Connect with us

Svet

Francuski državljanin priznao ubistvo supruge, najavio otkrivanje lokacije tela

Advokat osumnjičenog potvrdio priznanje iz zatvora; slučaj izazvao veliku pažnju javnosti u Francuskoj

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / RDNE Stock project

Advokat osumnjičenog potvrdio priznanje iz zatvora; slučaj izazvao veliku pažnju javnosti u Francuskoj

Francuski državljanin Cedric Jubillar, koji je ranije osuđen za ubistvo supruge Delphine Jubillar, priznao je iz zatvorske ćelije odgovornost za njenu smrt, saopštio je njegov advokat. Jubillar je u oktobru osuđen na 30 godina zatvora zbog ubistva supruge koja je nestala u decembru 2020. godine u ruralnom delu južne Francuske. Njeno telo do sada nije pronađeno.

Tokom suđenja održanog u gradu Albi, odbrana je ukazivala na to da zbog nedostatka tela nije moguće sa sigurnošću utvrditi da je zločin počinjen. Međutim, porota sastavljena od šest građana i tri sudije procenila je da postoje dovoljni posredni dokazi za donošenje osuđujuće presude.

Advokat Pierre Debuisson je na konferenciji za novinare izjavio da je Jubillar, nešto više od dva meseca pre početka žalbenog postupka, u pismu priznao svoju umešanost u nestanak supruge. Prema navodima advokata, Jubillar je izrazio spremnost da u potpunosti sarađuje sa pravosudnim organima i obelodani lokaciju na kojoj je sakrio telo Delphine Jubillar u noći između 15. i 16. decembra 2020. godine.

Advokat je dodao da je cilj ove odluke omogućavanje porodici i deci nestale žene da započnu proces žaljenja i obezbede dostojanstvenu sahranu. „On jasno izražava žaljenje zbog svojih postupaka“, naveo je advokat. Nisu izneti detalji o načinu na koji je Delphine Jubillar izgubila život.

Slučaj nestanka Delphine Jubillar privukao je veliku pažnju javnosti u Francuskoj, posebno zbog činjenice da je nestala tokom pandemije COVID-19, što je dodatno otežalo potragu i istragu. Javne potrage su organizovane u regionu Milhars nedugo nakon nestanka, čemu su prisustvovali i pripadnici žandarmerije i lokalno stanovništvo.

Nadležne institucije još nisu komentarisale kada će biti preduzete dalje istražne radnje na osnovu novih informacija dobijenih od optuženog. Slučaj se nastavlja pratiti u francuskoj javnosti i pravosudnim organima.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Svet

SIPRI izveštaj: Svetska vojna potrošnja dostiže 2.887 milijardi dolara zbog trke u naoružanju

Vojni rashodi globalno rastu jedanaestu godinu, uz značajan porast ulaganja van Sjedinjenih Država.

Objavljeno pre

,

Objavio:

SIPRI izveštaj: Svetska vojna potrošnja dostiže 2.887 milijardi dolara zbog trke u naoružanju

Vojni rashodi globalno rastu jedanaestu godinu, uz značajan porast ulaganja van Sjedinjenih Država.

Međunarodni institut za istraživanje mira u Stokholmu (SIPRI) objavio je da je svetska vojna potrošnja dostigla rekordnih 2.887 milijardi dolara, što je zabeleženo u okviru najnovijeg SIPRI izveštaja. Prema podacima, vojni rashodi su porasli jedanaestu godinu zaredom, a udeo vojnih izdataka u globalnom BDP-u narastao je na 2,5 odsto, što je najviši procenat od 2009. godine.

Svetska vojna potrošnja i vodeći akteri

SIPRI izveštaj ukazuje da tri zemlje — Sjedinjene Američke Države, Kina i Rusija — i dalje prednjače po iznosu ulaganja, zajedno čineći više od polovine ukupnih vojnih rashoda na svetu. Ove tri države su odgovorne za 1.480 milijardi dolara godišnje, odnosno 51 odsto ukupne globalne potrošnje. Američki vojni budžet zabeležio je privremeni pad od 7,5 odsto i iznosi 954 milijarde dolara, pre svega zbog izostanka novih paketa vojne pomoći Ukrajini tokom godine.

