Connect with us

Svet

Ukrajinski dronovi pogodili hangare sa ruskim borbenim avionima na aerodromu Saki na Krimu

Služba bezbednosti Ukrajine potvrdila napad, ruske vlasti još nisu iznele podatke o mogućoj šteti

Published

on

Foto Izvor: Tanjug AP

Služba bezbednosti Ukrajine potvrdila napad, ruske vlasti još nisu iznele podatke o mogućoj šteti

Ukrajinska služba bezbednosti izvela je napad dronovima na vazduhoplovnu bazu Saki, koja se nalazi na okupiranom Krimu u blizini Novofedorivke. Prema zvaničnim informacijama iz Kijeva, napad je izveden tokom šire vojne kampanje usmerene na rusku vojnu infrastrukturu, a meta su bili hangari sa višenamenskim borbenim avionima tipa Su-30 i Su-30SM.

Kako je saopštila služba bezbednosti Ukrajine, ukupno pet dronova pogodilo je ciljeve unutar baze, probivši zaštitne strukture hangara u kojima su se nalazili avioni spremni za borbene zadatke. Ova operacija deo je vojne kampanje koja traje već 40 dana i ima za cilj neutralisanje ruskih vojnih kapaciteta i logistike na poluostrvu.

“Operacija je pažljivo koordinisana sa ciljem smanjenja sposobnosti ruskih vazdušno-kosmičkih snaga na Krimu”, naveli su iz ukrajinske službe bezbednosti. Baza Saki je strateški važna za ruske snage jer se koristi za lansiranje vazdušnih udara na južne regione Ukrajine i obezbeđivanje nadmoći u vazduhu nad Crnim morem.

Ruske zvanične institucije do sada nisu iznele detalje o obimu materijalne štete niti o mogućim ljudskim gubicima u bazi nakon napada. Ukrajinski izvori smatraju da bi gubici mogli biti značajni, s obzirom na vrednost i namenu pogođenih aviona.

Ovaj napad još jednom ukazuje na ranjivost ruske protivvazdušne odbrane na Krimu i pokazuje sposobnost ukrajinskih snaga da izvrše precizne udare na strateške ciljeve dublje iza linije fronta.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Iran može uticati na prolaz kroz Ormuski moreuz nakon nedavnih dešavanja

Međunarodni izvori potvrđuju promene u režimu prolaza tankera, dogovor privremeno olakšao tranzit, ali dugoročna stabilnost ostaje neizvesna

Published

on

By

Međunarodni izvori potvrđuju promene u režimu prolaza tankera, dogovor privremeno olakšao tranzit, ali dugoročna stabilnost ostaje neizvesna

Nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenule zajedničke vojne operacije protiv Irana u februaru, iranske vlasti su reagovale merama usmerenim na kontrolu Ormuskog moreuza, saopštili su međunarodni izvori. Ovaj morski prolaz, kroz koji je do sukoba prolazila petina svetske proizvodnje nafte, bio je privremeno zatvoren za brodove koji nisu imali dozvolu od iranskih vlasti.

Prema navodima sa terena, iranska strana je pretila ili intervenisala protiv brodova koji nisu tražili njenu saglasnost za prolazak, što je dovelo do zastoja pomorskog saobraćaja i naglog rasta cena nafte na svetskim tržištima. Ove mere su uticale na globalno snabdevanje energentima, uključujući i Sjedinjene Države, gde su cene goriva zabeležile značajan rast.

Pomeranje u režimu prolaza zabeleženo je nakon potpisivanja memoranduma o razumevanju između SAD i Irana pre dve nedelje. Prema ovom dokumentu, dogovoreno je ukidanje ograničenja i omogućavanje slobodnog tranzita kroz Ormuski moreuz u trajanju od najmanje 60 dana, tokom kojih se očekuju pregovori o širem mirovnom sporazumu. Ove odredbe su dovele do postepenog povećanja broja prolazaka tankera kroz ovaj strateški pravac.

Ipak, stručnjaci navode da će, bez obzira na ishod budućih pregovora, režim u Ormuskom moreuzu verovatno ostati promenjen u odnosu na stanje pre konflikta. Neki analitičari ukazuju na to da će Iran i dalje imati značajan uticaj na kontrolu pomorskog saobraćaja, dok međunarodni akteri pažljivo prate razvoj događaja.

Ormunski moreuz je od velikog strateškog značaja za globalnu trgovinu energentima, a svaka promena u režimu njegovog korišćenja ima direktan uticaj na svetska tržišta. Dosadašnje reakcije međunarodne zajednice uglavnom su usmerene ka pozivima na stabilnost i slobodan protok roba, dok se očekuje nastavak pregovora između glavnih aktera.

