Connect with us

Politika

Kancelarija za Kosovo i Metohiju navela da otmica rudara Belaćevca prethodila nasilju nad Srbima

Kancelarija za Kosovo i Metohiju saopštila da sudbina devetorice otetih radnika i dalje nije poznata, dok se porodice i dalje nadaju istini

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Kancelarija za Kosovo i Metohiju saopštila da sudbina devetorice otetih radnika i dalje nije poznata, dok se porodice i dalje nadaju istini

Kancelarija za Kosovo i Metohiju saopštila je danas da je otmica devet radnika površinskog kopa Belaćevac, koju su izveli pripadnici takozvane Oslobodilačke vojske Kosova na ovaj dan 1998. godine, predstavljala uvod u masovno nasilje nad srpskim i drugim nealbanskim civilima tokom oružanih sukoba na Kosovu i Metohiji. Kako je navedeno, sudbina otetih radnika do danas nije poznata, što dodatno produžava patnju njihovih porodica.

U zvaničnom saopštenju Kancelarije istaknuto je da međunarodni istražni organi nisu uložili dovoljno napora da razjasne ovaj, kao i brojne druge zločine na teritoriji Kosova i Metohije. Takođe, navodi se da nadležni organi u Prištini ne preduzimaju aktivnosti da rasvetle ovaj događaj, već, kako je ocenjeno, nastavljaju da grade politički sistem u kojem su Srbi i sve što je srpsko nepoželjni.

Kancelarija je naglasila da se i danas na Kosovu i Metohiji, pod izgovorom demokratskih vrednosti, vrše pritisci i postupci koji za posledicu imaju ugrožavanje prava srpske zajednice. Porodice otetih, prema navodima iz saopštenja, i dalje čekaju informacije o sudbini svojih najbližih, dok izostanak rezultata u istragama dodatno otežava situaciju.

„Međunarodni istražni organi nisu svojevremeno uložili dovoljne napore da ovaj i mnogi drugi zločini na Kosovu i Metohiji budu rasvetljeni, a Priština, ne samo da ne pokušava da se suoči sa ovom mračnom stranicom istorije, već nastavlja da nadgrađuje ideologiju mržnje i da na njoj konstruiše politički sistem u kojem su Srbi i sve što je srpsko nepoželjni“, navodi se u saopštenju Kancelarije za Kosovo i Metohiju.

Prema istom izvoru, poziva se na nastavak istraga i otkrivanje istine o otmici i sudbini devet rudara, kako bi porodice konačno dobile odgovore koje čekaju više od dve decenije.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Politika

Vlada Srbije utvrdila minimalnu zaradu od 600 evra od januara

Minimalac u Srbiji biće povećan na 600 evra, uz kumulativni rast od preko 49 odsto za dve godine

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vlada Srbije utvrdila minimalnu zaradu od 600 evra od januara – minimalac u Srbiji

Minimalac u Srbiji biće povećan na 600 evra, uz kumulativni rast od preko 49 odsto za dve godine

Minimalac u Srbiji od 1. januara iznosiće 600 evra, prema predlogu Vlade Srbije, kako je saopštila ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski. Ova odluka rezultat je procesa utvrđivanja visine minimalne zarade, koji je predviđen Zakonom o radu i uključuje socijalni dijalog između poslodavaca i sindikata. Prema ministarkinim rečima, minimalna zarada je za 24 meseca kumulativno povećana za više od 49 odsto, a minimalac od 1. januara biće 600 evra, što predstavlja značajan rast u odnosu na ranije iznose.

Detalji odluke o minimalcu u Srbiji

Prethodna runda pregovora između poslodavaca i sindikata nije donela dogovor, jer su zahtevi sindikata išli u pravcu povećanja na 650 evra, dok poslodavci nisu prihvatili takvu ponudu. U situaciji kada dogovor izostane, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, na osnovu člana 112 Zakona o radu, dostavlja Vladi predlog odluke o visini minimalne zarade. Takođe, u okviru predloga predviđeno je da minimalac raste sa 371 dinar na 405 dinara po radnom satu.

Ministarka Đurđević Stamenkovski naglasila je da povećanje minimalca nije samo nominalno, već i realno, jer omogućava kupovinu većeg broja proizvoda i usluga u odnosu na prethodnu godinu. „Taj realan rast minimalca iznosi 4,8 odsto u odnosu na prethodni iznos, dok je nominalni rast 9,2 odsto“, izjavila je ona.

Rast kupovne moći i međunarodna poređenja

Pored toga, ministarka je istakla da je prema podacima Eurostata, Srbija po kupovnoj moći minimalca prestigla šest zemalja u poslednje dve godine. To, prema njenim rečima, pokazuje napredak i u realnim uslovima života zaposlenih sa minimalnim primanjima. „Posebno mi je važno kao ministru što ovo nije samo nominalni rast, već i realni rast minimalca, jer povećanje ne gubi vrednost zbog inflacije“, naglasila je Đurđević Stamenkovski.

Konačno, povećanje minimalca na 600 evra od 1. januara deo je napora Vlade Srbije da poboljša materijalni položaj zaposlenih, posebno onih sa najnižim primanjima. Odluka je doneta nakon što socijalni partneri nisu postigli dogovor, a Vlada je, kako zakon nalaže, utvrdila iznos minimalne zarade u skladu sa mogućnostima privrede i potrebama radnika.