Rast ulaganja van SAD i regionalne trke u naoružanju

Ipak, SIPRI izveštaj za 2025 otkriva da je svetska vojna potrošnja izvan SAD porasla za čak 9,2 odsto. Analitičari ističu da je usporavanje ukupne godišnje stope rasta na 2,9 odsto posledica američkog privremenog smanjenja, dok su ostale države značajno povećale svoja izdvajanja. Posebno se ističe trka u naoružanju u Evropi i Aziji, što doprinosi rastu ukupnih izdataka.

Perspektive budućih rashoda i zaključci iz izveštaja

Važno je napomenuti da SIPRI analitičari ocenjuju da je pad američkog budžeta kratkoročan. Kongres SAD je već odobrio više od 1.000 milijardi dolara za 2026. godinu, dok bi budžet za 2027. godinu mogao da dostigne 1.500 milijardi dolara, prema navodima iz izveštaja. Takođe, Vašington intenzivira ulaganja u modernizaciju nuklearnih i konvencionalnih kapaciteta radi odvraćanja Kine u Indo-Pacifiku. Ovi trendovi ukazuju na nastavak rasta vojnih izdataka, sa mogućim novim rekordima u narednim godinama.

Pročitaj još

Svet

Evropska komisija upozorava na trgovinski deficit sa Kinom od milijardu evra dnevno

Ursula fon der Lajen ističe da sve članice EU beleže trgovinski deficit sa Kinom i upozorava na duboke ekonomske posledice

Objavljeno pre

,

Objavio:

Evropska komisija upozorava na trgovinski deficit sa Kinom od milijardu evra dnevno

Ursula fon der Lajen ističe da sve članice EU beleže trgovinski deficit sa Kinom i upozorava na duboke ekonomske posledice

Evropska komisija upozorila je na rastući ekonomski jaz između Evropske unije i Kine, navodeći da Unija gubi milijardu evra dnevno u trgovini sa Kinom. Tokom samita poslovnih lidera francuskog udruženja MEDEF u Parizu, predsednica Komisije Ursula fon der Lajen istakla je da su ekonomski odnosi dostigli neodrživu tačku, a sve članice EU istovremeno beleže trgovinski deficit sa zvaničnim Pekingom.

Trgovinski deficit sa Kinom i njegov uticaj na EU

Prema zvaničnoj izjavi Komisije, trgovinski deficit sa Kinom svakodnevno iznosi gotovo milijardu evra. Pored toga, ovo je prvi put da svih 27 država članica Evropske unije ima bilateralni deficit u trgovini sa Kinom. Tokom poslednjih pet godina, uvoz kineske robe na evropsko tržište porastao je za 45 procenata, dok je izvoz evropskih proizvoda istovremeno opao. Ova situacija dovodi EU u nepovoljan položaj i izaziva zabrinutost zbog dugoročnih posledica.

Kineske subvencije i pretnja evropskoj industriji

Fon der Lajen je tokom obraćanja naglasila da obimne državne subvencije koje Kina sprovodi u pojedinim sektorima dodatno produbljuju trgovinski deficit sa Kinom. Kineske subvencije su, prema njenim rečima, i do osam puta veće od standarda Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Zbog toga se evropska industrija suočava sa rizikom ubrzane deindustrijalizacije, posebno u oblastima solarnih panela, čelika i električnih vozila, gde su kineski proizvodni kapaciteti izuzetno visoki.

Zavisnost EU od kineskih sirovina

Evropska komisija ukazuje i na kritičnu zavisnost Evropske unije od Kine kada je reč o sirovinama. Prema rečima fon der Lajen, Evropa više od 80 odsto svojih potreba za kritičnim sirovinama, kao i čak 90 odsto potreba za retkim zemnim metalima, podmiruje iz Kine. Ova situacija, kako je naglašeno, dodatno povećava ranjivost evropskih lanaca snabdevanja i otvara pitanja o dugoročnoj ekonomskoj stabilnosti.

Zaključak i poziv na oprez

Evropska komisija apeluje na članice Unije da preduzmu mere kojima bi se smanjila zavisnost od kineskog tržišta i suzio trgovinski deficit sa Kinom. Očekuje se da će ova tema ostati u fokusu evropske ekonomske politike u narednom periodu, dok institucije EU traže rešenja za očuvanje konkurentnosti i ekonomske stabilnosti.

