Connect with us

Svet

Leon Blek najavljen za svedočenje pred kongresnim panelom o vezi sa Epstajnom

Odbor Kongresa zakazao saslušanje za petak, senator Vajden traži pojašnjenja o finansijskim transakcijama

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Speak media uganda

Odbor Kongresa zakazao saslušanje za petak, senator Vajden traži pojašnjenja o finansijskim transakcijama

Milijarder i investitor Leon Blek očekuje se da u petak svedoči pred članovima kongresnog odbora koji istražuje veze sa Džefrijem Epstajnom. Saslušanje dolazi nakon što je senator iz Oregona Ron Vajden ranije ovog meseca zatražio od Odbora za nadzor Predstavničkog doma da tokom intervjua postavi pitanja Bleku u vezi sa oko 170 miliona dolara uplata Epstajnu između 2012. i 2017. godine.

Senator Vajden je naveo da do sada, prema njegovom mišljenju, Blek nije pružio zadovoljavajuće objašnjenje zašto su iznosi koje je platio Epstajnu višestruko prevazilazili honorare drugih savetnika angažovanih na sličnim poslovima poreskog i naslednog planiranja. Vajden je i u martu uputio pismo Bleku sa zahtevom za odgovore na pitanja koja su se pojavila u okviru takozvanih „Epstajn fajlova“, a odnose se na lične i finansijske veze između Bleka i Epstajna.

Na pitanje o Blekovom odgovoru na njegove zahteve, senator Vajden je izjavio da nije dobio odgovore koje smatra zadovoljavajućim, navodeći da je, prema njegovim rečima, Blek “više puta izbegavao” konkretan odgovor.

Advokat Leona Bleka, suosnivača kompanije za upravljanje investicijama, u pismu iz aprila upućenom senatoru Vajdenu izjavio je da dokumenta objavljena na osnovu Zakona o transparentnosti Epstajn fajlova ne sadrže dokaze da je Blek bio upoznat sa ili umešan u tadašnje krivične aktivnosti Džefrija Epstajna. Drugi Blekov advokat je u decembru naveo da je interna istraga u kompaniji pokazala kako su uplate Epstajnu bile isključivo za poreski i nasledni konsalting.

Komitet je prošle godine objavio i elektronsku prepisku koja pokazuje da je Epstajn učestvovao u određenim ličnim pitanjima vezanim za Bleka dok mu je pružao savetodavne usluge. Do sada nije objavljeno da li će tokom najavljenog svedočenja biti predstavljeni dodatni dokazi ili dokumenta.

Kontekst istrage vezan je za šire napore Kongresa da razjasni prirodu i obim kontakata koje su visoki poslovni lideri imali sa Džefrijem Epstajnom, koji je preminuo u pritvoru 2019. godine. Očekuje se da će saslušanje u petak biti usmereno na finansijske transakcije i savete koje je Epstajn pružao Bleku u navedenom periodu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Porodica oslobođenog u slučaju ‘Texas yogurt shop’ postigla nagodbu sa gradom Austin

Porodica Maurica Pirs potvrdila postizanje milionske nagodbe, dok vlasti ističu važnost pravosudnih reformi

Published

on

By

Porodica Maurica Pirs potvrdila postizanje milionske nagodbe, dok vlasti ističu važnost pravosudnih reformi

Udovica i ćerka Maurica Pirsa, jednog od četvorice muškaraca koji su pogrešno optuženi za ubistva u slučaju poznatom kao ‘Texas yogurt shop murders’ iz 1991. godine, potvrdile su da su postigle milionsku nagodbu sa gradom Austin. Kimberli i Marisa Pirs izjavile su da su potpisale sporazum nakon višegodišnjeg procesa, kojim je priznato da je Maurice Pirs pogrešno optužen i da je njegova porodica time pretrpela značajne posledice.

Prema navodima porodice, prioritet u ovom procesu nije bila finansijska nadoknada, već ukazivanje na potrebu za reformama u policijskim i pravosudnim postupcima. “Za nas je ovo ‘krvavi novac’. On je izgubio život zbog ovoga”, izjavila je Kimberli Pirs, ističući da je cilj njihove borbe bio da se izbegnu slični slučajevi u budućnosti, ne samo u Ostinu, već i širom Sjedinjenih Američkih Država.

Maurice Pirs je bio jedan od četvorice muškaraca, zajedno sa Majklom Skotom, Robertom Springstinom i Forestom Velbornom, koji su optuženi za ubistvo četiri tinejdžerke u Ostinu 6. decembra 1991. godine. Eliza Tomas, Emi Ajers i sestre Dženifer i Sara Harbison bile su pronađene vezane i upucane, a objekat je potom zapaljen. Osam dana nakon tog događaja, 16-godišnji Pirs uhapšen je u tržnom centru sa pištoljem kalibra .22, istog tipa kakav je korišćen u zločinu. Policija je tada povezala oružje sa zločinom, a Pirs je, prema rečima supruge, tokom istrage upućen da razgovara sa prijateljem Forestom Velbornom dok je bio ozvučen.