Nije bilo izveštaja o novim incidentima ili blokadama od potpisivanja memoranduma, ali izvori sa terena podsećaju da se situacija može brzo promeniti u slučaju zastoja u pregovorima ili novih tenzija u regionu.

Pročitaj još

Svet

Epidemija ebole u Demokratskoj Republici Kongo zahteva hitnu međunarodnu pomoć

Direktor Afričkih centara za kontrolu bolesti upozorava na rastuće troškove i širenje zaraze

Published

on

By

Direktor Afričkih centara za kontrolu bolesti upozorava na rastuće troškove i širenje zaraze

Više od 830 slučajeva ebole potvrđeno je u tri provincije Demokratske Republike Kongo, dok je 196 osoba preminulo od posledica ove bolesti, saopštili su zvaničnici Afričkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti. Epidemiju izaziva redak Bundibugyo soj za koji trenutno ne postoji odobreno lečenje ni vakcina.

Direktor Afričkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti, Žan Kaseja, naglasio je na sastanku lidera i donatora da je za kontrolu širenja virusa u narednih šest meseci potrebno 518 miliona dolara (oko 56,8 milijardi dinara), dok je do sada prikupljen manje od petine tog iznosa. On upozorava da, ukoliko sredstva ne budu obezbeđena u naredne četiri nedelje, troškovi borbe protiv epidemije mogli bi porasti na 1,5 milijardi dolara (oko 164,7 milijardi dinara), a u slučaju daljeg odlaganja čak do 7,5 milijardi dolara (oko 823,5 milijardi dinara).

Stručnjaci ističu tri glavna izazova u suzbijanju epidemije: nedostatak kapaciteta za lečenje obolelih, otpor zajednice prema zdravstvenim radnicima i tradicionalne sahrane koje podstiču širenje zaraze. Posebno zabrinjava činjenica da se trenutno prati samo 12% kontakata zaraženih osoba, što otežava kontrolu nad epidemijom. “To znači da još uvek ne znamo pravu magnitudu ove epidemije”, upozorio je Kaseja.

Prema procenama, ukoliko se situacija ne stabilizuje, krizna situacija u Kongu može nadmašiti epidemiju iz Zapadne Afrike tokom koje je između 2014. i 2016. godine preminulo više od 11.000 ljudi. Zdravstvene službe na terenu suočene su sa nedostatkom zaštitne opreme i rizikom po sopstvene živote, dok je međunarodna pomoć u odnosu na prethodne epidemije usporena, iako su pojedine države najavile dodatnu podršku.

“Cena nečinjenja biće astronomska”, poručio je Kaseja, pozivajući na hitnu reakciju međunarodne zajednice.

Pročitaj još

Svet

Američki i iranski zvaničnici započeli indirektne pregovore u Dohi uz posredovanje Katara i Pakistana

Pregovori se odvijaju bez direktnog susreta delegacija, fokus na zamrznuta sredstva i regionalnu bezbednost

Published

on

By

Pregovori se odvijaju bez direktnog susreta delegacija, fokus na zamrznuta sredstva i regionalnu bezbednost

Američki i iranski zvaničnici su danas započeli indirektne, tehničke pregovore u Dohi, uz posredovanje katarskih i pakistanskih diplomata, potvrđeno je iz diplomatskih izvora. Iako nema direktnih susreta delegacija, intenzivna diplomatska aktivnost ukazuje na pokušaj stabilizacije odnosa i rešavanja ključnih pitanja između Vašingtona i Teherana.

Pregovorima je prethodila serija sastanaka održanih u utorak, na kojima su američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Džared Kušner razgovarali sa katarskim premijerom, čime su postavljeni temelji za današnju rundu razgovora. Kako je saopšteno iz iranskog Ministarstva spoljnih poslova, fokus aktuelnih pregovora je na implementaciji ranije postignutih dogovora, oslobađanju iranskih finansijskih sredstava koja su pod sankcijama, kao i na regionalnoj bezbednosti.

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagai izjavio je da su teme razgovora i dalje sprovođenje sporazuma između Teherana i Vašingtona, pitanje zamrznutih finansijskih sredstava, kao i napori ka očuvanju stabilnosti u regionu. Istakao je da iranski pregovarački tim u narednim danima nema plan da se direktno sastane sa američkom delegacijom, a sva komunikacija se odvija posrednim putem, uz pomoć Katara i Pakistana.

“Komunikacija između delegacija odvija se isključivo preko posrednika”, izjavio je Bagai. Prema diplomatskim izvorima, razgovori u Dohi uključuju i razmatranje strateških plovnih puteva, što dodatno naglašava značaj sigurnosti i stabilnosti u regionu.

Pregovori u Dohi deo su šireg pokušaja međunarodne zajednice da doprinese smanjenju tenzija i podstakne dijalog između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, posebno u svetlu aktuelnih regionalnih izazova.

Pročitaj još

U Trendu