Pročitaj još

Svet

Rusija razmatra pregovore sa Vašingtonom ili eskalaciju sukoba u Ukrajini

Kremlj pod pritiskom bira između nastavka vojnih operacija i mogućih pregovora sa SAD, dok analitičari procenjuju dalji razvoj sukoba

Objavljeno pre

,

Objavio:

Rusija razmatra pregovore sa Vašingtonom ili eskalaciju sukoba u Ukrajini – Kremlj pregovori sa Vašingtonom

Kremlj pod pritiskom bira između nastavka vojnih operacija i mogućih pregovora sa SAD, dok analitičari procenjuju dalji razvoj sukoba

Rat u Ukrajini mogao bi ući u završnu fazu do sredine 2027. godine, prema oceni analitičara, ukoliko ukrajinske snage izdrže narednu zimu i nastave sa napadima na rusku vojnu i energetsku infrastrukturu. U tom kontekstu, Kremlj se suočava sa izborom između dalje eskalacije sukoba i pregovora sa Vašingtonom. Ključna tema u ovom trenutku je pritisak na Moskvu, jer rusko rukovodstvo procenjuje da bi sledeći američki predsednik mogao biti znatno pro-ukrajinski nastrojen, što dodatno komplikuje položaj Rusije.

Pritisak na Kremlj i uloga Sjedinjenih Država

Nedavna iznenadna poseta direktora CIA Džona Ratklifa Moskvi imala je za cilj da prenese upozorenje Kremlju. Prema navodima analitičara, SAD su poslale jasan signal protiv pokušaja širenja sukoba na Baltik ili testiranja jedinstva NATO saveza. Ova misija podseća na slične diplomatske inicijative iz perioda pre invazije na Ukrajinu, kada su SAD nastojale da spreče dalje zaoštravanje situacije.

Takođe, ruska strana razmatra mogućnost postizanja sporazuma sa administracijom Donalda Trampa, pre nego što eventualno dođe do promene američkog predsednika. Prema procenama, mogući okvir dogovora mogao bi biti zasnovan na Trampovom mirovnom planu, ali bez zahteva da Ukrajina preda teritorije koje kontroliše, dok bi Rusija očekivala ublažavanje ekonomskih sankcija i obnovu odnosa sa SAD.

Eskalacija ili pregovori: šta može da odluči Kremlj

U međuvremenu, Kremlj nastavlja sa pripremama za moguću zimsku ofanzivu. Ruske snage pokušavaju da iskoriste slabosti u ukrajinskoj protivvazdušnoj odbrani i planiraju novu mobilizaciju. Ipak, ukrajinska vojska uspešno usporava napredovanje ruskih trupa, istovremeno izvodeći napade na rusku naftnu infrastrukturu i vojne objekte. Ova dinamika dodatno otežava procenu o daljem toku sukoba.

Pored toga, analitičari upozoravaju na potencijalni rizik ograničenog napada Rusije na baltičke države poput Estonije, Letonije ili Litvanije. Cilj takvog poteza bio bi testiranje spremnosti Sjedinjenih Država da reaguju prema članu 5. NATO sporazuma. Ratklifova poseta Moskvi, prema procenama, imala je zadatak da unapred zaustavi ovakvu eskalaciju i spreči širenje sukoba van granica Ukrajine.

Mogući ishodi i značaj trenutnih dešavanja

Zbog toga Kremlj nalazi u situaciji gde mora da donese ključne odluke. S jedne strane, nastavak vojne ofanzive donosi velike gubitke i neizvesnost, dok s druge strane, pregovori sa Vašingtonom mogu otvoriti put ka deeskalaciji i eventualnom ukidanju sankcija. U svakom slučaju, naredni meseci biće odlučujući za dalji razvoj rata u Ukrajini, dok međunarodni akteri pomno prate svaki korak obe strane.

Zapravo, način na koji će Kremlj odgovoriti na pritisak i diplomatske inicijative Sjedinjenih Država mogao bi odrediti ne samo tok sukoba u Ukrajini, već i širu bezbednosnu situaciju u regionu. Analitičari smatraju da pregovori sa Vašingtonom predstavljaju jednu od ključnih opcija za Moskvu, dok istovremeno ostaje mogućnost daljeg vojnog angažovanja na frontu i potencijalnog širenja sukoba.

Pročitaj još

U Trendu