rast, prema podacima koje su objavile zdravstvene vlasti. Broj potvrđenih slučajeva ebole u DR Kongu premašio je 9.000, dok je gotovo polovina obolelih izgubila život. Ova situacija izaziva zabrinutost među stručnjacima i lokalnim stanovništvom, jer epidemija poprima istorijske razmere i nadmašuje prethodni talas iz perioda 2018-2020.

Prema poslednjim informacijama, soj virusa koji je izazvao ovu epidemiju je Bundibugjo. On se širi u više žarišta u zemlji, a za sada ne postoje odobrene vakcine ni specifične terapije za ovaj soj. Zdravstveni radnici ulažu velike napore kako bi usporili širenje virusa i sprečili dalji rast broja zaraženih, ali izazovi na terenu ostaju veliki.

Širenje epidemije i izazovi zdravstvenog sistema

Ukupno je registrovano 9.066 potvrđenih slučajeva, dok je 4.381 osoba preminula od posledica ebole. Stručnjaci navode da je ovaj talas najteži do sada, jer je obuhvatio više regiona u Demokratskoj Republici Kongo. Takođe, zbog nedostatka vakcina i terapija za Bundibugjo soj, ograničene su mogućnosti za suzbijanje epidemije, što dodatno otežava situaciju na terenu.

S obzirom na to da se bolest nastavlja širiti, zdravstvene vlasti apeluju na stanovništvo da poštuje mere prevencije i da odmah prijave svaku sumnju na simptome ebole. Upotreba zaštitne opreme i higijenskih mera ostaje ključna u borbi protiv širenja virusa.

Najveća i najsmrtonosnija epidemija u istoriji Konga

Epidemija ebole u DR Kongu ocenjena je kao najveća i najsmrtonosnija u istoriji zemlje. Prethodni talas iz 2018-2020. godine bio je izuzetno opasan, ali trenutni broj slučajeva i žrtava ga je nadmašio. Prema saopštenju zdravstvenih vlasti, prioritet ostaje zaustavljanje širenja virusa i zaštita najugroženijih grupa stanovništva.

Ipak, izazovi sa kojima se suočava zdravstveni sistem DR Konga otežavaju borbu protiv epidemije. Nedostatak medicinskog osoblja, ograničene zalihe zaštitne opreme i nedovoljna infrastruktura predstavljaju dodatne prepreke na putu ka kontroli širenja bolesti.

Takođe, zdravstveni radnici ističu da će nastavak edukacije stanovništva i međunarodna podrška biti presudni za smanjenje broja novih slučajeva ebole u narednom periodu.

Pročitaj još

Svet

Uragan Simon nastavlja da pogađa zapadni Meksiko, šest osoba poginulo

Simon donosi obilne padavine i potencijal za poplave u više meksičkih država

Objavljeno pre

,

Objavio:

Uragan Simon nastavlja da pogađa zapadni Meksiko, šest osoba poginulo – Uragan Simon Meksiko

Simon donosi obilne padavine i potencijal za poplave u više meksičkih država

Uragan Simon, koji se kretao duž zapadne obale Meksika kao tropska oluja kategorije 1, odneo je živote šest osoba usled izazvanih poplava i klizišta. Najteže pogođene su države Nayarit i Sinaloa, gde su vlasti u pripravnosti zbog rizika od daljeg podizanja nivoa reka i poplava.

Detalji o uraganu Simon

Simon se trenutno nalazi 185 kilometara zapadno od Cabo Corrientesa, krećući se zapadno brzinom od 3,2 km/h. Ima najjače vetrove brzine do 145 km/h, što ga svrstava u kategoriju 1. Meteorološki centar u Majamiju predviđa da će Simon zadržati snagu uragana do četvrtka, a nakon toga se očekuje postepeno slabljenje.

Očekivane padavine i moguće poplave

Do petka se očekuje do 75 milimetara kiše u državama Baja California Sur, Nayarit i Sinaloa. Povezana vlažnost sa Simonom mogla bi izazvati iznenadne poplave u delovima Teksasa, Novog Meksika, Oklahome, Kanzasa i Misurija, sa ukupnim padavinama koje bi mogle dostići do 200 milimetara na nekim mestima.

Pročitaj još

U Trendu