Pročitaj još

Politika

Predsednik Srbije upućuje pismo NATO-u sa zahtevom da se ne otvara most na Ibru

Aleksandar Vučić najavio zvaničnu molbu generalnom sekretaru NATO-a Marku Ruteu povodom situacije u Kosovskoj Mitrovici

Objavljeno pre

,

Objavio:

Predsednik Srbije upućuje pismo NATO-u sa zahtevom da se ne otvara most na Ibru – Aleksandar Vučić Kosovska Mitrovica

Aleksandar Vučić najavio zvaničnu molbu generalnom sekretaru NATO-a Marku Ruteu povodom situacije u Kosovskoj Mitrovici

Aleksandar Vučić, predsednik Srbije, izjavio je da će večeras poslati pismo generalnom sekretaru NATO-a Marku Ruteu sa zahtevom da se ne otvara glavni most na Ibru u Kosovskoj Mitrovici. Ovu informaciju Vučić je izneo tokom razgovora sa građanima u Kuršumliji, prilikom obilaska nove zgrade Hitne pomoći.

Pismo NATO-u povodom mosta na Ibru

Vučić je istakao da Srbija koristi sve raspoložive diplomatske kanale kako bi zaštitila interese srpskog naroda na Kosovu. On je naglasio da večeras šalje pismo Ruteu, izražavajući zabrinutost zbog mogućnosti otvaranja glavnog mosta na Ibru. Vučić je naveo da se Srbija bori onoliko koliko može u datim okolnostima.

Razgovor sa građanima u Kuršumliji

Predsednik Srbije izneo je ovu informaciju tokom neposrednog razgovora sa građanima, dok je obilazio novu zgradu Hitne pomoći Doma zdravlja u Kuršumliji. U tom kontekstu, Vučić je odgovarao na pitanja o aktuelnim političkim i bezbednosnim pitanjima koja se odnose na Kosovo i Metohiju.

Šira pozadina situacije na Kosovu

Otvaranje glavnog mosta na Ibru u Kosovskoj Mitrovici je tema koja privlači pažnju javnosti, s obzirom na značaj tog mosta za svakodnevni život i bezbednost lokalnog stanovništva. Prema izjavama zvaničnika, svaki potez u vezi sa mostom ima šire političke posledice.

Dalji koraci i diplomatske aktivnosti

Vučić je naglasio da će Srbija nastaviti da koristi diplomatske mehanizme kako bi zaštitila interese svojih građana na Kosovu. On je ponovio da se država bori u skladu sa svojim mogućnostima i istakao važnost međunarodnog dijaloga u rešavanju otvorenih pitanja. Pismo koje će biti upućeno generalnom sekretaru NATO-a predstavlja deo tih napora. U narednom periodu očekuje se reakcija iz NATO-a i dalji razvoj situacije u vezi sa otvaranjem mosta na Ibru.

Pročitaj još

Politika

Radoš Bajić GLATKO ODBIO PONUDU BLOKADERA: ‘Čuvar ikone Svetog Đorđa’ otvara Međunarodni filmski festival Niš

Drama ‘Čuvar ikone svetog Đorđa’ otvara festival, dok Bajić odbija učešće na paralelnom događaju glumaca.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Međunarodni filmski festival Niš otvara film Radoša Bajića, odbijena ponuda blokadera

Drama ‘Čuvar ikone svetog Đorđa’ otvara festival, dok Bajić odbija učešće na paralelnom događaju glumaca.

Međunarodni filmski festival Niš otvara vrata 25. avgusta na Letnjoj pozornici u Tvrđavi, a publiku očekuje ukupno 26 filmova, među kojima je 12 premijera. Manifestaciju će svečano otvoriti najnovija drama Radoša Bajića pod nazivom Čuvar ikone svetog Đorđa, što je izazvalo veliko interesovanje filmske javnosti. Prema objavljenim informacijama, festival organizuju Grad Niš i Niški kulturni centar, a događaj traje do 30. avgusta.

Radoš Bajić odbio ponudu blokadera

Dok se pripreme za crveni tepih privode kraju, u pozadini se odvija značajan razvoj. Udruženje filmskih glumaca Srbije, koje organizuje paralelni Niški filmski festival pod sloganom „Više od igre“, planiralo je da prikaže čak 21 domaći film, kako bi nadoknadili dve godine bez održavanja tradicionalnih Filmskih susreta. U okviru ovog plana, Radošu Bajiću ponuđeno je da njegov film bude prikazan i na njihovom festivalu, ali je on ovu ponudu odlučno odbio.

Odbijanje ponude blokadera dodatno je produbilo podelu među umetnicima. Prema dostupnim informacijama, Bajić je ranije uspeo da pomiri glumce i doprinese njihovom povratku u Niš, ali sada ponovo postoje dva festivala i različiti stavovi među učesnicima. Takođe, ovaj potez izazvao je brojne komentare u filmskim krugovima.

Program festivala i značaj za filmsku scenu

U okviru Međunarodnog filmskog festivala Niš, publika će imati priliku da pogleda 26 filmova, uključujući 12 premijera. Organizatori najavljuju bogat program, a najavljeno je i prisustvo poznatog glumca Žana Kloda van Dama, što dodatno doprinosi značaju manifestacije. Pored toga, festival ima za cilj promociju domaće i međunarodne kinematografije i okupljanje filmskih stvaralaca iz regiona.

Paralelni festival Udruženja filmskih glumaca Srbije fokusira se na prikazivanje domaćih ostvarenja, uz želju da nadoknadi period bez tradicionalnih susreta. Ipak, dve odvojene manifestacije ukazuju na aktuelne podele na domaćoj kulturnoj sceni. Na kraju, događaji oko otvaranja i odbijanja ponude blokadera stavljaju Međunarodni filmski festival Niš u centar pažnje ljubitelja filma i javnosti.

Pročitaj još

U Trendu