Connect with us

Svet

Ministarstvo pravde SAD upozorilo savezne države zbog mogućnosti glasanja ne-državljana

Američko ministarstvo pravde poslalo upozorenja izbornim zvaničnicima, traži pojašnjenja mera protiv glasanja ne-državljana

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Edmond Dantès

Američko ministarstvo pravde poslalo upozorenja izbornim zvaničnicima, traži pojašnjenja mera protiv glasanja ne-državljana

Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država uputilo je 7. jula 2026. godine pisma izbornim zvaničnicima svih 50 saveznih država, upozoravajući na mogućnost pokretanja krivičnih postupaka ukoliko se dozvoli da ne-državljani glasaju ili ostanu na biračkim spiskovima. Ovu informaciju potvrdili su zvaničnici Ministarstva pravde.

U pismima, koje je potpisala pomoćnica državnog tužioca za građanska prava, Harmeet Dhillon, izbornim zvaničnicima je naloženo da objasne na koji način planiraju da usklade svoje prakse sa saveznim zakonima i spreče glasanje ne-državljana. Državama je dat rok od pet dana za dostavu traženih informacija.

Dhillon je u pismima navela da svaki izborni službenik, uključujući i glavnog izbornog zvaničnika države, koji svesno zadrži ne-državljane na biračkim spiskovima ili omogući izdavanje i glasanje glasačkih listića ne-državljanima, može biti izložen krivičnoj odgovornosti. Takođe je istaknuto da je udruživanje dve ili više osoba s ciljem uskraćivanja ustavnih prava građana takođe krivično delo prema federalnim zakonima.

U pismima se izbornim zvaničnicima preporučuje da kontaktiraju Ministarstvo pravde radi konsultacija o koracima koje treba preduzeti radi održavanja ažurnih i zakonitih biračkih spiskova.

Predsednik Sjedinjenih Država poslednjih meseci iznosi tvrdnje da osobe koje nisu državljani SAD često učestvuju u federalnim izborima, iako prema dostupnim podacima međunarodnih izveštaja i studija, takvi slučajevi su izuzetno retki.

Pored toga, predsednik je apelovao na Senat da usvoji nacrt zakona poznat kao SAVE America Act, kojim bi se uveo zahtev da građani pokažu dokaz o državljanstvu prilikom ličnog glasanja na saveznim izborima. Inicijativa je deo šire rasprave o integritetu izbornog procesa u SAD.

Očekuje se da će države odgovoriti na zahtev Ministarstva pravde u datom roku, dok se u javnosti i dalje vodi debata o merama za sprečavanje mogućeg neovlašćenog glasanja. Ministarstvo pravde nije komentarisalo dalji tok postupka u slučaju nepoštovanja ovih zahteva.

Ovo upozorenje deo je kontinuiranih napora federalnih vlasti da nadgledaju i unaprede regularnost izbornog procesa, posebno uoči predstojećih saveznofederalnih izbora.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

SAD, Grenland i Danska potpisali sporazum o bezbednosti i eksploataciji resursa

Novi sporazum omogućava SAD-u pristup grenlandskom vazdušnom prostoru i teritoriji za vojne i ekonomske svrhe.

Objavljeno pre

,

Objavio:

SAD, Grenland i Danska potpisali sporazum o bezbednosti i eksploataciji resursa – eksploatacija resursa na Grenlandu

Novi sporazum omogućava SAD-u pristup grenlandskom vazdušnom prostoru i teritoriji za vojne i ekonomske svrhe.

Početak nove ere saradnje

Predsednik SAD Donald Tramp najavio je da će uskoro početi ‘masovna’ eksploatacija nafte, gasa i minerala na Grenlandu. Ova izjava dolazi nakon što su SAD, Grenland i Danska potpisale novi bezbednosni sporazum 22. septembra u Njujorku, koji pored vojnih takođe obuhvata i aspekte eksploatacije resursa. Donald Tramp je istakao značaj Grenlanda u odbrani SAD u Evropi, naglašavajući stratešku poziciju ostrva koja omogućava efikasnu odbranu od potencijalnih napada.

Detalji sporazuma

Sporazum daje SAD širok pristup vazdušnom prostoru i teritoriji Grenlanda, što je ključno ne samo za vojne svrhe već i za eksploataciju prirodnih resursa. Pored toga, sporazum naglašava ‘saradnju u oblasti minerala’ između dve zemlje, mada konkretni detalji još uvek nisu objavljeni.

Značaj za lokalnu zajednicu i ekologiju

Dok se očekuje da će ovaj potez doneti ekonomske benefite, postavlja se pitanje kakav će uticaj imati na lokalnu zajednicu i okolinu. Eksploatacija prirodnih resursa često nosi rizik od ekoloških problema, što je posebno važno na tako delikatnom terenu kao što je Grenland.