Svi optuženi su kasnije oslobođeni kada su istražitelji pronašli dokaze koji su povezali drugu osobu, Roberta Judžina Brašersa, sa ubistvima. Grad Austin je potom ponudio nagodbu u ukupnom iznosu od 35 miliona dolara, od čega će, zbog smrti Maurica Pirsa 2010. godine, njegov deo od 10 miliona dolara pripasti njegovoj supruzi i ćerki.

Porodica Pirs je detaljno iznela i svoja saznanja o okolnostima pod kojima je Maurice Pirs preminuo tokom susreta sa policijom 2010. godine. Njihova izjava u javnosti usledila je nakon što je grad Austin zvanično potvrdio postizanje nagodbe, naglašavajući važnost poboljšanja procedura kako bi se izbegle slične greške u budućnosti.

Slučaj ‘Texas yogurt shop murders’ ostaje predmet interesovanja javnosti i stručnjaka zbog složenosti istrage i posledica po porodice svih uključenih. Pravosudne institucije u SAD u više navrata su isticale potrebu za unapređenjem metoda istrage i zaštite prava optuženih.

Pročitaj još

Svet

Rekordna aukcija umetničkih dela u Londonu: Modiljani i Freud među najskupljima

Međunarodni aukcijski dom potvrdio prodaju dela Modiljanija za 63,9 miliona dolara, ostvaren značajan promet

Published

on

By

Međunarodni aukcijski dom potvrdio prodaju dela Modiljanija za 63,9 miliona dolara, ostvaren značajan promet

Prva faza aukcije privatne umetničke kolekcije u Londonu donela je ukupni promet od 392,6 miliona dolara 25. i 26. juna 2026. godine, saopštio je međunarodni aukcijski dom. Ključni događaj bio je prodaja akta Amedea Modiljanija „Nu assis au collier“ (Sedeći akt sa ogrlicom) za 63,9 miliona dolara, čime je postavljen novi evropski rekord za umetnikovo delo prodato na aukciji.

Na aukciji su ponuđena 48 dela poznatih umetnika, uključujući Pikasa, Magrita i Klimta, iz kolekcije Džoa Luisa, bivšeg vlasnika fudbalskog kluba Totenhem Hotspur. Prema izveštajima, Lewis je 2022. godine većinski udeo u ovom klubu prebacio u porodični trust.

Pored Modiljanijevog dela, značajnu pažnju privukla je i slika Gustava Klimta „Bildnis Gertrud Loew“, koja je prodana za 47,9 miliona dolara privatnom kolekcionaru iz Azije, nakon nadmetanja sedam ponuđača.

Delo Luciana Freuda, unuka Sigmunda Freuda, nazvano „Sleeping by the Lion Carpet“, dostiglo je cenu od 38,8 miliona dolara. U pitanju je akt umetnikovog modela i muze Sue Tilley, koji je deo kolekcije od 1996. godine, kada je i nastao. Tilley je u izjavi za međunarodne medije navela da je sada, za razliku od drugih poznatih modela, živa da svedoči o popularnosti slike.

Organizatori aukcije ističu da su sva dela iz kolekcije Džoa Luisa izazvala veliko interesovanje na tržištu umetnina. Aukcija je održana u prostorijama aukcijske kuće u centru Londona, a prodaja se odvijala tokom dva dana uz prisustvo brojnih kolekcionara i stručnjaka iz oblasti umetnosti.

Ova aukcija ocenjena je kao jedan od najznačajnijih događaja na umetničkom tržištu u 2026. godini, s obzirom na vrednost i poreklo ponuđenih dela. Nadležne institucije potvrdile su transparentnost i regularnost prodaje.

Pročitaj još

Svet

Evropska unija potvrđuje ulazak Bugarske u evrozonu po fiksnom kursu

Savet ministara finansija usvojio tehničke odluke, Bugarska ima šest meseci za završetak priprema

Published

on

By

Savet ministara finansija usvojio tehničke odluke, Bugarska ima šest meseci za završetak priprema

Savet ministara finansija Evropske unije (ECOFIN) potvrdio je danas završne tehničke korake za ulazak Bugarske u evrozonu, određujući fiksni konverzioni kurs od 1,95583 leva za jedan evro. Bugarska sada raspolaže sa manje od šest meseci da sprovede sve potrebne tehničke pripreme za zamenu nacionalne valute, a planirano je da 1. januara naredne godine postane 21. članica evrozone, kako je zvanično saopšteno.

Bugarska je još od pristupanja Evropskoj uniji 2007. godine težila ulasku u evrozonu, ali je proces više puta bio odlagan. Evropska komisija i Evropska centralna banka su tokom juna navele da je Bugarska ispunila uslove za uvođenje evra, dok je podrška građana ovoj promeni oslabila, navodi se u istraživanju Evrobarometra iz maja prema kojem polovina Bugara izražava skepticizam i strahuje od mogućeg rasta cena.

“Čitav proces vezan za članstvo Bugarske u evrozoni praktično se danas završava. Ništa ne može zaustaviti Bugarsku na putu ka evrozoni”, izjavila je bugarska ministarka finansija Temenužka Petkova.

Ulaskom Bugarske, u Evropskoj uniji će ostati još šest država van evrozone: Švedska, Poljska, Češka, Mađarska, Rumunija i Danska. Nijedna od ovih zemalja trenutno nema konkretne planove za prelazak na evro.

Pročitaj još

U Trendu