Connect with us

Svet

Predsednik SAD odložio nominaciju Džej Klejtona za direktora obaveštajne zajednice

Bela kuća saopštila razloge za odlaganje, aktuelni direktor ostaje na funkciji dok traje debata u Kongresu

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Ramaz bluashvili

Bela kuća saopštila razloge za odlaganje, aktuelni direktor ostaje na funkciji dok traje debata u Kongresu

Predsednik SAD najavio je 17. juna 2026. godine da će odložiti nominaciju Džeja Klejtona za direktora američke obaveštajne zajednice, navodeći kao razlog potrebu da se Kongres izjasni o zakonu o identifikaciji birača. Prema izjavama saopštenim putem društvenih mreža, predsednik je odlučio da privremeni direktor, Bil Pult, ostane na toj funkciji dok traje diskusija u zakonodavnom telu.

Nominacija Bila Pulta ranije je naišla na protivljenje poslanika iz obe stranke zbog navodnog nedostatka iskustva u obaveštajnim poslovima, što je podstaklo predsednika da predloži Klejtona za tu funkciju. Klejton je trebalo da se pojavi pred Senatom na saslušanju povodom potvrde nominacije, što je ubrzano zakazano zbog isteka ključnog programa nadzora.

Prema navodima iz Kongresa, demokrate su saopštile da neće podržati produženje programa nadzora dok predsednik ne povuče nominaciju Pulta. Predsednik je u svojoj objavi optužio demokrate za kršenje dogovora o obnovi programa nakon što je predložen Klejton, te naveo da ne želi da ukloni Klejtona iz sadašnje funkcije tužioca dok njegov naslednik, Džejmi Mekdonald, ne bude potvrđen.

Predsednik je takođe dodao da će povezati obnovu programa nadzora sa usvajanjem zakona koji predviđa obavezno pokazivanje lične karte prilikom glasanja, poznatog kao Save America Act. Istakao je da neće odobriti obnovu programa bez usvajanja ovog zakona.

Kongres, u kojem većinu imaju republikanci, do sada nije usvojio predloženi zakon o identifikaciji birača zbog nedostatka podrške, posebno među demokratama. Klejton, trenutno tužilac za južni okrug Njujorka, ima značajno iskustvo u pravosuđu, a njegova kancelarija poznata je po procesuiranju finansijskih prekršaja.

Nije precizirano kada će se proces potvrde nove nominacije nastaviti, a trenutna situacija ostaje predmet političkih pregovora i dalje rasprave u Kongresu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Napad na Kijevsko-pečersku lavru u Kijevu, četiri osobe poginule

Nadležne službe istražuju požar u crkvenom kompleksu, više od 60 raketa ispaljeno na grad

Published

on

By

Nadležne službe istražuju požar u crkvenom kompleksu, više od 60 raketa ispaljeno na grad

Više od 60 raketa ispaljeno je na Kijev tokom poslednje ruske vazdušne ofanzive, saopšteno je iz zvaničnih ukrajinskih izvora. U napadu koji se dogodio pre dva dana, povređeno je 28 osoba, dok su četiri osobe izgubile život. Jedan od najtežih udara pogodio je Kijevsko-pečersku lavru iz 11. veka, gde je eksplozija izazvala požar na krovu Saborne crkve Uspenja Presvete Bogorodice. Državna služba za vanredne situacije lokalizovala je i ugasila požar, a procena štete na ovom istorijskom kompleksu još traje.

Zvaničnici ističu da napad na Kijevsko-pečersku lavru ima značajnu simboličku i istorijsku težinu, budući da ovaj manastir predstavlja jedno od najvažnijih mesta pravoslavnog hrišćanstva. Ukrajinski državni vrh navodi da je intenzitet napada pokazatelj namere Rusije da nastavi i eskalira sukob.

Pored Kijeva, napadi su zabeleženi i u Harkivu gde je tokom dvostrukog udara stradalo pet osoba, a devet je povređeno. Ruske snage su ponovile napad na industrijski objekat u trenutku kada su spasioci gasili požar izazvan prvim udarom. U Dnipru su pogođeni i železnička stanica, lokalni koledž i više preduzeća.

“Istraga je u toku i svi nadležni organi rade na utvrđivanju okolnosti napada na Kijev i druge gradove”, saopštili su iz Državne službe za vanredne situacije. Ukrajinski zvaničnici apeluju na međunarodnu zajednicu da odgovori na eskalaciju sukoba.

Kijevsko-pečerska lavra, kao deo svetske kulturne baštine, ostaje pod posebnim nadzorom nadležnih službi dok traje procena štete i istraga o uzrocima požara.

Pročitaj još

Svet

Robert Vajt pobedio na demokratskim predizborima za delegata Kongresa iz Vašingtona

Lokalna izborna komisija potvrdila rezultate, izbori održani u svetlu promena u političkom rukovodstvu grada

Published

on

By

Lokalna izborna komisija potvrdila rezultate, izbori održani u svetlu promena u političkom rukovodstvu grada

Robert Vajt izabran je za pobednika demokratskih predizbora za delegata glavnog grada Sjedinjenih Američkih Država u Kongresu, saopštila je lokalna izborna komisija 17. juna 2026. godine. Ova pozicija, koju je gotovo pola veka obavljala Eleanor Holmes Norton, uskoro će preći u ruke novog predstavnika nakon što je Norton odlučila da se ne kandiduje za još jedan mandat.