Pročitaj još

Svet

Epidemija ebole u Kongu: Broj zaraženih premašio 9.000, polovina preminula

Broj potvrđenih slučajeva ebole u Demokratskoj Republici Kongo dostigao je 9.066, dok je 4.381 osoba izgubila život.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Epidemija ebole u DR Kongu: Broj zaraženih premašio 9.000, polovina preminula

Broj potvrđenih slučajeva ebole u Demokratskoj Republici Kongo dostigao je 9.066, dok je 4.381 osoba izgubila život.

Epidemija ebole u Demokratskoj Republici Kongo trenutno beleži dramatičan rast, prema podacima koje su objavile zdravstvene vlasti. Broj potvrđenih slučajeva ebole u DR Kongu premašio je 9.000, dok je gotovo polovina obolelih izgubila život. Ova situacija izaziva zabrinutost među stručnjacima i lokalnim stanovništvom, jer epidemija poprima istorijske razmere i nadmašuje prethodni talas iz perioda 2018-2020.

Prema poslednjim informacijama, soj virusa koji je izazvao ovu epidemiju je Bundibugjo. On se širi u više žarišta u zemlji, a za sada ne postoje odobrene vakcine ni specifične terapije za ovaj soj. Zdravstveni radnici ulažu velike napore kako bi usporili širenje virusa i sprečili dalji rast broja zaraženih, ali izazovi na terenu ostaju veliki.

Širenje epidemije i izazovi zdravstvenog sistema

Ukupno je registrovano 9.066 potvrđenih slučajeva, dok je 4.381 osoba preminula od posledica ebole. Stručnjaci navode da je ovaj talas najteži do sada, jer je obuhvatio više regiona u Demokratskoj Republici Kongo. Takođe, zbog nedostatka vakcina i terapija za Bundibugjo soj, ograničene su mogućnosti za suzbijanje epidemije, što dodatno otežava situaciju na terenu.

S obzirom na to da se bolest nastavlja širiti, zdravstvene vlasti apeluju na stanovništvo da poštuje mere prevencije i da odmah prijave svaku sumnju na simptome ebole. Upotreba zaštitne opreme i higijenskih mera ostaje ključna u borbi protiv širenja virusa.

Najveća i najsmrtonosnija epidemija u istoriji Konga

Epidemija ebole u DR Kongu ocenjena je kao najveća i najsmrtonosnija u istoriji zemlje. Prethodni talas iz 2018-2020. godine bio je izuzetno opasan, ali trenutni broj slučajeva i žrtava ga je nadmašio. Prema saopštenju zdravstvenih vlasti, prioritet ostaje zaustavljanje širenja virusa i zaštita najugroženijih grupa stanovništva.

Ipak, izazovi sa kojima se suočava zdravstveni sistem DR Konga otežavaju borbu protiv epidemije. Nedostatak medicinskog osoblja, ograničene zalihe zaštitne opreme i nedovoljna infrastruktura predstavljaju dodatne prepreke na putu ka kontroli širenja bolesti.

Takođe, zdravstveni radnici ističu da će nastavak edukacije stanovništva i međunarodna podrška biti presudni za smanjenje broja novih slučajeva ebole u narednom periodu.

Pročitaj još

Svet

Uragan Simon nastavlja da pogađa zapadni Meksiko, šest osoba poginulo

Simon donosi obilne padavine i potencijal za poplave u više meksičkih država

Objavljeno pre

,

Objavio:

Uragan Simon nastavlja da pogađa zapadni Meksiko, šest osoba poginulo – Uragan Simon Meksiko

Simon donosi obilne padavine i potencijal za poplave u više meksičkih država

Uragan Simon, koji se kretao duž zapadne obale Meksika kao tropska oluja kategorije 1, odneo je živote šest osoba usled izazvanih poplava i klizišta. Najteže pogođene su države Nayarit i Sinaloa, gde su vlasti u pripravnosti zbog rizika od daljeg podizanja nivoa reka i poplava.

Detalji o uraganu Simon

Simon se trenutno nalazi 185 kilometara zapadno od Cabo Corrientesa, krećući se zapadno brzinom od 3,2 km/h. Ima najjače vetrove brzine do 145 km/h, što ga svrstava u kategoriju 1. Meteorološki centar u Majamiju predviđa da će Simon zadržati snagu uragana do četvrtka, a nakon toga se očekuje postepeno slabljenje.

Očekivane padavine i moguće poplave

Do petka se očekuje do 75 milimetara kiše u državama Baja California Sur, Nayarit i Sinaloa. Povezana vlažnost sa Simonom mogla bi izazvati iznenadne poplave u delovima Teksasa, Novog Meksika, Oklahome, Kanzasa i Misurija, sa ukupnim padavinama koje bi mogle dostići do 200 milimetara na nekim mestima.

Pročitaj još

U Trendu