Connect with us

Svet

SAD odobrile zajmove od 17,5 milijardi dolara za izgradnju novih nuklearnih elektrana

Ministarstvo energetike najavilo podršku za deset novih reaktora, projekti uključuju kompaniju Vestinghaus

Published

on

Foto Izvor:

Ministarstvo energetike najavilo podršku za deset novih reaktora, projekti uključuju kompaniju Vestinghaus

Američko Ministarstvo energetike saopštilo je danas da će obezbediti uslovne zajmove u vrednosti od 17,5 milijardi dolara (oko 15,4 milijardi evra) za razvoj novih nuklearnih elektrana i jačanje lanca snabdevanja u sektoru nuklearne energije. Program predviđa da do 2030. godine počne izgradnja deset velikih nuklearnih reaktora, čime bi realizacija projekata bila ubrzana za oko tri godine, navodi se u zvaničnom saopštenju.

Prema planu Ministarstva energetike, Kancelarija za finansiranje energetske dominacije podržaće do pet zajmova, a svaki projekat uključuje izgradnju po dva nuklearna reaktora AP1000 kompanije Vestinghaus, pojedinačne snage 1,1 gigavat. Vestinghaus i partnerske elektroprivredne ili energetske kompanije moraće da obezbede početni kapital od po 500 miliona dolara pre korišćenja državnih sredstava.

Ministar energetike Kris Rajt izjavio je da je cilj programa da podstakne izgradnju novih kapaciteta i ubrza završetak planiranih elektrana. “Program je osmišljen kako bi se omogućilo brže pokretanje projekata i pružila podrška domaćoj industriji”, naveo je Rajt.

Sedam kompanija već je pokazalo interesovanje za učešće u projektima, ali njihova imena za sada nisu saopštena. Zajmovi su namenjeni finansiranju nabavke ključne opreme za nuklearne elektrane, uključujući reaktorske posude i generatore pare, čija proizvodnja i isporuka traju više godina i često predstavljaju glavni uzrok kašnjenja projekata.

Američka administracija poslednjih meseci intenzivno promoviše razvoj nuklearne energije radi odgovora na rastuću potražnju za električnom energijom, pre svega zbog ubrzane izgradnje centara podataka i razvoja tehnologija veštačke inteligencije. Veliki tehnološki operateri i energetske kompanije pokazali su značajno interesovanje za program.

Predsednik Donald Tramp postavio je cilj da se ukupni nuklearni kapacitet zemlje do 2050. godine poveća na 400 gigavata, što predstavlja višestruko povećanje u odnosu na trenutni nivo proizvodnje.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Direktor ODNI otpustio šest zaposlenih, 45 vraćeno u matične agencije

Izvori potvrdili smene u američkoj obaveštajnoj službi, trenutno bez planova za dodatna otpuštanja

Published

on

By

Izvori potvrdili smene u američkoj obaveštajnoj službi, trenutno bez planova za dodatna otpuštanja

U kancelariji Direktora nacionalne obaveštajne službe Sjedinjenih Američkih Država, nakon stupanja Bila Pultea na dužnost vršioca dužnosti direktora, ukupno 51 zaposleni je prekinuo saradnju sa ovom institucijom. Prema navodima tri izvora upoznata sa situacijom, šest zaposlenih iz oblasti karijernih i političkih obaveštajnih kadrova je otpušteno, dok je 45 vraćeno u njihove matične agencije.

Kadrovske promene sprovedene su tokom petka. Prema izjavama izvora, Pulte je zatražio od svojih zamenika i drugih direktora predloge za smanjenje broja zaposlenih u okviru kancelarije. Neki od zamenika su sugerisali dodatne rezove, ali je Pulte, prema rečima jednog od izvora, ocenio da je broj od 51 dovoljan u ovom trenutku.

Jedan od izvora opisao je proces smanjenja broja zaposlenih kao promišljen i metodičan. Nije bilo izmena u grupi zaduženoj za borbu protiv terorizma, navode izvori.

Dva izvora su potvrdila da u ovom trenutku nisu planirana dalja otpuštanja. Zvaničnici nisu pružili dodatne informacije o razlozima za kadrovske promene niti o planovima za budućnost kancelarije.

Ova dešavanja dolaze u trenutku kada američka obaveštajna zajednica prolazi kroz period preispitivanja prioriteta i organizacije. Prema navodima izveštaja, diskusije o mogućim dodatnim rezovima i reorganizaciji su u toku, ali nije doneta odluka o novim potezima.

Kancelarija Direktora nacionalne obaveštajne službe ima ključnu ulogu u koordinaciji različitih američkih obaveštajnih agencija. Ove kadrovske promene deo su šireg procesa upravljanja i prilagođavanja strukture u skladu sa aktuelnim potrebama i prioritetima.