Predizbori su održani u Vašingtonu, a Vajt, aktuelni član gradskog veća, osvojio je podršku u pretežno demokratskoj sredini. Njegova pobeda u primarnim izborima postavlja ga kao glavnog favorita za opšte izbore u novembru 2026, kada će biti odlučeno ko će predstavljati grad kao nemeber Kongresa. Pozicija delegata D.C. u Kongresu je bez prava glasa, ali omogućava izabranom predstavniku da učestvuje u debati i predlaže zakone u Predstavničkom domu.

Eleanor Holmes Norton, koja je ovu funkciju obavljala 18 uzastopnih mandata, odlučila je da se povuče iz politike u 89. godini, a njena odluka dolazi nakon perioda u kojem su se povećale tenzije između lokalnih i saveznih vlasti u vezi sa autonomijom grada. Prethodnih godina zabeležene su federalne intervencije, uključujući raspoređivanje Nacionalne garde i promene u federalnoj radnoj snazi koje su uticale na ekonomiju Vašingtona.

Robert Vajt je tokom kampanje naglašavao potrebu za većim stepenom samostalnosti za grad i zalaganje za status punopravne savezne države za Vašington. Nakon proglašenja rezultata, u izjavi za javnost, Vajt je naveo da će se zalagati za očuvanje nezavisnosti grada i nastavak borbe za državni status.

Predizbori su istovremeno obeležili i prvi put u poslednjih nekoliko decenija da su građani Vašingtona birali novog gradonačelnika i delegata u Kongresu na istim izborima. Pored Roberta Vajta, na listi kandidata nalazili su se i Bruk Pinto, Kini Zalesne, Trent Holbruk i Greg Jaczko. Prema preliminarnim rezultatima, nije zabeležen značajan broj glasova za ostale kandidate.

Glasački proces je završen 17. juna u 20:00 po lokalnom vremenu. Prema navodima izborne komisije, izbori su protekli bez većih incidenata, a konačni rezultati su potvrđeni nekoliko sati nakon zatvaranja biračkih mesta. Vajt će, ukoliko osvoji očekivanu podršku u novembru, naslediti jednu od najdugovečnijih političkih figura u istoriji grada.

Izbori se održavaju u periodu kada se u Vašingtonu vode rasprave o budućem statusu i odnosu sa saveznom vladom, posebno nakon odluka o raspoređivanju federalnih snaga i ekonomskim merama koje su imale uticaj na lokalnu zajednicu. S obzirom na dosadašnje rezultate i politički sastav biračkog tela, analitičari procenjuju da će kandidat Demokratske stranke imati odlučujuću prednost na predstojećim opštim izborima.

Pročitaj još

Svet

Predsednik SAD Donald Tramp zapretio obnovom vojnih udara na Iran tokom samita G7 u Francuskoj

Američki predsednik upozorio da bi SAD mogle ponovo započeti bombardovanje Irana ukoliko ne dođe do dogovora, proces pregovora i dalje u toku

Published

on

By

Američki predsednik upozorio da bi SAD mogle ponovo započeti bombardovanje Irana ukoliko ne dođe do dogovora, proces pregovora i dalje u toku

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je na samitu G7 u Evijanu u Francuskoj da bi Sjedinjene Države mogle obnoviti vojne udare na Iran ako dogovor o okončanju sukoba na Bliskom istoku ne bude po njegovoj volji. Tramp je naveo da predloženi sporazum, čije se potpisivanje očekuje u petak u Ženevi, nije konačan i da će SAD razmotriti dalje korake u zavisnosti od ponašanja Irana.

“To je memorandum o razumevanju, i ako mi se ne sviđa, vratićemo se gađanju njih, bacanju bombi na njihove glave. Neće mi se dopasti ako se ne budu lepo ponašali. Ponovo ćemo početi da bacamo bombe tačno posred njihovih glava”, izjavio je Tramp tokom obraćanja na samitu.

Na samitu u alpskom gradu okupili su se lideri sedam najbogatijih država sveta, uključujući Sjedinjene Države, Veliku Britaniju, Francusku, Nemačku, Kanadu, Italiju i Japan, kao i predstavnici Evropske unije i Ukrajine.

Zvaničnici su potvrdili da je dogovor o okončanju sukoba još uvek predmet pregovora i da će dalji koraci zavisiti od rezultata razgovora koji se vode između uključenih strana. Prema dostupnim informacijama, formalno potpisivanje sporazuma planirano je za petak u Ženevi.

Predsednik Tramp u više navrata je isticao čvrst stav prema Iranu, naglašavajući da će SAD preduzeti sve neophodne mere radi zaštite svojih interesa na Bliskom istoku.

“Odluka o eventualnim vojnim akcijama biće doneta u skladu sa daljim ponašanjem Irana i ishodom pregovora”, navodi se u zvaničnim izjavama sa samita.

Pročitaj još

U Trendu