Nije izdato zvanično saopštenje o daljim planovima, a izveštaji ukazuju da se situacija pažljivo prati. Prema navodima izvora, nisu zabeležene promene u odeljenju za borbu protiv terorizma.

Kako prenose izvori, ovo je razvoj događaja u toku i očekuju se eventualna dalja saopštenja u slučaju novih odluka.

Pročitaj još

Svet

Oslobođeni italijanski aktivisti nakon mesec dana pritvora u Libiji

Ministarstvo spoljnih poslova Italije potvrdilo oslobađanje dvojice državljana, istraga o okolnostima boravka u toku

Published

on

By

Ministarstvo spoljnih poslova Italije potvrdilo oslobađanje dvojice državljana, istraga o okolnostima boravka u toku

Dvojica italijanskih aktivista koji su podržavali Palestince, a bili su pritvoreni u Libiji, oslobođeni su nakon što su proveli oko mesec dana u pritvoru, saopštio je ministar spoljnih poslova Italije Antonio Tajani. Aktivisti su predati italijanskom konzulu u Bengaziju, zajedno sa državljaninom Urugvaja koji takođe ima italijansko državljanstvo. Prema zvaničnim informacijama, ova grupa je deo flotile aktivista koja je pokušala da dođe do palestinske enklave kopnenim putem.

Italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani objavio je na društvenim mrežama da su oslobođeni italijanski državljani bezbedno preuzeti od strane konzula. Aktivisti su bili zadržani u Libiji kao deo odvojene grupe koja je pokušavala da pruži podršku palestinskoj populaciji.

Iz Ministarstva spoljnih poslova Italije navode da su svi oslobođeni građani u dobrom zdravstvenom stanju i da im je pružena potrebna konzularna pomoć. Istraga o okolnostima njihovog boravka i pritvora u Libiji je u toku, a više detalja biće poznato nakon završetka svih procedura.

Zvaničnici ističu da su u stalnom kontaktu sa vlastima Libije kako bi se osiguralo poštovanje prava i bezbednost italijanskih građana u inostranstvu. “Nastavljamo da pažljivo pratimo situaciju i da pružamo podršku svim našim državljanima”, navedeno je u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Italije.

Pročitaj još

Svet

Putin: Rusija otvorena za nove mirovne pregovore sa Ukrajinom na osnovu istanbulskih dogovora

Ruski predsednik poručio da je Moskva spremna na dijalog, uz insistiranje na ranije iznetim uslovima

Published

on

By

Ruski predsednik poručio da je Moskva spremna na dijalog, uz insistiranje na ranije iznetim uslovima

Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas tokom sastanka sa članovima ruske vlade da je Moskva spremna za mirovne pregovore sa Ukrajinom na osnovu dogovora postignutih u Istanbulu, kao i uzimajući u obzir realnost na terenu i modalitete o kojima se razgovaralo u Enkoridžu. Putin je naglasio da bi pregovori mogli da se vode i prema principima koje je izneo tokom ranijih obraćanja u Ministarstvu spoljnih poslova, navode izvori iz zvaničnih ruskih krugova.

Prema Putinovim rečima, ruska strana smatra da Oružane snage Ukrajine gube teritoriju, dok ruske snage nastavljaju sa napredovanjem, oslanjajući se na stabilizaciju ekonomije i vojne uspehe. On je istakao i da napadi na civilnu infrastrukturu, poput napada na autobus sa decom u Belgorodskoj oblasti ili studentski dom u Starobeljsku, ne mogu da utiču na situaciju na frontu. “Sve ove akcije imaju za cilj da stvore utisak o navodno povoljnijoj pregovaračkoj poziciji ukrajinske strane”, ocenio je Putin.

Putin je ukrajinske vlasti ponovo okarakterisao kao “neonacistički režim” i podsetio na parafirani nacrt mirovnog sporazuma iz Istanbula iz proleća 2022. godine, koji je predviđao da Ukrajina prihvati vojnu neutralnost i odustane od članstva u NATO-u u zamenu za međunarodne bezbednosne garancije. Prema tadašnjem nacrtu, pitanje Krima trebalo je da bude rešavano posebnim pregovorima, dok su neka teritorijalna i bezbednosna pitanja ostala nerešena.

Sporazum iz Istanbula nije potpisan, ali Moskva ga i dalje vidi kao moguću osnovu za nastavak mirovnih pregovora. U nedavnom obraćanju Ministarstvu spoljnih poslova, Putin je izneo uslove za prekid sukoba koji podrazumevaju povlačenje ukrajinskih trupa iz Donjecke, Luganske, Hersonske i Zaporoške oblasti, kao i odustajanje od planova za članstvo u NATO-u.

“Rusija ostaje spremna za dijalog u skladu sa dogovorima iz Istanbula i realnom situacijom na terenu”, naglasio je predsednik Rusije tokom sastanka.

Pročitaj još

U Trendu